Izrael je u srijedu nastavio smrtonosno bombardiranje ratom razorene Gaze dok je Washington stavio veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koja poziva na prekid vatre na palestinskom području. Globalne sile, koje pokušavaju pronaći izlaz iz rastuće krize do sada nisu u tome uspjele, a napori u posredovanju nisu uspjeli osigurati primirje.
UN-ova agencija za hranu priopćila je u utorak da je morala zaustaviti očajnički potrebne isporuke sjevernom dijelu teritorija nakon što se ondje suočila s “potpunim kaosom i nasiljem” što je odluka koju je osudio Hamas. Svjetski program za hranu u nedjelju je nastavio isporuke, ali je njihov konvoj dočekan pucnjavom, nasiljem i pljačkom, vozač kamiona pretučen je pa je dostava ponovno obustavljena. “Šokirani smo odlukom Svjetskog programa za hranu da obustavi isporuku pomoći u hrani u sjevernoj Gazi, to znači smrtnu kaznu i smrt za tri četvrtine miliona ljudi”, rekao je u utorak navečer Hamasov ured za medije. Pozivajući agenciju da “odmah poništi katastrofalnu odluku”, Hamas je poručio da “odgovornima smatra Ujedinjene narode i međunarodnu zajednicu”.
Od početka rata između Izraela i Hamasa, Gaza je suočena s nestašicom hrane, a dotok vanjske pomoći ozbiljno je ograničen. UN je više puta oglasio uzbunu zbog teške humanitarne situacije u Gazi, upozoravajući da bi nestašica hrane mogla dovesti do “eksplozije” smrtnosti djece koja se može spriječiti. Više od četiri mjeseca nemilosrdnih borbi sravnilo je sa zemljom velik dio obalnog teritorija, gurnuvši 2,2 milijuna ljudi na rub gladi i raselivši tri četvrtine stanovništva, prema procjenama UN-a. “Ne možemo više izdržati. Nemamo brašna, ne znamo ni kamo bismo po ovom hladnom vremenu”, rekao je Ahmad, stanovnik grada Gaze, čije su ulice zatrpane smećem i ruševinama uništenih zgrada. “Zahtijevamo prekid vatre. Želimo živjeti”, rekao je.
“Zeleno svjetlo za novi masakr”
Međutim, SAD je stavio veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a koju je sastavio Alžir, a koja je zahtijevala trenutni humanitarni prekid vatre i “bezuvjetno” oslobađanje svih talaca otetih u Hamasovu napadu na Izrael 7. listopada. Veto je izazvao kritike zemalja uključujući Kinu, Rusiju, Saudijsku Arabiju, pa čak i bliske američke saveznice Francusku i Sloveniju. Hamas je ocijenio da veto SAD-a znači “zeleno svjetlo da se u okupaciji počine novi masakri”.
Dok su svjetske sile glasovale, izraelski napadi pogodili su Gazu rano u srijedu, ostavljajući 103 mrtva, prema ministarstvu zdravstva kojim upravlja Hamas na tom području. Svjedoci su izvijestili o teškoj paljbi u Gazi, uključujući u Han Junisu i Rafi blizu egipatske granice, gdje je oko 1,4 milijuna raseljenih Palestinaca potražilo utočište. Rafa, posljednji grad u Gazi koji se suočava s kopnenom invazijom izraelskih snaga, glavna je ulazna točka za očajnički potrebnu pomoć preko Egipta.
Katar, koji ima ključnu posredničku ulogu između Hamasa i Izraela, objavio je u utorak da su lijekovi poslani u Gazu, prema sporazumu u kojemu je sudjelovala Francuska, stigli do talaca koje drže militanti, u zamjenu za pošiljku humanitarne pomoći. Međutim, pregovarački napori općenito nisu uspjeli osigurati dugoročno primirje i unatoč međunarodnom pritisku, Izrael inzistira na tome da je kopnena operacija na grad Rafu neophodna za uništenje Hamasa. Šefovi globalnih humanitarnih organizacija rekli su da bi kopnena ofenziva mogla pretvoriti Rafu u “groblje”, upozoravajući na “uistinu nezamislive” posljedice napada punih razmjera.
