U vrijeme sve jačih tenzija između Azerbejdžana i Armenije te uzajamnih optužbi za guranje regije Kavkaza u rat, Iran ističe da je njegova parola protivljenje bilo kakvoj “geopolitičkoj promjeni u regionu” zbog, kako to navodi, “poteza koji ugrožavaju regionalni mir i stabilnost” na sjeverozapadnim granicama te zemlje.
Nekoliko dana nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir Abdollahian održao zajedničku konferenciju za novinare sa svojim turskim kolegom Hakanom Fidanom u glavnom gradu Teheranu, iranski ministar je naglasio da njegova zemlja “ne može tolerirati nikakvu geopolitičku promjenu u regionu”.
Upozorenja predsjednika Raisija
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi upozorio je na posljedice bilo kakvih poteza usmjerenih na promjenu historijskih granica u regionu. U telefonskom pozivu koji je primio od premijera Armenije Nikole Pashinyana iranski predsjednik je opisao napore usmjerene na promjenu granica kao “crvenu liniju za Iran”. Ponovio je da je njegova zemlja spremna “igrati utjecajnu ulogu kako bi spriječila izbijanje novih konfrontacija i bilo kakve geopolitičke promjene u regionu”.
Mediji na perzijskom jeziku ponovo su objavili stav iranskog lidera ajatolaha Alija Khameneija u vezi sa sukobom oko regiona Nagorno-Karabaha.
Što se tiče iranskih procjena u vezi s dešavanjima na Kavkazu, Ebrahim Azizi, potpredsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku u iranskom parlamentu, smatra da strani akteri dolijevaju ulje na vatru u sporu između Bakua i Erevana.
Azizi naglašava da se Teheran protivi bilo kakvom stranom prisustvu na Kavkazu i svakoj promjeni političke geografije regiona.
Odgovarajući na pitanje Al Jazeere, Azizi je rekao da Iran ima čvrst stav kada je riječ o bilo kakvoj promjeni postojećih granica u regiji, i da se to ne odnosi samo na protivljenje Teherana potezima čiji je cilj otvaranje koridora Zangezur i zatvaranje postojećih granica između Irana i Armenije.
Neposredna opasnost
Khamenei je nakon završetka drugog rata za Nagorno-Karabah između Azerbejdžana i Armenije 2020. rekao: “Sretni smo zbog povratka Nagorno-Karabaha Azerbejdžanu, ali ako postoji politika za zatvaranje granice između Irana i Armenije, Islamska Republika će se usprotiviti toj politici, jer je ta granica bila put komunikacije hiljadama godina”.
Prema iranskom Ministarstvu vanjskih poslova, član 78. iranskog ustava “zabranjuje bilo kakvu promjenu graničnih linija, izuzev djelomičnih promjena u skladu s interesima zemlje, pod uvjetom da nisu jednostrane, da ne zadiru u nezavisnosti i teritorijalni integritet zemlje i da dobiju odobrenje četiri petine ukupnog broja članova Islamske savjetodavne skupštine”.
Iranski parlamentarac u “planovima stranih sila čiji je cilj stvaranje geopolitičke promjene u regionu Kavkaza” vidi prijetnju za iransku nacionalnu sigurnost, a očituje se kroz napore pojedinih faktora da ukinu zajedničku granicu između Irana i Armenije. Pored toga, strane sile nastoje pronaći uporište u blizini iranskih granica.
Iranski posmatrači u vojnoj eskalaciji na Kavkazu vide naznake kontrole Bakua, uz podršku stranih strana, nad graničnim pojasom, koji je dugačak oko 44 kilometra između Irana i armenske pokrajine Syunik. Na taj način bi se regija Nakhchivan povezala s azerbejdžanskim teritorijama preko koridora Zangezur.
Ovaj koridor pruža Turskoj direktan pristup centralnoj Aziji, pored toga da se pokrajina Nakhchivan povezuje s ostatkom azerbejdžanske teritorije. Teheran ovakav potez vidi kao pokušaje pravljenja obruča oko njega i narušavanja postojeće ravnoteže, pored straha da će to opstruirati projekte čiji je cilj pretvoriti Iran u centar međunarodnih koridora.
Dvostruka šteta
Pored sigurnosne i političke štete koja će biti nanesena Iranu zatvaranjem granica s Armenijom, udvostručit će se i ekonomska šteta ako se prekine put koji povezuje Islamsku Republiku sa istočnoevropskim zemljama, smatra Yousef Mollaei, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Teheranu. Smatra da član 78. iranskog ustava zabranjuje zvaničnim vlastima da dopuste promjenu državnih granica, ali ne obuhvata regionalni razvoj dešavanja koji je izvan kontrole zemlje, naročito ako Baku i Erevan postignu sporazum koji dozvoljava proširenje koridora na njihovim teritorijama.
Što se tiče šansi Teherana da pobijedi ako podnese tužbu međunarodnim sudovima protiv strana koje rade na promjeni geografskih granica, Mollaei ističe za Al Jazeeru da međunarodno pravo neće biti na strani Irana, osim u slučaju da druge strane ugroze teritoriju te zemlje.
Što se tiče opcija s kojima raspolaže Teheran kako bi spriječio Azerbejdžan da zatvori zajedničku granicu s Armenijom, budući da je to teheranska kapija ka Rusiji i Istočnoj Evropi, iranski krugovi se slažu da postoji potreba za pojačanjem diplomatskih aktivnosti kako bi se očuvale granice koje su postojale između Irana, Azerbejdžana i Armenije decenijama.
Sa svoje strane, zastupnik Ebrahim Azizi potvrđuje da njegova zemlja pojačava diplomatske aktivnosti u posredovanju između Bakua i Erevana, kako bi se riješila neslaganja koja postoje među njima. Dodaje da je Teheran spreman učiniti sve što mora kako bi osigurao svoje nacionalne interese.
Vojska spremna za vojnu intervenciju
Sa svoje strane, Ahmad Dastmalchian, bivši iranski ambasador u Jordanu i Libanu, ne odbacuje mogućnost da Baku pokrene vojnu akciju radi uspostavljanja koridora Zangezur. Napominje da Baku i njegov saveznik Tel Aviv pate od velikih unutrašnjih kriza i da bi mogli izvoziti te probleme u inostranstvo kroz pokretanje rata na Kavkazu.
Dastmalchian je potvrdio za Al Jazeeru da je odluka da se ne dozvoli bilo kakva geopolitička promjena donesena na najvišim nivoima u Iranu, te da predstavlja “crvenu liniju” za Teheran. Pojašnjava da su oružane snage njegove zemlje u potpunosti spremne za vojnu intervenciju kako bi se spriječilo uspostavljanje bilo kakvog koridora čiji je cilj okružiti Iran.
S druge strane, Mollaei smatra da bi bilo kakva vojna intervencija Irana otvorila širom vrata za intervencije drugih regionalnih ili međunarodnih sila, zbog čega savjetuje da se pojačaju diplomatske aktivnosti kako bi njegova zemlja mogla dobiti garancije da joj neće biti blokiran put ka Istočnoj Evropi.
(TBT, AL JAZEERA)
