Tačno kad je istekao deadline da Visoki predstavnik međunarone zajednice u BiH Cristian Schmdit donese burno najavljivanu odluku o nametanju izbornog zakona on je objavio tekst u „Oslobođenju“ pod naslovom “Neću dozvoliti blokade”.
SCHMIDT JE USTUKNUO!
„Lideri moraju građanima ponuditi jasan izlaz iz trenutne političke blokade. Što je najvažnije, moraju pokazati svoju demokratsku odgovornost za formiranje vlasti ili postati konstruktivna opozicija nakon prebrojavanja glasova početkom oktobra.
Od posljednjih općih izbora 2018. godine, Predsjedništvo i Vlada Federacije rade u “tehničkom mandatu” jer su političke stranke blokirale formiranje institucija, piše u svom autorskom tekstu Christian Schmidt.
I napominje: “Blokiranje institucija služi samo uskim stranačkim interesima, na štetu građana. Institut vitalnog nacionalnog interesa zaslužuje poštovanje i čuva identitet građana kao dijela cjeline. On je previše ozbiljan da bi se zloupotrebljavao kao teren za političke igre.
Sve to se ne može nastaviti nakon oktobarskih izbora, a ja ću to pomno pratiti i ako bude potrebno, blagovremeno djelovati”.
Ovo bi se moglo čitati da je Schmidt definitvo odustao od svog nauma o nametanju izbornog zakona. Ostaje nepoznanica zbog čega je odustao – zbog pritiska lokalnih političara, zbog pritiska dijela međunarodne zajednice, posebno Njemačke, ili zbog procjene da predizborna kampanja ide u takvom smjeru da bi rezultati izbora mogli biti takvi da trojica vlastodržaca neće imati tokoliko vlasti u rukama da mogu blokirati implementaciju izbornih rezultata. Jer sudeći po tekstu glavna briga Cristina Schmidta jeste blokada blokiranje formiranja institucija. Po tome bi se trebalo zaključiti da je njegova nesuđena odluka o nametanju dijela izbornog zakona imala za cilj preduprijedti takvu situaciju. I to što je Visoki predstavnik bio u dilemi da li da donese takvu odluku bilo je uvjetovano procjenama između onoga šta bi takva odluka mogla izazvati u jeku izborne kampanje, odnosno procjenama ishoda izbora. Velika vjerovatnoća je bila da bi izbori propali zbog njegove odluke jer bi HDZ i SDA to iskoristile za izgovor da možda i bojktiraju izbore, ili da čak dodatno mobiliziraju mase na tome kako bi povećali međunacionalne tenzije, što uvijek rezultira dobrim izbornim rezultatom za nacionaliste.
NEKO HRABRIJI I MOĆNIJI OD SVJESTKIH MOĆNIKA
Čak se spekuliralo da će Američka ambasada u Sarajevu proširiti spisak i staviti na „crnu listu“ Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, a Milorad Dodik je već davno prešao „crvenu liniju“ u svojim odnosima sa zapadnim amabasadama, tako da je neminovno da bude poražen i svrgnut sa trona.
Ovakve špekulacije posebno je potaknuo tekst američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini Michaela Murphya koji je objavio na svom blogu. Ocjena ambasadora SAD je da je povjerenje građana u sposobnost pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine da se bori protiv korupcije na najnižoj je razini do sada. To rezultira gotovo potpunim nekažnjavanjem korumpiranih ljudi na vlasti, takozvanih “velikih riba” koje su uključene u korupciju na visokom nivou i organizirani kriminal.
Samo spominjanje „krupnih riba“ čiatoce asocira na vladajuće stranke i njihove lidere. Ako je američki ambasador odlučio prolongirati popunjavanje spiska sa „crne liste“ onda bi ta njegova odluka mogla biti vezana za prolongiranje odluke Viskog predstavnika o izmjenama izbornog zakona.
Neki analitičari su čak uočavali da su stranke nevoljno ušle u predizbornu kampanju. Najtišu kampanju vodi HDZ, opozicija u RS-u kao da je bila rezervirala prostore za plakatiranje samo do polovine septembra, dok su sarajevske opozicione stranke imale nešto agresivniju kampanju samo zbog toga što im je Bakir Izetbegović zadao žestok tempo. Što se može zaključiti da je on i bio najuplašeniji zbog vrlo oštrih kritika od strane Američke ambasade. Čak i dolazak Recepa Tayipa Erdoagana u Sarajevu bilo je u službi zaštite Izetbegovića od međunarodnih moćnika koji mu, kako se sam jadao, prijete da će njega i njegovu stranku ukolniti sa političke scene. Ništa manje uplašen „za svoju kožu“ nije ni Dodik, jer u sred kampanje odlazi u Moskvu da bi se sklonio pod skute svog zaštitnika Vladimira Putina.
Možda ovaj put neko hrabriji, pa čak i moćniji od Visokog predstavnika i američkog ambasadora uzme (izborni) zakon u svoje ruke i donese odluku da sankcionira „velike ribe“, tako što će im uskratiti svoje povjerenje i glasati za one koji će bar bogdu biti pošteniji od njih – a to su građani Bosne i Herecgovine!
(TBT, Tim za analitiku)