Nakon pada režima Bašara al-Asada u decembru 2024. i formiranja prelazne vlade na čelu s Ahmedom al-Šaraom, unutrašnji sukobi u Siriji, posebno u provinciji Sweida, značajno su eskalirali. Izrael, koji od 1967. godine okupira Golansku visoravan, tvrdi da štiti druzijsku manjinu od prijetnji prelazne vlade. Ova tvrdnja, zajedno s istorijskim odnosima Druza na Golanu s Izraelom i stavovima druzijskih lidera poput Walida Jumblatta, koji odbacuje potrebu za stranom podrškom, izazvala je pitanja o stvarnim namjerama Tel Aviva, na koja ćemo odgovoriti u nastavku.
Druze su etničko-vjerska manjina, ogranak ismailitskih šijita s korijenima u 11. stoljeću, nastanjeni u južnoj Siriji, Libanu i sjevernom Izraelu (uključujući okupirani Golan). Njihova vjerska uvjerenja su tajna i žive unutar zatvorenih zajednica. Oko 150.000 Druza živi u Izraelu, što čini 1,7% stanovništva ove zemlje. Od toga, oko 20.000 živi na okupiranoj Golanskoj visoravni, koju je Izrael zauzeo tokom Šestodnevnog rata 1967. i anektirao 1981. U Siriji, prema Al Jazeeri, oko 500.000 Druza, što je 3% stanovništva zemlje, uglavnom živi u provincijama Sweida, Daraa i Quneitra. Druze na okupiranom Golanu uglavnom posjeduju izraelske boravišne dozvole, ali većina (oko 90%) odbija izraelsko državljanstvo i smatra se Sirijcima. U Izraelu su Druze od 1957. obavezni na vojnu službu i aktivno učestvuju u vojsci i policiji, za razliku od muslimanskih Arapa i ultraortodoksnih Jevreja koji su izuzeti od služenja.
Zbog vojne službe i djelomične integracije u državne strukture, Druze u Izraelu i na Golanu imaju bliže odnose s Izraelom, ali Druze u Siriji, posebno u Sweidi, zbog svog sirijskog nacionalističkog identiteta oprezni su prema stranim intervencijama. Stoga Druze na Golanu ponekad služe kao most između Izraela i Druza u Siriji, ali ovu ulogu često odbacuju lideri Druza u Siriji. Razlike u demografiji i politici između Druza u Izraelu i Siriji ukazuju na složenost odnosa Izraela s ovom manjinom.
Identitet sirijskih Druza
Druze u Siriji, posebno u Sweidi, tradicionalno sebe doživljavaju kao dio sirijskog nacionalnog identiteta. Prema Al Jazeeri, većina Druza na okupiranom Golanu, koji je pod kontrolom Izraela od 1967., odbija izraelsko državljanstvo i smatra se Sirijcima. Ovaj stav je snažan i među Druzima u Sweidi, gdje lokalni lideri poput Yassera Jarbou-a naglašavaju nezavisnost i sirijski identitet. Druze na Golanu su u posljednjih nekoliko godina organizirali proteste, uključujući one protiv planova za izgradnju jevrejskih naselja na Golanu i protiv izraelskih politika.
Međutim, neki Druze u Izraelu, posebno u područjima Karmel i Galileja, imaju bliže odnose s izraelskom državom zbog vojne službe i društvene integracije. Ova dvojnost u identitetu Druza stavlja Izrael u težak položaj.
Sirijski nacionalistički identitet Druza ima korijene u njihovoj Historiji borbe protiv francuskog kolonijalizma i podrške nezavisnosti Sirije tokom 1920-ih i 1940-ih. Tokom građanskog rata u Siriji (2011–2024), Druze u Sweidi izbjegavali su pridruživanje Asadovoj vojsci ili pobunjeničkim grupama, formirajući vlastite lokalne milicije. Ova nezavisnost, zajedno s odbacivanjem izraelskog državljanstva od strane Druza na Golanu, pokazuje otpor prema stranom utjecaju, uključujući i Izrael. Ipak, neki Druze na Golanu, koji imaju porodične veze sa Sweidom, neformalno su kontaktirali Izrael radi podrške svojim rođacima.
Sirijski identitet Druza u Sweidi i na Golanu oslabljuje izraelske tvrdnje o zaštiti ove manjine. Pokušaji Izraela da iskoristi Druze na Golanu kao polugu za utjecaj u Siriji vjerovatno će naići na otpor nacionalistički orijentisanih Druza.
Stav Walida Jumblatta o nezavisnosti Druza
Walid Jumblatt, lider Progresivne socijalističke partije Libana i istaknuta druzijska figura, više puta je naglasio da Druzima nije potrebna strana podrška, uključujući podršku Izraela. U januaru 2025., nakon sukoba u Sweidi, Jumblatt je izjavio: „Druze su sposobni sami braniti svoje interese i sigurnost, i ne trebaju im strane intervencije.“ Ovaj stav je u skladu s istorijskim položajem Druza u Libanu, koji su protiv okupacije i podržavaju Palestinu. Jumblatt je u intervjuu za Reuters u martu 2025. nazvao izraelske intervencije u Siriji „izgovorom za širenje utjecaja“ i poz zao na poštovanje sirijskog suvereniteta. Ove izjave su u suprotnosti s pozivom Hikmata al-Hijrija, jednog od druzijskih šeika u Sweidi, koji je tražio međunarodnu podršku za Druze.
