Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan opasno je zaratio sa ambasadorima 10 zemalja svijeta od kojih su neke članice NATO kao i Turska, a i EU oko podrške Osmanu Kavali, filantropu, osnivaču i predsjedniku upravnog odbora neprofitne organizacije “Anadolu kultur” koja se bavi umjetnošću i kulturom. Zbog svog aktivizma i podrške civilnom društvu stekao je i naziv turski “Soroš”. Međutim upravo zbog svog društveno političkog aktivizma došao je i pod udar turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana, koji ga je strpao u zatvor, a onda se sukobio i sa ambasadorima čak 10 zemalja.
Sve je kulminiralo pozivom ambasadora Francuske, Kanade, Finske, Danske, Njemačke, Holandije, Novog Zelanda, Norveške, Švedske i SAD da se “pravedno riješi” slučaj Osmana Kavale koji se nalazi već pune četiri godine u zatvoru u okolini Istanbula i kome je tek početkom ovog mjeseca počelo suđenje, kao i da on bude pušten na slobodu. Inače Evropski sud za ljudska prava je naložio njegovo puštanje na slobodu decembra 2019. ali su se vlasti oglušile na to.
Zašto je turski predsjednik pobjesnio
Erdogan je proključao, jer mu je Kavala trn u oko još od 2013. godine. Naime Erdogan sumnjiči Kavalu da je protestom na trgu Gezi u Istanbulu krenuo da ruši lično njega, kada su se stanovnici ovog grada digli zbog pokušaja sječe drveća i izgradnje šoping mola. Kavala je također optužen za špijunažu, a tužilaštvo traži za njega 20 godina robije, bez uslovnog otpusta. Iako je Kavala 2020. oslobođen optužbi, ta presuda je ponovo ukinuta složenim pravnim manevrima, i kombinovana sa optužbom da je Kavala zajedno sa Fetulahom Gulenom, inače bivšim Erdoganovim političkim kolegom organizovano propali vojni puč iz jula 2016. Također turski predsjednik je Kavalu optužio i da je on “turska noga” milijardera Džordža Soroša, koga optužuju da je akter destabilizacije i prevrata u mnogim državama svijeta. Da ironija bude veća Kavala nikad nije sreo Soroša, ali sa njim je susret imao lično Erdogan na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 2003. kad je govorio da je “Turska otvoreno društvo”. Sliku Soroša i Erdogana objavio je opozicionar Garo Paylan 2018. Erdogan je tad tražio podršku ovog milijardera da pokrene nastojanje da Turska ubrza pregovore sa EU.
Na ove optužbe preko advokata oglasio se i Kavala koji je u poruci iz zatvora napisao i kad se Erdogan sreo sa Sorošem, kao i da su političari Erdoganove stranke Partije, pravde i razvoja, kao i njegovi savjetnici razgovarali sa Sorošem sve do 2015, ali je naveo da nije upoznat o čemu su pričali.
Sa aerodroma pravo u zatvor
Kavala je uhapšen 1. novembra 2017. Sa istanbulskog aerodroma sproveden je u zatvor Silivri. Od tad dva puta je oslobađan i tri puta ponovo hapšen i od trećeg puta je u zatvoru i to sve zbog člana 309. zbog čega se pobunio i Human Rights Watch.
Osman Kavala je rođen 2. oktobra 1957. godine u Francuskoj. Potiče iz porodice trgovaca duhanom koji su se doselili u Istanbul iz sjeverne Grčke tokom razmjene stanovništva između dvije države 1923. Redovnu osnovnu i srednju školu je završio u rodnom Istanbulu gdje je pohađao i Robert College Studirao je menadžment na Bliskoistočnom tehničkom univerzitetu u Ankari i ekonomiju na Univerzitetu u Manchesteru u Velikoj Britaniji. Doktorske studije započeo je na Novoj školi za društvena istraživanja u New Yorku, ali se vratio u Istanbul kada mu je otac umro 1982. Od tad osnovao je nekoliko izdavačkih kompanija, a od 1990-tih počeo je da podržava organizacije civilnog društva. Evropsko udruženje arheologa mu je 2019. podijelilo nagradu za očuvanje kulturne baštine u Istanbulu od opasnosti. Iste godine dobio je i nagradu za slobodu misli i izražavanja. Također u Turskoj je promovirao priče o rodu i ekologiji što je nerviralo islamiste.
