Kad je imala petnaest, svjetskim je moćnicima i medijima bila draga i simpatična, jer je govorila o klimatskim promjenama. Sada, kad ima devetnaest, počela je kritički govoriti o kapitalizmu, pa nije sigurno da će još dugo biti simpatična. Dok je zborila o katastrofalnim posljedicama, sva su joj vrata bila otvorena, a sada, kada zbori o uzrocima katastrofe, dakle o samom ekonomskom sustavu, odnos prema Greti Thunberg mogao bi se promijeniti.
Metamorfoza mlade švedske aktivistice postala je očita u nedjelju 29. oktobra, kad je u Royal Festival Hallu u Londonu promovirala svoju “Knjigu o klimi”, zbornik od stotinjak klimatskih eseja raznih autora – od Naomi Klein i Thomasa Pikettyja do šefa WHO-a Tedrosa Adhana Ghebreyesusa – koji je kurirala i uredila. Tom prilikom je rekla da je za spas planeta nužno “rušenje kapitalističkog sistema”, jer je taj sistem i doveo do klimatskih problema.
Odnosno, kako je ustvrdila, klimatska kriza “ima svoje korijene u rasističkom, opresivnom ekstraktivizmu koji iskorištava i ljude i planet kako bi se povećala kratkoročna dobit za šačicu ljudi”.
„ Nikad se nećemo vratiti na normalno, jer je to “normalno” već bilo u krizi. Ono što nazivamo normalnim je ekstremni sustav izgrađen na eksploataciji ljudi i planeta. To je sistem definiran kolonijalizmom, imperijalizmom, ugnjetavanjem i genocidom tzv. globalnog Sjevera kako bi se akumuliralo bogatstvo koje i dalje oblikuje trenutni svjetski poredak“, rekla je Greta u Londonu.
Te su njezine riječi izazvale zanimanje u dvorani, pa ju je novinarka BBC-ja Samiri Ahmed upitala misli li da je tako jednostavno zabraniti kapitalizam.
Greta je u četiri godine putovanja i razmišljanja shvatila koji je glavni razlog i klimatskih promjena i socijalnih nepravdi – kapitalizam. Ako netko misli da je četiri godine puno za tako očiti uvid, neka se sjeti da mnogi ljudi, čak i obrazovani, ne uspiju do tog uvida doći za cijeli život
„ Postoji mnogo stvari koje možemo učiniti, ali dok radimo ono što možemo unutar našeg trenutnog sustava, moramo shvatiti da nam je potrebna transformacija cijelog sustava. Moramo sve promijeniti jer je naš trenutni sistem u koliziji s budućnošću čovječanstva i naše civilizacije – rekla je Greta, i poentirala:
„Ako je ekonomski rast naš jedini prioritet, onda je ovo što nam se sada događa upravo ono što bismo trebali očekivati“, zaključila je švedska tinejdžerica.
JE LI ČITALA MARXA?
To je ta nova Greta Thunberg, čiji je sukus stavova sljedeći: klimatsku krizu nije stvorio čovjek, nego kapitalizam. Nema rasta BDP-a – kao ultimativnog kapitalističkog cilja – bez povećanja emisije ugljika. Stoga bogate zemlje moraju odmah napustiti ekonomsku ekspanziju kao primarni cilj, kao i sve druge oblike društvene nepravde koje generira kapitalistička ekonomija. Jer klimatske pravde nema bez socijalne pravde – zato je nužno rušenje “cijelog kapitalističkog sustava”.
Te su riječi odjeknule Zapadom: mlada zvijezda ekološkog aktivizma sada je direktno ušla u politički zabran.
”Njezine tinejdžerske godine koje je provela kudeći nacionalne vlade učinile su je jednom od najpoznatijih osoba na svijetu – njezine dvadesete izgledaju daleko eksplozivnije, pa čak i revolucionarne”, zaključio je britanski portal UnHerd u članku pod naslovom “Greta Thunberg pridružuje se antikapitalističkoj ljevici”.
SAMO BOGATI IMAJU KADU
Na neki način, možemo reći da je Greta u protekle četiri godine prozrela kapitalizam, došavši do istih ili sličnih zaključaka o tom sustavu koje nam proteklih tjedana upravo na stranicama Spektra, u svojoj minucioznoj studiji o mitovima kapitalizma, elaborira kolega Marin Prvan.
Ali kako je došlo do te Gretine transformacije od politički neutralne klimatske aktivistice do antikapitalističke ljevičarke? Što se to dogodilo sa švedskom tinejdžericom u protekle četiri godine: nije valjda za vrijeme pandemije čitala onog komunističkog zločinca Karla Marxa?
Ne znamo je li Greta pandemiju kratila Marxom, ali znamo da ju je pandemija promijenila, kako to u opširnoj analizi u travnju ove godine ističe list Politico: “Tokom pandemije završilo je djetinjstvo Grete Thunberg.”
Tu se ne misli samo na prirodni kronološki završetak Gretina djetinjstva, već i na činjenicu da je pandemija okončala masovne ulične “klimatske marševe” koje je 2018. tada 15-godišnja Greta petkom organizirala u rodnoj Švedskoj, da bi se ti prosvjedi brzo proširili širom svijeta – pod egidom “Friday For Future” (“Petkom za budućnost”) – i počeli okupljati milijune Gretinih vršnjaka, zabrinutih za budućnost planeta.
Tako je ova djevojčica s poremećajem iz autističnog spektra izrasla u globalnu aktivističku ikonu – postavši, među ostalim, najmlađa osoba koju je magazin Time proglasio osobom godine – koju su svjetski državnici i moćnici primali u UN-u i Davosu. A onda je došla pandemija, a s njom i lockdown – ulični marševi su naglo prestali, a Greta je nestala iz medija.
(TBT)