Čak ni zaposlenici organizacije za pomoć gladnima u Gazi nisu više imali što jesti. Vreća od 25 kilograma pšenice na crnom tržištu košta 520 dolara
Iz godišnjeg izvješća Njemačke organizacije za pomoć gladnima (Deutsche Welthungerhilfe) za 2024., predstavljenog u četvrtak (24.07.) u Berlinu: „Svaka jedanaesta osoba na svijetu gladuje. Klimatska kriza, ratovi, nejednakost i smanjena sredstva ugrožavaju dosadašnje uspjehe u borbi protiv gladi.” Zvuči pesimistično, gotovo očajno. Unatoč svim poteškoćama, ova privatna humanitarna organizacija koja se oslanja na državnu potporu i donacije, pokušava uliti nadu: „Naš cilj, svijet bez gladi, je i dalje ostvariv, ali samo ako bude prioritet, politički željen i dovoljno financiran”, prenosi Deutche Welle.
733 miliona hronično pothranjeno
Pogled na stvarnost, međutim, pokazuje da trend već godinama ide dramatičnou suprotnom smjeru: trenutno u svijetu 733 miliona ljudi pati od Hronične pothranjenosti. Od 2019. taj se broj povećao za 152 miliona. I situacija će se vjerojatno dodatno pogoršati jer su SAD i Njemačka, najvažnije zemlje donatori, osjetno smanjile svoje proračune za razvojnu saradnju i humanitarnu pomoć.
“Rezovi u budžetu koštaju ljudske živote. Ono što na papiru izgleda kao mjera štednje, za milijune ljudi znači glad, bijeg ili čak smrt“, strahuje predsjednica organizacije za pomoć gladnima Marlehn Thieme. Uklanjanje gladi mora ostati politički prioritet, zahtijeva ona s obzirom na sve više ratova i kriza.
Posebno su pogođeni Palestinci u Pojasu Gaze i ljudi u Sudanu samo što o ovoj potonjoj nitko ne govori. Tamo, ali i u drugim regijama, humanitarnim organizacijama sve se više ograničava pristup, kritizira glavni tajnik organizacije za pomoć gladnima Mathias Mogge. Humanitarna situacija u Gazi spada među najgore što je vidio u više od 30 godina rada.
25 kilograma pšenice za 520 dolara
Prema izvješću, više od 90 posto ljudi bilo je protjerano od početka rata između terorističke organizacije Hamas i Izraela. Gotovo dva milijuna ljudi krajem 2024. ovisilo je o pomoći u hrani, a 345.000 njih bilo je na rubu smrti od gladi. „Čak ni zaposlenici organizacije za pomoć gladnima nisu više imali što jesti”, kaže Mogge. Vreća od 25 kilograma pšenice košta 520 dolara. „To je znak da više jednostavno nema ničega.“
Za razliku od Gaze, o patnjama ljudi u Sudanu ima vrlo malo slika. „Tamo nitko ne dolazi, zato se o tome i malo čuje“, opisuje Mogge razliku u medijskom izvještavanju. Upravo je to često okidač za djelovanje organizacija poput Svjetske organizacije za pomoć gladnima.
Sudan: polovina stanovništva treba humanitarnu pomoć
Još od travnja 2023. sudanska vojska vodi žestoke borbe s paravojnom skupinom koja sebe naziva „Rapid Support Forces”. Više od jedanaest milijuna ljudi u bijegu je unutar zemlje. Oko 25 miliona ljudi, prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), treba humanitarnu pomoć što je otprilike polovica stanovništva. U Sudanu je rad humanitaraca, prema Moggeovim riječima, opasniji nego drugdje: „I dalje imamo zaposlenike na terenu koji se djelomično moraju skrivati. Svaki put kad dođemo do hrane koju možemo podijeliti, zaposlenici se okupljaju i pokušavaju organizirati podjelu.“
Ali ne samo u Sudanu se često prekasno reagiralo na nadolazeće katastrofe, samokritično priznaje glavni tajnik. Zato je organizacija uspostavila sustav predviđanja humanitarne pomoći kako bi mogla brže reagirati na krize i ratove, ali i posljedice klimatskih promjena. Tada se unaprijed isplaćuju sredstva pomoći, objašnjava Mogge: „Kako ljudi ne bi izgubili sve što posjeduju: stoku, novac i poljoprivredne alate, nego da to, koliko je moguće, zadrže, i da nakon katastrofe ne moraju ponovno početi od nule.“
Sirija: gotovo 15 miliona ljudi ovisno o pomoći
Još jedno krizno žarište za organizaciju za pomoć gladnima je Sirija, gdje je humanitarna situacija i nakon promjene vlasti u prosincu 2024. i dalje katastrofalna. Gotovo 15 miliona stanovnika ne može osigurati dovoljnu prehranu bez pomoći. Gospodarstvo je nakon 14 godina građanskog rata potpuno uništeno. Nedostaje svega: vode, hrane, struje, zdravstvenih usluga, škola.
Krajem godine, cijena kruha u Alepu porasla je u roku od mjesec dana za čak 900 posto, navodi se u godišnjem izvješću organizacije. Kako bi se osigurala opskrba, pruža se podrška pekarnicama. Sirija je jedna od 37 zemalja i regija u kojima je organizacija trenutno aktivna. Na terenu surađuje s više od 300 partnera. Za svoj rad, ova njemačka organizacija osnovana 1962. godine, imala je u 2024. na raspolaganju oko 384 miliona eura. Od toga je gotovo 87 miliona došlo iz donacija.
Najveći doprinos, u iznosu od 147 miliona eura, došao je od njemačkog Ministarstva za razvoj. Ostatak su doprinijele međunarodne institucije, uključujući Svjetski program za hranu UN-a i Evropsku komisiju. Središnja rečenica u godišnjem izvješću glasi: „Glad i nasilni sukobi usko su povezani: bez osigurane opskrbe hranom teško je postići mir, a bez mira gotovo je nemoguće pobijediti glad.“ U tom kontekstu, predsjednica organizacije Marlehn Thieme apelira na međunarodnu zajednicu i njemačku vladu da okončaju sukobe političkim inicijativama i diplomatskim rješenjima.
“Ulaganja u oružje sama po sebi ne donose sigurnost”, naglašava ona, aludirajući na globalno snažno rastuće vojne izdatke. I Njemačka planira povećati svoj vojni proračun s dva na pet posto BDP-a. Dok će se taj proračunski stav srednjoročno više nego udvostručiti, humanitarna hitna pomoć koju financira Ministarstvo vanjskih poslova za 2025. godinu trebala bi biti prepolovljena – na milijardu eura.
Istodobno, rashodi za razvojnu suradnju padaju ispod ciljane razine od 0,7 posto, koja je postavljena kao obveza. „Time savezna vlada ne odustaje samo financijski, nego i politički od međunarodnih obveza“, kritizirala je Organizacija za pomoć gladnima u svijetu zajedno s organizacijom za pomoć djeci Terre des Hommes još u junu. Za sada nema naznaka da bi se ova situacija mogla promijeniti.
(TBT)
