Donald Trump još nije proveo cijelu godinu na funkciji američkog predsjednika, ali već je uspio iz temelja preokrenuti Sjedinjene Države. Nova strategija nacionalne sigurnosti koju je njegova administracija objavila u studenom redefinirala je ciljeve američke vanjske politike, piše DW.
Desetljećima dugoročni partneri SAD-a, poput Evrope, morali su shvatiti da potpora SAD-a nije samo po sebi razumljiva, već se nudi samo ako poduzetnik Trump procijeni da je to dobar poslovni potez za njegovu zemlju. “America First”, ili kako je glasio slogan Trumpove prve kampanje 2016. godine, “Make America Great Again” (MAGA).
Samo malo kasnije on je svima jasno pokazao kako to izgleda i što on pod tim misli: napad na Venezuelu, otmica tamošnjeg predsjednika Madura i njegovo izvoženje u kućnom papučama pred sud u New Yorku, prisvajanje venezuelanske nafte, najava da je ovo sve samo početak – i ponavljanje namjere da SAD prisvoji Grenland, milom ili silom.
Zaoštravanje podjela unutar zemlje
I u unutarnjoj politici, od Trumpove inauguracije 20. siječnja 2025., puno toga se promijenilo. Maskirani agenti imigracijske službe ICE izvode ljude iz automobila ili ih uhićuju na ulici, a u Minneapolisu je jedan od njih ubio jednu Amerikanku. U gradovima gdje mnogi ljudi protestiraju protiv toga, predsjednik šalje Nacionalnu gardu. Medije koji ne izvještavaju onako kako to odgovara Trumpu, tuži ili ih online izlaže poruzi. Mjere za uključivanje zaposlenika s invaliditetom ili za promicanje raznolikosti u firmama (tzv. DEI programi) ukinute su u svim vladinim institucijama.
Raznolikost se smatra liberalnom ili “woke”, a te su vrijednosti za američkog predsjednika i njegove pristaše crvena krpa. MAGA nije samo slogan, to je svjetonazor. Međutim, MAGA pokret nije jedinstvena, velika cjelina. Za različite struje različita su pitanja od ključne važnosti. Trump možda jest predsjednik SAD-a, ali iza MAGA ideologije stoji niz moćnih grupa i pojedinaca koji se bore za svoje interese.
The Heritage Foundation, desno-nacionalistički think tank sa sjedištem u Washingtonu, D.C., prema vlastitim tvrdnjama posvećen je promicanju “konzervativne politike temeljenoj na slobodnom tržištu, minimalnoj državi, individualnoj slobodi, tradicionalnim američkim vrijednostima i snažnoj nacionalnoj obrani.” Od njih potiče i “Project 2025”, plan objavljen 2023. godine u kojem se predlaže kako bi konzervativni američki predsjednik mogao preoblikovati vladu.
“Project 2025” predviđa, među ostalim, drastično smanjenje vlade, u kojoj bi bilo lakše otpustiti zaposlenike, a predsjednik bi imao više osobne moći. Iako je Trump tijekom kampanje naglašavao da nema nikakve veze s projektom, nakon što je preuzeo vlast, mnoge je od tih ideja proveo u djelo. U okviru DOGE inicijative, koja je trebala učiniti američku vladu učinkovitijom, tisuće državnih službenika je otpušteno.
Trump također želi proširiti svoju autoritet. Odluke sudova, poput onih u vezi s deportacijama, jednostavno ignorira. A volio bi provesti i politiku prema kojoj bi mogao smijeniti nesimpatične šefove vladinih agencija.
Članovi Trumpove administracije, poput glasnogovornice Karoline Leavitt i Russa Voughta, direktora Ureda za upravljanje i budžet, prije su radili za The Heritage Foundation. Vought je čak bio jedan od ključnih ljudi iza “Projekta 2025”. Za Republican National Convention, na kojoj je Trump ljetos službeno potvrđen i slavljen kao predsjednički kandidat, The Heritage Foundation je donirala 1 milijun dolara (oko 850.000 eura).
Evangelički kršćani
U “Projektu 2025” također se navodi da bi trebalo dodatno ograničiti pravo na pobačaj. Grupa za koju je to još važnija tema su evangelisti odnosno evangelički kršćani. Oni već godinama spadaju mešu najvjernije Trumpove pristaše. To što je Trump javno priznao da voli dirati žene u intimnim dijelovima tijela i što ima petero djece s tri žene, njima ne smeta. Jer ono što je važno jest da Trump barem deklarativno podržava njihova uvjerenja.
U jesen 2020., samo nekoliko tjedana prije predsjedničkih izbora, Trump je nominirao sudkinju Vrhovnog suda poznatu po protivljenju pobačaju. U lipnju 2022. godine, uz konzervativnu većinu od šest sudaca (od kojih je trojicu imenovao Trump), Vrhovni sud je ukinuo pravo na pobačaj na federalnoj razini. Od tada, savezne države same odlučuju o tome hoće li i pod kojim uvjetima pobačaji biti dozvoljeni. Evangelički kršćani u SAD-u čine moćnu lobističku grupu, a velika većina njih bira republikance. Stoga Trump ne želi gubiti njihove glasove, osobito na temi pobačaja.
Drugi korak, koji bi mogao biti rezultat utjecaja evangeličkih kršćana, je imenovanje ministra obrane Petea Hegsetha. Hegseth, i sam jedan od evangeličkih kršćana, u prošlosti se nazivao “kršćanskim ratnikom”, govorio je da trans osobe nemaju što tražiti u redovima američke vojske i, prema izvještajima, hvalio izjave jednog pastora koji se protivio pravu žena na glasanje. Kritičari smatraju da rastući utjecaj evangeličkih kršćana na američku vladu ugrožava sekularni karakter države i načelo odvojenosti crkve i države.
Milijarderi i blogeri
Među onima koje Trumpove ideje očito inspiriraju, nalazi se bloger i programer Curtis Yarvin. On smatra da je koncept demokracije zastario – umjesto toga, država bi trebala biti vođena kao tvrtka s CEO-om na čelu. Više ne bi bilo biračkog tijela, nego kupaca i korisnika s pravom otkaza. Jer, tko god nije zadovoljan šefom, može “preseliti” u drugu zemlju. Trump je već uoči izbora 2024., naizgeld samo u šali, rekao da, ako ljudi opet glasaju za njega, neće morati ponovno birati.
Ideja da se pojas u Gazi pretvori u luksuzno odmaralište također dolazi od Yarvina. Još u travnju 2024. on je predložio da se palestinski narod protjera iz Gaze i taj prostor pretvori u luksuzno odmaralište. U veljači 2025. Trump je sa svojom idejom da Gaza postane rivijera Bliskog istoka, slijedio istu misao.
I Peter Thiel, osnivač online platforme PayPal, smatra da je demokracija neučinkovita. Njemački milijarder donirao je 1,25 milijuna dolara (oko milijun eura) Trumpovoj kampanji 2016. godine. Za 2024. godinu nije donirao nijednoj političkoj kampanji, ali je prethodnih godina uložio velika sredstva – na primjer, 15 milijuna dolara u senatsku kampanju JD Vancea (oko 13 miliona eura). Vanceov uspjeh u Senatu na kraju mu je donio mjesto potpredsjednika. Za Thiela, to je bila pametna dugoročna investicija.
Thielove ideje i ideali, poput toga da politika treba omogućiti slobodno djelovanje korporacijama i tehnološkim tvrtkama, odražavaju se i u politici američke vlade. Tako je Vance nedavno protestirao protiv EU zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act), prema kojem društvena mreža X prijeti milionskom kaznom.
(TBT)
