Piše: Matt Purple, thebosniatimes.ba
Amerika napokon napušta Afganistan, zbog čega su zagovornici rata duboko ogorčeni. Jedan od mnogih argumenata, koji su se od njih čuli proteklih dana, bio je i onaj – zašto bismo morali otići ako smo uspjeli obraniti Afganistan po vrlo skromnoj cijeni? Za samo 300 miliona dolara dnevno i uz pomoć samo 2500 vojnika, tvrde oni, Sjedinjene Države bi mogle nastaviti obuzdavati talibane i osigurati da vlada u Kabulu ne padne.
Talibani su pokrenuli ofanzivu čak u vrijeme dok je američka vojska tamo bila prisutna. Štoviše, kaže dalje, troškovi dvadesetogodišnjeg angažmana ne mogu se lahko izračunati. Posljedice vojne kampanje u Afganistanu nisu ograničene na teritorij ove zemlje. One su pogodile cijelu regiju, pa čak i svijet. Jedna od negativnijih bio je porast trgovine drogom u cijelom svijetu.
Sve se vrti oko varljivo lijepog cvijeta zvanog opijumski mak, koji sadrži opijate poput kodeina i morfija u sjemenkama. Ova biljka raste u Afganistanu dugi niz stoljeća, ali tek 1980. -ih počela se uzgajati tamo svugdje te je postao robna kultura, korištena za financiranje otpora mudžahedina koji su se borili protiv sovjetskih vojnika. Zatim se uzgoj opijumskog maka još više povećao zbog povećane potražnje u susjednom Iranu, čije su vlasti učinkovito zabranile opijumski mak i koja je tada bila u ratu s Irakom. Amerikanci, koji su pod svaku cijenu htjeli zaustaviti Ruse, zatvarali su oči pred ovim problemom, navodi autor, konstatirajući kako je zbog toga Afganistan postao svjetsko središte za opskrbu opijatima.
Pod talibanima uzgoj maka nastavio je rasti, iako je krajem devedesetih ta organizacija shvatila da se suočava s ozbiljnim problemom. Godine 2000., poglavar talibana Mullah Omar izdao je uredbu kojom se uzgoj opijumskog maka proglašava djelatnošću suprotnom islamu i kojom se zabranjuje uzgoj ove biljke.
U početku je State Department bio skeptičan po pitanju talibanske zabrane proizvodnje opijumskog maka ali danas postoje brojni dokazi da se pokazala kao prilično uspješna mjera (iako je naštetila afganistanskoj ekonomiji). Prema Afganistanskom istraživanju opijata, 2000. godine opijumski je mak uzgajan na 82.000 hektara afganistanske zemlje, a već 2001. godine na svega 8.000 hektara.
A onda su došli Amerikanci, talibani su se povukli, a vlast je preuzela nova vlada. Uzgoj opijumskog maka naglo je skočio. Do 2003. godine površina zauzeta sjemenkama maka gotovo je dosegla razinu koja je bila prije izdavanja uredbe Mullaha Omera, a do početka 2004. godine već je prešla taj prag.
Da stvar bude gora, jer se mak uzgajao uglavnom u siromašnijim ruralnim područjima i jer ta ista područja nisu imala mnogo poveznica sa središnjom vladom, opijumski mak postao je neiscrpan izvor finansiranja talibana. Sjedinjene Države i afganistanska vlada pokušale su zabraniti opijumski mak, pa čak i uništiti njegove nasade. Međutim, svi su ti pokušaji propali, a takva politika izazvala je samo val ogorčenja prema Kabulu, gurnuvši još više poljoprivrednika u naručje talibana.
Obama je do 2009. godine priznao da je afganistanska strategija borbe protiv narkotika bila neuspješna. Uzgoj opijumskog maka u Afganistanu nastavio je rasti. Do 2014. godine, John Sopko, glavni inspektor za obnovu Afganistana, već je upozorio da je američka kampanja u borbi protiv tamošnjeg opijumskog maka od 7,6 milijardi dolara jedan od velikih neuspjeha ove intervencionističke kampanje.
Stanje u Afganistanu postalo je toliko strašno da je do 2018. Ured UN-a za drogu i kriminal izvijestio da je 20% do 32% ukupne proizvodnje u Afganistanu dolazilo od proizvodnje maka i trgovine drogama.
Prema različitim procjenama, udio heroina na globalnom tržištu droga, koje potječe s afganistanskih polja, kreće se od 85% do 90%. I dok većina droga dolazi u Sjedinjene Države iz Latinske Amerike, Atlantski ocean nas još uvijek ne može u potpunosti zaštititi od buke opijata koju smo potaknuli. Ovo je naše pravo naslijeđe u Afganistanu: tamo smo stvorili “državu droge” koja potiče ovisnost o drogama i smrt.
Glavno je pitanje što će se u budućnosti dogoditi? Sada kada američka vojska napušta Kabul, sve su oči uprte u talibane: hoće li oni ponovno pokušati zabraniti mak?
Šta god se dogodilo, ne smijemo zaboraviti o kojoj se tvari radi. To nije marihuana ili kokain. Heroin je uzrok zdravstvene krize u Sjedinjenim Državama, koja kosi čitave gradove i nanosi pustoš našoj politici, navodi autor, tvrdeći kako je Afganistan taj koji potkopava Ameriku, Europu i Aziju. Svi se slažemo kako nam ne treba država koja sama može preplaviti međunarodno crno tržište opijatima, navodi on dalje, zaključujući kako su to Amerikanci dobili kao rezultat 20-godišnje kampanje koju su platili u dolarima i krvlju. „Kao rezultat ekspedicije za izvoz demokracije u inozemstvo, dobili smo zemlju koja izvozi tvar koja izaziva jednu od najjačih ovisnosti.“
(TBT, The American Conservative)