Izrael je objavio da će nastaviti s ofenzivom tokom muslimanskog svetog mjeseca, uključujući na Rafahu, ako svi taoci ne budu oslobođeni do početka ramazana 10. ili 11. marta. Očekuje se da će u srijedu Brett McGurk, koordinator Bijele kuće za Bliski istok i Sjevernu Afriku, sletjeti u Egipat, a zatim u četvrtak krenuti u Izrael kako bi potaknuo dogovor o taocima. McGurk će također ponoviti zabrinutost američkog predsjednika Joea Bidena zbog najavljene izraelske operacije u Rafi, rekao je glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro pridružio se međunarodnim kritikama Izraela te je u utorak optužio Izrael da je počinio “genocid” nad Palestincima u Gazi ponavljajući riječi brazilskog predsjednika Luiza Inacia Lula da Silve. Lula je izazvao diplomatsku buru svojim komentarima uoči samita G20 u Rio de Janeiru koji se otvara u srijedu, a Izrael ga je proglasio “nepoželjnom osobom”. Lula je Izrael usporedio s nacističkom Njemačkom
Netanyahu: Izrael će zadržati vojnu kontrolu i u slučaju dvodržavnog rješenja
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je u ponedjeljak da će njegova zemlja, čak i u slučaju dvodržavnog rješenja između Izraela i Palestinaca, zadržati vojnu kontrolu nad svim palestinskim teritorijima. U svakom slučaju “Izrael će zadržati punu sigurnosnu kontrolu nad svim područjima zapadno od rijeke Jordan”, uključujući Zapadnu obalu i Pojas Gaze, rekao je Netanyahu u videoporuci.
SAD, najvažniji saveznik Izraela, sve više poziva na rješenje s dvije države koje bi uključivalo miran suživot Izraela i palestinske države. Washington se također zalaže za rješenje s dvije države kao sredstvo za okončanje i sadašnjeg rata u Gazi i desetljećima starog bliskoistočnog sukoba. S druge strane, Netanyahu, političar izraelske desnice, svoju je dugu političku karijeru u velikoj mjeri izgradio na svom deklariranom protivljenju rješenju s dvije države. Njegova je vlada u nedjelju odbacila trajno mirovno rješenje s Palestincima koje bi bilo nametnuto “međunarodnim diktatom”, a njegov je kabinet jednoglasno odobrio deklaraciju u tom smislu.
Netanyahu je na početku sastanka rekao da je ovakav potez uslijedio nakon “nedavnih razgovora međunarodne zajednice o pokušaju da se Izraelu jednostrano nametne palestinska država”. “Izrael će se i dalje protiviti jednostranom priznanju palestinske države. Takvo bi priznanje, nakon masakra od 7. listopada bilo poput nagrade bez presedana za terorizam i onemogućilo bi postizanje bilo kakvoga mirovnog sporazuma u budućnosti”, navodi se u priopćenju objavljenom u nedjelju.
Izraelski parlament podržao protivljenje premijera “jednostranoj” uspostavi Palestine
Izraelski parlament izglasao je u srijedu podršku deklaratornoj odluci premijera Benjamina Netanyahua koja se protivi ‘jednostranoj’ uspostavi palestinske države. Netanyahuova stranka Likud priopćila je da je 99 od 120 zastupnika glasalo za podršku odluci koju je ranije ovog tjedna usvojila vlada. Izraelsko je stajalište također da svaki trajni sporazum s Palestincima mora biti postignut izravnim pregovorima između strana, a ne međunarodnim diktatima.
Rat u Gazi, koji bjesni od iznenadnoga Hamasova napada 7. oktobra 2023. posljednji je u nizu sukoba između Izraelaca i Palestinaca koji traje već sedamdeset godina i kontinuirano destabilizira Bliski istok. Nastojanja koja se ulažu u to da se postigne rješenje s uspostavom dviju država u prekidu su od 2014. Američki predsjednik Joe Biden pokušava postići i širi dogovor na Bliskome istoku, u sklopu kojega bi bila i normalizacija odnosa između Izraela i Saudijske Arabije i ostalih arapskih država, kao i osnivanje palestinske države.
