Sjedinjene Američke Države su se po prvi put pridružile godišnjem popisu demokratija koje nazaduju, objavila je u ponedjeljak Međunarodna istraživačka skupina IDEA, ukazujući na “vidljivo pogoršanje” za koje kaže da je počelo 2019, prenosi CBS.
Globalno, svaka četvrta osoba živi u nazadnoj demokratiji, udio koji raste zadnjih godina prema ovom izvještaju nazvanom “Globalno stanje demokratije 2021.” “Ove godine smo prvi put označili Sjedinjene Države kao demokraciju koja nazaduje, ali naši podaci sugeriraju da je trend nazadovanja demokratskih procesa počeo od barem 2019.”, navodi se u izvještaju ove agencije sa sjedištem u Stockholmu.
“Sjedinjene Američke Države su demokratija s visokim učinkom, pa su čak i poboljšale svoj učinak u pokazateljima nepristrane uprave (korupcija i predvidljiva provedba) 2020. Međutim, pad građanskih sloboda i provjere vlade ukazuju na to da postoje ozbiljni problemi sa samim osnovama demokratije”, rekao je za AFP Alexander Hudson, koautor izvještaja.
“Povijesna prekretnica dogodila se 2020.-2021. kada je bivši predsjednik Donald Trump doveo u pitanje legitimnost izbornih rezultata 2020,”, stoji u izvještaju. Osim toga, Hudson je ukazao na “pad kvalitete slobode udruživanja i okupljanja tokom ljeta protesta 2020.” i nakon ubistva Georgea Floyda od strane policajca.
Think tank udruženje IDEA već 50 godina prati demokratske procese u oko 160 zemalja, svrstavajući ih u tri kategorije: demokratije (uključujući one koje su “nazadne”), “hibridne” vlade i autoritarni režimi. “Vidljivo pogoršanje demokratije u Sjedinjenim Državama, kao što se vidi u sve većoj tendenciji osporavanja vjerodostojnih izbornih rezultata, naporima da se suzbije sudjelovanje na izborima i sve većoj polarizaciji društva su događaji koji najviše zabrinjavaju”, rekao je glavni sekreta IDEA-e Kevin Casas-Zamora.
Ranije ovog mjeseca, američki Državni sekreta Antony Blinken rekao je skupini čelnika u Keniji da je svjedok “demokratske recesije” u svijetu, a uključio je i izazove u SAD-u za koje je rekao da su dokaz “koliko naša demokratija može biti krhka”.
Casas-Zamora upozorio je na nove izazove za demokratske procese: “Nasilno osporavanje izbora 2020. bez ikakvih dokaza prevare replicirano je, na različite načine, na mjestima kao što su Mjanmar, Peru i Izrael”. Osim “etabliranih demokratija” poput SAD-a, na popisu “nazadujućih demokratija” su i zemlje članice EU: Mađarska, Poljska i Slovenija. Dvije zemlje koje su prošle godine bile na popisu: Ukrajina i Sjeverna Makedonija, ove su godine uklonjene nakon što se njihova situacija poboljšala. Još dvije države, Mali i Srbija, napustili su listu jer se više ne smatraju demokratskim državama. Dok je Mjanmar prešao direktno iz demokracije u autoritarni režim, Afganistan i Mali ušli su u ovu kategoriju iz svoje prethodne oznake hibridnih vlada.
Srbija je iz “nazadne” demokratije postaja “hibridna” država i više nema oznaku demokratije, niti barem nazadne. “Ovo izvješće naglašava demokratski kolaps u Srbiji jer se nakon ozbiljnih problema s izborima 2020. više ne može smatrati demokratijom. To dovodi u pitanje budućnost članstva Srbije u Evropskoj uniji”, tvrdi koautor izvještaja.
(TBT)
