Noćni napad Huta dronom na Tel Aviv u Izraelu sa 2.000 km udaljenosti 19. jula označio je novu fazu u bliskoistočnim tenzijama.
Događaj je naglasio kako su se jemenski Huti pojavili kao značajna prijetnja u regionu Crvenog mora, probivši izraelski sigurnosni perimetar nakon što su ispalili stotine projektila i dronova.
Napad Huta također jača ulogu grupe kao još jednog ključnog aktera u sukobima između Izraela i frakcija povezanih s Iranom i povećava rizik od daljnjih napada. Nakon incidenta, glasnogovornik Huta izjavio je, “spremni smo na bilo kakvu izraelsku reakciju protiv Jemena”.
Ovo očekivanje se ostvarilo kada su izraelske zračne snage snažno bombardirale lučki grad Hodeidah na Crvenom moru 20. jula, gađajući civilnu infrastrukturu. Šest ljudi je poginulo, najmanje 87 je povrijeđeno, a zapalili su se ogromni požari koji su se mogli vidjeti kako gore i sljedećeg dana.
Budući da je luka Hodeidah ključna ulazna tačka za veći dio jemenske robe, stručnjaci su upozorili da bi napad i daljnji udari mogli ometati pomoć stanovništvu Jemena, koje već uvelike ovisi o međunarodnoj pomoći nakon godina rata.
“Meta napada čini više štete prosječnom Jemenu nego sposobnost Huta da pokrenu napade na Crveno more ili Izrael”, rekao je Adam Clements, penzionirani ataše američke vojske za Jemen.
Iz perspektive Izraela, napad Hutija na Tel Aviv, u kojem je jedan ubijen, a nekoliko je ranjeno, dodatno je razotkrio rupe u njegovoj sigurnosti, jer jedron Huta proklizao kroz njegov radarski sistem.
Odgovor Izraela odražava njegove napore da ponovo uspostavi odvraćanje nakon kršenja, ‘šaljujući poruku’ ne samo Hutima nego i drugim frakcijama koje podržava Iran u cijelom regionu.
Jemen je sada šesta zemlja koju je Izrael napao od izbijanja rata u Gazi 7. oktobra, pridruživši se listi koja uključuje Palestinu, Liban, Siriju, Irak i Iran.
Rastuća snaga Huta
Izraelski napad bio je jedan od brutalnijih napada na Jemen, čak i u poređenju sa brojnim zajedničkim operacijama SAD-a i Velike Britanije koje su sprovedene od januara kako bi se spriječio prekid međunarodne trgovine na Crvenom moru od decembra 2023.
Huti su to predstavili kao oblik ‘sankcija’ Izraelu kao odgovor na njegov brutalni rat u Gazi.
Grupa je bila trn u oku Izraelu, stavljajući na njega dodatni pritisak zajedno sa drugim frakcijama koje podržava Iran. Izraelska trgovačka luka Eilat bankrotirala je nakon napada Huta, dok je 21. jula objavila da će otpustiti oko polovine svojih radnika, demonstrirajući remetilački potencijal grupe.
Odluka Izraela da napadne Jemen, međutim, može biti čista pobjeda za Hute, jer su dodatno pojačali svoju popularnost među Jemencima i propalestinskim stanovništvom Bliskog istoka. Na domaćem planu, vjerovatno će pomoći Hutima da učvrste svoj utjecaj na teritoriji koju su zauzeli tokom jemenskog rata.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdio je da je napad na Hodeidu imao za cilj da spriječi Hute da dobiju oružje koje je isporučio Iran. Ipak, postoje sumnje da će Izrael uspjeti spriječiti Hutije u daljnjim napadima.
“Izraelska odmazda protiv Huta neće odvratiti Hute da ponovo napadnu. Umjesto toga, to Hutima daje propagandni dobitak i izgovor za dalje suzbijanje neslaganja”, napisao je Thomas Juneau, profesor na Univerzitetu Ottawa, na X.
Nakon izraelske racije, glasnogovornik Huta rekao je da će to samo “pojačati odlučnost jemenskog naroda”. Grupa je redovno organizirala marševe s milionima Jemenaca u glavnom gradu Sani svakog petka kako bi pokazala solidarnost s Palestincima i okupila ljude koji stoje iza vladavine Huta u Jemenu.
Usred eskalacije izraelsko-iranskih tenzija u regiji, ovi sukobi također signaliziraju evoluciju Huta u utjecajnog regionalnog aktera, potkrijepljen sve većom podrškom Irana.
Korištenje onoga što je izraelska vojska identificirala kao nadograđeni model Samad-3 iranske proizvodnje, koji Huti nazivaju “Yafa” (nazvan po palestinskom gradu na kojem je izgrađen Tel Aviv), naglašava njihove rastuće sposobnosti.
Predstavlja dodatni dodatak arsenalu Huta, koji već sadrži visoko sofisticirane bespilotne letjelice iranske proizvodnje, kao i rakete zemlja-zemlja, protivbrodske rakete i municiju za lutanje, kao i navodno hipersonične rakete.
Ova sredstva su pomogla Hutima da se brzo transformišu u veću regionalnu prijetnju, onu koja će moći potvrditi svoj utjecaj na Jemen i prijetiti trgovinu na Crvenom moru i Izraelu neko vrijeme.