SAD: Svjetski sud treba uzeti u obzir sigurnost Izraela
Sjedinjene Američke Države poručile su u srijedu da Svjetski sud ne bi trebao narediti bezuvjetno povlačenje izraelskih snaga s palestinskih teritorija dok razmatra zahtjev za mišljenjem o zakonitosti okupacije. Genralna skupština UN-a zatražila je 2022. od Međunarodnog suda pravde (ICJ), najvišeg suda UN-a koji je poznat i kao Svjetski sud, da izda neobvezujuće mišljenje o pravnim posljedicama izraelske okupacije. Premda od suda nije zatraženo da izda mišljenje o povlačenju izraelskih snaga s okupiranih teritorija, mnoge države koje sudjeluju u raspravama pozvale su Izrael da to učini. Izrael, koji ne sudjeluje, rekao je u pisanom očitovanju da bi upletanje suda moglo biti štetno za postizanje rješenja putem pregovora.
“Svaki pokret prema izraelskom povlačenju sa Zapadne obale i Gaze zahtijeva razmatranje vrlo stvarnih sigurnosnih potreba Izraela”, rekao je Richard Visek, vršitelj dužnosti pravnog savjetnika u Državnom tajništvu SAD-a (State Department), pred sudom u Haagu. “Svi smo se podsjetili na te sigurnosne potrebe 7. oktobra, a one i dalje postoje. Nažalost, mnogi sudionici” u sudskim raspravama te su potrebe ignorirali”, ustvrdio je Visek. Više od 50 država iznijet će argumente do 26. veljače. Rusija i Francuska trebale bi izložiti mišljenje kasnije u srijedu. U ponedjeljak su palestinski predstavnici zatražili od sudaca da izraelsku okupaciju njihova teritorija proglase nezakonitom i rekli da bi mišljenje suda moglo pomoći u postizanju dvodržavnog rješenja. Visek je pozvao suce da se drže utvrđenog okvira UN-a za dvodržavno rješenje. “Ukratko, važno je da sud ima na umu ravnotežu koju su Vijeće sigurnosti i Genraln skupština utvrdili potrebnom za pružanje najbolje šanse za trajni mir”, rekao je. “Sud ne bi trebao utvrditi da je Izrael zakonski obvezan odmah i bezuvjetno povući se s okupiranog teritorija.”
Posljednji val nasilja u Gazi koji je uslijedio nakon Hamasovih napada u Izraelu 7. oktobra zakomplicirao je već duboko ukorijenjene nepravde na Bliskom istoku i naštetio naporima u pronalaženju puta ka miru. Od vijeća sastavljenog od 15 sudaca ICJ-a zatraženo je da preispita izraelsku “okupaciju, naseljavanje i aneksiju … uključujući mjere usmjerene na promjenu demografskog sastava, karaktera i statusa svetog grada Jeruzalema, te s njihovim usvajanjem povezanih diskriminirajućih zakona i mjera”. Očekuje se da će sucima trebati otprilike šest mjeseci da izdaju svoje mišljenje o zahtjevu, u kojem se od njih također traži da razmotre pravni status okupacije i njezine posljedice.
Izrael je ignorirao mišljenje Svjetskog suda iz 2004. kada je utvrdio da je izraelski zid razdvajanja na Zapadnoj obali kršenje međunarodnog prava i da ga treba demontirati. Umjesto toga, produžen je. Trenutna saslušanja mogla bi povećati politički pritisak zbog izraelskog rata u Gazi, u kojem je izraelska vojska ubila oko 29.000 Palestinaca, prema zdravstvenim dužnosnicima u Gazi, otkako je Hamas napao Izrael 7. oktobra. Izrael je osvojio Zapadnu obalu, Gazu i istočni Jeruzalem – područja povijesne Palestine koja Palestinci žele za državu – u sukobu 1967. godine. Povukao se iz Gaze 2005., ali zajedno sa susjednim Egiptom još uvijek kontrolira njezine granice. Izraelski čelnici dugo su osporavali da su teritoriji službeno okupirani na temelju toga što su oteti od Jordana i Egipta tijekom rata 1967., a ne od suverene Palestine.
(TBT)
