Nakon što je odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH o kažnjavanju negiranja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti time su nakon punih 10 godina reaktivirane tzv. Bonske ovlasti, piše Hrvatski Medijski Servis.
Tim činom Inzko je, zapravo, otvorio vrata novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, koji na dužnost stupa za tjedan dana, 1. kolovoza, za intervencije u ustavnopravni poredak BiH, čiji bi cilj bio “pogurati” BiH prema statusu kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Schmidt bi, naime, kao krajnju soluciju, ukoliko se iscrpe sve druge mogućnosti, mogao nametnuti Zakon o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim bi se osigurala provedba presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i Europskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić-Finci, Zornić, Pilav,.., kaže za Hrvatski Medijski Servis jedan zapadni diplomat.
Tim činom Inzko je, zapravo, otvorio vrata novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, koji na dužnost stupa za tjedan dana, 1. kolovoza, za intervencije u ustavnopravni poredak BiH, čiji bi cilj bio “pogurati” BiH prema statusu kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Schmidt bi, naime, kao krajnju soluciju, ukoliko se iscrpe sve druge mogućnosti, mogao nametnuti Zakon o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim bi se osigurala provedba presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i Europskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić-Finci, Zornić, Pilav,.., kaže za Hrvatski Medijski Servis jedan zapadni diplomat.
Naime, više je nego očito da u BiH, zbog dijametralno suprotnih stavova ključnih političkih aktera na bošnjačkoj i hrvatskoj političkoj sceni, nije moguće osigurati parlamentarnu većinu kako bi se provele spomenute presude, kao što nije bilo moguće postići konsenzus o donošenju Zakona o zabrani negiranje genocida, zbog protivljenje srpske strane. Njihovo neprovođenje pokazuje da BiH nije u stanju osigurati temeljni zahtjev EU- vladavinu prava, a to posljedično može dovesti do urušavanja ustavnog poretka, Daytonskog sporazuma i raspada BiH, upozorava sugovornik HMS-a.
S druge, pak, strane, usvajanjem izmjena Izbornog zakona kojim bi se osiguralo da i Hrvati, kao i druga dva konstitutivna naroda mogu izabrati svog člana Predsjedništva i svih 17 izaslanika u Dom naroda Federalnog parlamenta, te otklonila diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina i ostalih u pravu da se kandidiraju na sve funkcije u BiH dovelo bi do stabilizacije političkih prilika u zemlji. I, što je još važnije, ostvarenja ključnog uvjeta da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU.
A upravo to je ono što je ključni cilj politike SAD i EU, uključujući i politiku njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je nominovala Christian Schmidta i založila sav svoj autoritet da on bude prihvaćen od zemlja članica EU i SAD- BiH, nepovratno usmjeriti prema Europskoj uniji i otrgnuti je od utjecaja Rusije, Kine i Turske.
To je ključni razlog zbog kojeg je i Hrvatska danas diskretno podržala odluku odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka o nametanju Zakona kojim se kažnjava negiranja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, izjavio je za HMS visoki zapadni diplomata, koji nije želio biti imenovan.
Podsjetimo, prošle godine premijer Hrvatske odlikovao je Schmidta, tada zastupnika u Bundestagu, Redom Ante Starčevića u znak zahvale za zauzimanje za međunarodno priznanje Hrvatske i njen europski put kao i jačanje odnosa Hrvatske i Njemačke.
Sada kada je Inzko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, ispunjavajući zahtjeve, molbe, vapaje bošnjačkih političara, koji su taj potez dočekali s oduševljenjem, zapravo je “pripremljen teren” za nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kojim bi se BiH uvukla pod okrilje Evropske unije.
Diplomatski izvor HMS-a kaže kako će Schmidt učiniti sve da privoli bošnjačke političara da prihvate izmjene Izbornog zakona, u skladu s presudom Ustavnog suda BiH i presudama Suda u Strasbourgu, a izmjene Izbornog zakona nametnut će tek “minut do 12”, kada iscrpi sve druge mogućnosti.
Kada su podržali odluku da visoki predstavnik i nakon 25 godina nakon Daytona nametne zakon o zabrani negiranja genocida, bošnjački političari time su implicitno podržali i nastavak takve prakse, uključujući i nametanje izmjena Izbornog zakona BiH.
-Suprostavljanjem, takoj odluci, bilo bi, naime, protumačeno kao u Bruxellesu i Berlinu, tako i u Washingtonu, kao opstruiranje Daytonskog mirovnog sporazuma, ometanje misije visokog predstavnika, te protivljenje evropskom putu Bosne i Hercegovine i prihvaćanju vrijednosti zapadne civilizacije, kaže sugovornik HMS-a.
(TBT, Skener.info)