Jumblattov stav proističe iz istorije nezavisnosti Druza u Libanu i njihove podrške osovini otpora, posebno Palestini. Održavajući diplomatske odnose s Iranom i Hezbollaha, Jumblatt nastoji držati Druze u Libanu podalje od regionalnih sukoba. Međutim, nesuglasice između Jumblatta i al-Hijrija ukazuju na podjele u druzijskom rukovodstvu. Al-Hijri, suočen s pritiscima prelazne vlade, posebno nakon masakra nad druzijskim civilima u Sweidi, traži međunarodnu podršku, dok Jumblatt ovaj pristup smatra podrivačem druzijske nezavisnosti.
Kuda vode sukobi u Sweidi?
Nedavni sukobi u provinciji Sweida, koji su počeli krajem juna 2025., posljedica su tenzija između Druza i prelazne vlade na čelu s Ahmedom al-Šaraom. Prema Reutersu, sukobi su započeli napadom na druzijski karavan na putu Damask-Sweida, što je dovelo do otmice i nasilja između Druza i beduinskih grupa. Prelazna vlada je poslala snage u Sweidu kako bi uspostavila kontrolu, ali prema Al Jazeeri, akcije ekstremističkih grupa povezanih s vladom, uključujući masakre nad druzijskim civilima, dodatno su eskalirale sukobe.
Od 30. juna do 16. jula 2025., više od 250 ljudi, uključujući 60 druzijskih civila, poginulo je u sukobima. Nekoliko privremenih primirja, uključujući jedno 15. jula, proglašeno je, ali zbog nepovjerenja Druza prema vladi, nisu bila održiva. Yasser Jarbou, druzijski šeik, podržao je primirje, dok je Hikmat al-Hijri odbio i zatražio međunarodnu podršku.
Sukobi u Sweidi posljedica su nestabilnosti nakon pada Asada i pokušaja prelazne vlade da nametne vlast nad područjima nastanjenim manjinama. Druze u Sweidi, koji imaju svoje lokalne milicije, protive se prisustvu vladinih snaga, optužujući ih za represiju nad manjinama. Ovi sukobi dali su Izraelu priliku da opravda svoje intervencije tvrdeći da štiti Druze. Međutim, nepovjerenje Druza prema prelaznoj vladi, zajedno s odbacivanjem strane intervencije od strane lidera poput Jarboua i Jumblatta, pokazuje složenost situacije.
Sukobi u Sweidi stavljaju Izrael u osjetljiv položaj. Tvrdnje o zaštiti Druza mogle bi poslužiti kao izgovor za vojnu intervenciju, ali otpor Druza prema stranom utjecaju oslabljuje ovu strategiju.
Geopolitičke posljedice izraelskih tvrdnji
Izraelske tvrdnje o podršci Druzima u Siriji, predstavljene kao „zaštita savezničkih manjina“, izazvale su različite reakcije u regiji. Prema Reutersu, prelazna vlada Sirije nazvala je ove tvrdnje „kršenjem suvereniteta“ i zatražila prekid izraelskih intervencija. Zemlje poput Katara i Egipta osudile su izraelske akcije, dok Saudijska Arabija implicitno podržava slabljenje prelazne vlade. U međuvremenu, Druze s Golana koji su putovali u Sweidu suočili su se s upozorenjima izraelske vojske, što ukazuje na zabrinutost Tel Aviva zbog širenja sukoba.
Izraelske tvrdnje dio su šire strategije za slabljenje prelazne vlade i sprječavanje utjecaja islamističkih grupa poput Hayat Tahrir al-Shama. Izrael koristi nestabilnost u Siriji za širenje svog utjecaja na Golanu i južnoj Siriji. Međutim, stav Jumblatta i Druza u Sweidi, koji odbacuju strane intervencije, izaziva izazove za ovu strategiju. Bliski odnosi Irana s Druzima u Libanu i njihov implicitni utjecaj u Sweidi dodatno mogu neutralisati izraelske napore.
Na analitičkom nivou, izraelske tvrdnje o zaštiti Druza nailaze na otpor zbog nacionalističkog identiteta ove manjine i Jumblattovog stava. Ove tvrdnje mogu poslužiti kao izgovor za vojnu intervenciju, ali nepovjerenje Druza i regionalni pritisci ograničavaju uspjeh ove strategije.
Budućnost odnosa Druza s Izraelom
Odnosi Izraela s Druzima u Siriji, posebno nakon sukoba u Sweidi, oblikuju se u kontekstu nacionalističkog identiteta Druza, Jumblattovog nezavisnog stava i nestabilnosti prelazne vlade. Populacija od 500.000 Druza u Siriji i 150.000 u Izraelu i na Golanu ukazuje na strateški značaj ove manjine. Sirijski identitet Druza, posebno na Golanu, oslabljuje izraelske tvrdnje, dok Jumblattov stav o nepotrebnosti strane podrške dodatno izaziva ove tvrdnje. Sukobi u Sweidi, koji su ostavili preko 250 mrtvih, dali su Izraelu priliku da opravda svoje intervencije, ali nepovjerenje Druza i regionalne osude ograničavaju ovu strategiju.
Izrael, tvrdeći da štiti Druze, nastoji proširiti svoj utjecaj u Siriji, ali nacionalistički identitet Druza i Jumblattov stav otežavaju ovaj cilj. Prijedlog za formiranje „regionalne mirovne komisije“ pod nadzorom UN-a, uz učešće Katara i Egipta, mogao bi smanjiti tenzije u Sweidi i pružiti Izraelu priliku za sticanje diplomatskog kredibiliteta.
Ključno pitanje je: može li Izrael iskoristiti Druze kao polugu za utjecaj u Siriji, ili će sirijski identitet i nezavisnost Druza osujetiti ovu strategiju? Odgovor na ovo pitanje odredit će budućnost izraelskog utjecaja u regiji.
(TBT, Tim za analitiku)