FOTO: (Asianews)
Nekadašnji nogometni reprezentativac Turske i najbolji igrač ove države u istoriji, Hakan Šukur, također se sukobio sa turskim predsjednikom Erdoganom. Za njime je raspisana potjernica u Turskoj još od 2016. godine, osam godina nakon što se učlanio u Erdoganovu partiju i tri pošto je otišao iz nje, zbog navodne podrške puču protiv turskog predsjednika. Šukur je zatim napustio Tursku i odselio se u Sjedinjene Države gdje vozi taksi za kompaniju “Uber” i u slobodno vrijeme prodaje knjige.
Njegova sva imovina koju je imao u Turskoj je zamrznuta ili konfiskovana.
“Nemam više ništa na svijetu. Erdogan mi je uzeo sve, pravo na slobodu, pravo da objasnim svoje namjere, čak i pravo da radim. Neprijateljstvo je tu počelo. Radnja moje žene je kamenovana, moja djeca su zlostavljana, a meni su prijetili zbog svake izjave koju sam imao. Kada sam otišao uhapsili su mi oca i konfiskovali sve što sam imao”, dodao je ovaj proslavljeni fudbaler.
Ko je Fetulah Gulen
Javnosti van Turske je postao poznat kada ga je Recep Tajip Erdogan proglasio inspiratorom neuspjelog puča protiv njega 17. jula 2016. U Turskoj su znali za njega, ali kako bliskog saveznika turskog predsjednika, protiv koga je i njegovih pristalica krenuo u osvetnički pohod. Fetulah Gulen je inače postao najmlađi imam u Turskoj, koji je među vjernicima stekao veliku popularnost. Rano shvata da sve polazi od obrazovanja i zalaže se da mora biti skupo i kvalitetno. Sa Erdoganom se upoznao i pomogao mu 2002. da dođe na vlast. Tada i gulenisti počinju da zauzimaju ključna mjesta u državi, a posebno u vojsci, odakle potiskuju sve generale odane Ataturkovom učenju. Veliki broj sekularista iz armije uhapšen je u čuvenom slučaju Ergenekon 2006. pod optužbama za terorizam. Raskol između Gulena i Erdogana uslijedio je 2013. kada je uslijedio bunt protiv Erdogana, prvo u Istanbulu zbog rušenja parka Gezi. Mirni protest prerasta u žestoke okršaje sa policijom. Tad Gulen ustaje protiv Erdogana i zbog svojih stavova mora da napusti Tursku i odlazi u Pensilvaniju u kojoj je boravio od 1999. kada je pobjegao od proganjanja tadašnje vojne vlasti, koja je zbacila premijera Necmetina Erbakana, da bi optužbi bio oslobođen 2008. a od 216. Turska zbog puča traži njegovo izručenje.
Ko je Ahmet Davutoglu
Protiv Erdogana okrenuo se i bivši turski premijer i šef diplomatije i osnivač ideologije „Neoosmanizma” koju je razradio u djelu „Strateška dubina” Ahmet Davutoglu, koji je krajem decembra osnovao stranku „Partija budućnosti”. Davutoglu se sa Erdoganom politički razišao zvanično septembra 2019, poslije isključenja iz stranke Partije, pravde i razvoja, zbog kršenja discipline, a nakon što je on objavio manifest u kom kritikuje autoritarnu politiku Erdogana, a prve pukotine pojavile su se daleke 2016. Davutoglu osnivač političkog pokreta „Neoosmanizma” je drugi najmoćniji čovjek pored čuvenog Fetulaha Gulena koji je odlučno ustao protiv nekadašnjeg bliskog saradnika, prijatelja i stranačkog borca Recepa Tajipa Erdogana i njegovog oblika vladavine.
(TBT, Kurir.rs)