Integracija u osovinu koju prevodi Iran
S vremenom su Huti značajno porasli, osiguravši mnogo teritorija od jemenskog rata 2015. protiv koalicije predvođene Saudijskom Arabijom nakon što su u početku počeli kao mali pokret preporoda formiran 1992. godine.
Iranska podrška odigrala je zapaženu ulogu u jačanju Huta, a ovo slaganje se produbilo u posljednjih devet mjeseci. Kako je Izrael nastavio udarati Gazu, uz gotovo svakodnevne okršaje s Hezbolahom duž libansko-izraelske granice, Huti su sada otvorili novi front u koordinaciji sa svojim saveznicima unutar antiizraelske i antiameričke samozvane „Osovine Otpora’.
Jačanjem veza sa iranskim saveznicima u drugim regionalnim kontekstima, Huti su signalizirali neviđeni stepen strateške koordinacije i saradnje između saveznika naoružanih Iranom.
“Ova zajednička eskalacija nije samo odgovor na sinoćnje izraelske zračne napade na Južni Liban, koji su izazvali civilne žrtve, već se čini i strateški odgovor na Netanyahuove pokušaje da torpedira pregovore o prekidu vatre uoči njegove sljedeće posjete SAD-u sedmicu”, napisao je Amal Saad, predavač politike na Univerzitetu u Kardifu, na X nakon napada Huti.
Nabil Al-Bukiri, jemenski istraživač sa sjedištem u Istanbulu, rekao je za The New Arab: “Nema sumnje da su se Huti pojavili kao sila u regiji, uglavnom zahvaljujući svom savezu s Iranom, Hezbolahom i iračkim narodnim mobilizacijskim snagama”.
Al-Bukiri je dodao da najnoviji napad signalizira kako su Huti učvrstili svoju poziciju unutar regionalne osovine koju vodi Iran protiv Izraela, a podrška Teherana omogućila je napade na Izrael i trgovinu na Crvenom moru.
Kao što je spomenuto, Huti imaju svoje unutrašnje ambicije i možda manje ovise o Teheranu u odnosu na druge saveznike, poput Hezbolaha i iračkih Snaga narodne mobilizacije (PMF).
Međutim, Huti su proaktivno nastojali da se pozicioniraju među ‘osovinom otpora’, uključujući i bilateralno s Hezbolahom i iranskim proksijima sa sjedištem u Iraku.
Naime, Huti su sami učvrstili veze sa frakcijama u Iraku koje podržava Iran, kao što su bilateralne posjete. Pokazujući te veze, Huti su 2. jula tvrdili da su gađali Haifu u Izraelu kroz zajednički napad sa grupama sa sjedištem u Iraku, nakon što su Huti prethodno gađali izraelske brodove u luci u Haifi.
“Nije iznenađujuće da je Teheran promovirao sinergiju među svojim saveznicima, ali ono što je upečatljivo je žurba Huta da tako javno proglase bilateralnu saradnju, s obzirom na njihov relativno novi status regionalnog vojnog aktera”, napisao je Adnan al-Jabarni u Sani ‘Centar za strateške studije.
Njegov izvještaj citira izvore koji su rekli da su Huti u martu ove godine ojačali veze s iranskom Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC) i saveznicima sa sjedištem u Iraku kako bi koordinirali regionalne pomorske operacije usred rata u Gazi.
Buduće implikacije
Očigledno postoji konsolidujući savez među iranskim saveznicima koji bi mogao djelovati djelomično bez direktnog nadzora Teherana, za koji analitičari sugeriraju da odražava autonomniju, ali kohezivniju osovinu.
Huti svakako žele da igraju ulogu u pokretanju napada na Izrael. Zaista, frakcija je upozorila na “ogromnu reakciju” na izraelski napad na Hodeidu, što ukazuje na spremnost frakcije da nastavi napade, bilo direktno protiv Izraela ili u Crvenom moru.
Izraelska vojska je 21. jula saopćila da je presrela raketu zemlja-zemlja iz Jemena, koju su Huti izveli kao odgovor na izraelsko bombardiranje Hodejde.
Izrael bi mogao tražiti odmazdu na sve moguće napade Huti u budućnosti. Ipak, kao i sa zračnim napadima na Jemen pod vodstvom Saudijske Arabije od 2015. do prekida vatre uz posredovanje UN-a 2022., Huti su pokazali da u velikoj mjeri mogu izdržati zračne napade – ili čak imati koristi od njih.
Čak i ako dođe do daljnjih sukoba i izraelskih napada, što sada ne treba isključiti, jasno je da Tel Aviv može uspjeti tamo gdje su Saudijska Arabija, SAD i UK zakazale.
Poput ostalih iranskih saveznika, intenzitet napada Huti će vjerovatno zavisiti od toga da li postoji primirje u Gazi.
Ipak, kako su iransko-izraelske tenzije eskalirale na novi nivo u proteklih 10 mjeseci, realnost napada Huta uvijek može ostati. Za sada, frakcija se jasno učvrstila kao utjecajni akter unutar ‘osovine otpora’.
(TBT, Mediji)
