Odmah nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, postavilo se pitanje nastupa BiH u svijetu, kada je izrađen dokument o osnovnim pravcima vanjske politike i prioriteta. Rezultat je trebao biti jedinstven stav u svijetu prilikom nastupa političara, što je u dobroj mjeri u početku funkcioniralo, potvrdio je za DW Osman Topčagić, bivši veleposlanik BiH u EU. Kaže da je na početku postojalo mnogo više tog jedinstvenog stava, nego što je to danas slučaj.
„Međutim, ono što vidim je da, usprkos onome što je dogovoreno, su se počeli javljati individualni nastupi i da se odstupa od dogovora“, kaže Topčagić, koji je od početka sudjelovao u radu na integraciji BiH ka EU.
„Mi smo u jednom razdoblju imali stav Predsjedništva, kada EU postigne suglasnost oko nečega, da se automatski i BiH pridružuje tome. Onda smo vidjeli da se i od toga odstupa, ovisno od interesa pojedinačnih aktera. Sve je manje tog zajedničkog nastupa, sve više pojedinačnog“, kaže nekadašnji direktor Direkcije za europske integracije BiH.
Samostalna politika koja se vodi godinama, pravi je pokazatelj diplomacije u BiH, što je poražavajuće, kaže i Slobodan Šoja, povjesničar i bivši veleposlanik BiH u Francuskoj i Egiptu.
Nikad u ime cijele zemlje
„Diplomacija služi, našim ljudima koji predstavljaju BiH na razne načine, da li kroz veleposlanike, ministre, predsjednike, da iskoriste taj podij ili nastup za promociju nekih privatnih političkih stavova. Sve što sam do sada vidio, u više od 20 godina bavljenja diplomacijom, svi koji nastupaju u ime BiH, nikada ne nastupaju u ime cijele zemlje. Kada nastupaju, zaborave iz koje zemlje dolaze”, kaže za DW Slobodan Šoja.
Posljednji nastup predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića na Općoj skupštini UN-a, samo je potvrdio ove teze, kaže Šoja, bez obzira što se on, kako ističe, slaže sa sadržajem Komšićevog govora.
Komšić je govorio na skupštini, usprkos protivljenju srpskog člana Predsjedništva, Milorada Dodika i nepostojanju odluke kolektivnog šefa države o nastupu. U govoru je bio zastupljen širok spektar tema, od klimatskih promjena, preko ljudskih prava i potrebe da BiH bude uređena kao građanska država, do priče o pokušaju zemalja iz regije da izvrše aneksiju dijelova teritorija BiH.
Pripajanje teritorija
Obilježavanje mjesta stradanja u BiH
(TBT, DW)