Najmanje 180 novinara, opozicionara i državnika širom svijeta špijunirano uz pomoć sofisticiranog špijunskog softvera Pegaz, a među njima su porodica Jamala Kashoggija, francuski predsjednik Emanuel Macron, mađarski novinari, glavna urednica britanskog “Financial Timesa”, dopisnik France pressa, novinarka CNN-a, saudijska aktivistkinja, rival indijskog premijera Narendre Modija Rahul Ghandi, poznati advokati i druge javne figure.
Oni su na listi od 50.000 telefonskih brojeva ljudi za koje se vjeruje da su još od 2016. bili na meti softvera koji prodaje izraelska “NSO grupa”. Njihov softver “Pegaz” inficira “iphone” i android uređaje te tako omogućava operaterima da izvlače poruke, fotografije i mailove, snimaju pozive i tajno aktiviraju mikrofone i kamere.
Iz NSO poriču da je njihov softver bio namijenjen tome, već kao sredstvo protiv teškog kriminala i terorizma i da su njihovi klijenti isključivo vojske, sigurnosne i obavještajne agencije iz zemalja sa pozitivnim odnosom prema ljudskim pravima.
Kako prenosi BBC pozivajući se na podatke projekta Pegaz, međunarodne istrage konzorcijuma medijskih organizacija “NSO grupe” i njenih klijenata, na meti potencijalnog špijuniranja je bilo 189 novinara, više od 600 političara i državnika, 85 aktivista za ljudska prava, 64 izvršna direktora i članovi saudijske kraljevske porodice.
Kashoggijev unutrašnji krug
Istraživanje je pokazalo da su telefoni osoba bliskih saudijskom novinaru Jamalu Kashoggiju bili na meti prije i nakon njegovog ubistva u oktobru 2018. u saudijskom konzulatu u Istanbulu.
Na meti je tako bio telefon Kashoggijeve žene Hanan Elatr, od novembra 2017-aprila 2018. Analiza je pokazala da je Hanan sa svog androida poslala četiri poruke koje su sadržale maliciozne linkove povezane sa Pegazom.
„Jamal me je upozoravao da se ovo može desiti. Tjera me da povjerujem da su oni svjesni svega što se desilo Jamalu preko mene“, rekla je Hanan.
Hakovan je i telefon Kashoggijeve vjerenice Hatice Cengiz, koja ga je čekala ispred konzulata u Istanbulu kobnog 2. oktobra 2018. ne sluteći da je on već mrtav. Analizom je ustanovljeno da je prvi put inficirana Pegazom četiri dana nakon njegove smrti, a prema analizi iza toga stoji Saudijska Arabija.
“Šokirana sam što sam bila na meti (špijunaže) dok sam bila u tolikom bolu čekajući da saznam šta se dogodilo Jamalu”, objavila je Cengiz na “Twitteru”.
I telefon Kashoggijevog prijatelja Vadaha Hanfara, bivšeg generalnog direktora “Al Džazire” inficiran je nedavno, u julu. Među kandidatima za praćenje nakon Kashoggijeve smrti bili su i njegov sin Abdulah Kashoggi, prijatelj i aktivista Azam Tamimi, te Madavi al Rashid koji je nakon ubistva učestvovao u stvaranju opozicione partije raseljenih Saudijaca.
Tu su i Jahja Asiri, aktivista koji je bio u kontaktu sa Kashoggijem prije njegove smrti, i Jasin Aktay, njegov prijatelj i glavni pomoćnik turskog predsjednika Recepa Tayipa Erdogana. Aktay je rekao da su ga turski obavještajci već upozorili da mu je telefon hakovan nakon Kashoggijeve smrti.
„Bilo je bespotrebno. Ja sam mu bio samo prijatelj“, rekao je Aktay.
Na listi mogućih kandidata za prisluškivanje bio je čak i telefon Irfana Fidana, glavnog tužioca Istanbula koji je kasnije optužio 20 Saudijaca za ubistvo Kashoggija. Ipak, bez analize njihovih telefona nije moguće znati da li su hakovani uz pomoć Pegaza.
Iz NSO su u saopćenju porekli da imaju bilo kakve veze sa ubistvom Kashoggija.
“Naša tehnologija ni na koji način nije povezana sa gnusnim ubistvom Jamala Kashoggija. Možemo potvrditi da naša tehnologija nije bila korištena za slušanje, nadgledanje, praćenje, ili sakupljanje informacija koje se tiču njega ili članova njegove porodice koji se spominju u vašoj istrazi”, reakcija je izraelske kompanije.
Telefon francuskog predsjednika Emanuela Macrona također je bio meta mogućeg nadzora iz Maroka u okviru špijunske afere Pegaz, navodi se u današnjem članku pariskog Monda.
Kako navodi Guardian, na spisku ličnosti čiji su telefoni hakovani nalazi se još 13 zvaničnika i šefova država i vlada, među kojima su predsjednik Evropskog saveta Charles Michel, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa, Sad Hariri, koji je prošle nedjelje podnio ostavku na mjesto premijera Libana, Marokanski kralj Mohamed VI i premijer te zemlje Sadedin Otmani, premijer Pakistana Imran Kan i generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus.
To što se neki brojevi nalaze na listi koju su odabrale vlade koje su klijenti izraelske špijunske kompanije NSO Group ne znači da je ličnost bila podvrgnuta pokušaju ili uspješnom hakovanju.
NSO insistira da baza podataka “nema nikakvog značaja za kompaniju. Kompanija je saopćila da Macron nije bio meta nijednog njihovog kupca, što znači da kompanija poriče da je izabran za nadzor pomoću Pegaza, njegovog špijunskog softvera.
Projekat Pegaz nije mogao ispitati mobilne telefone lidera i diplomata, pa stoga nije mogao potvrditi da li je bilo pokušaja instaliranja malvera na njihove telefone.
Pored poricanja da je Macron bio meta, portparol grupe NSO takođe je rekao da kralj Mohammed VI i Tedros Ghebreyesus “nisu, niti su ikada bili ciljevi ili izabrani kao ciljevi kupaca NSO grupe”.
Novinari
Urednica “Financial Timesa” Roula Khalaf, prva žena na tom mjestu u historiji lista, izabrana je za moguću metu tokom 2018, moguće od strane Ujedinjenih Arapskih Emirata. Analizom telefona Khalafove ustanovljeno je da je bila na meti dok je bila zamjenica urednika lista.
“Sloboda štampe je ključna i svako nezakonito državno uplitanje ili praćenje novinara je neprihvatljivo”, “tvitovala” je Khalaf u nedjelju.
Portparol “NSO grupe” rekao je “Financial Timesu” da je potvrđeno da Khalafova “nije bila targetirana Pegazom od strane bilo koje NSO mušterije”, dok vlasti UAE još nisu komentirale.
Među targetiranim novinarima je i meksički Cecilijo Pineda Birto (38) koji je ubijen u auto-perionici u Ciudad Altamiranu 2. marta 2017. Pineda je ubijen nekoliko sati nakon što je u prijenosu uživo na “Facebook” optužio državnu policiju i lokalne političare da sarađuju sa lokalnim mafijašem poznatim pod imenom El Tekilero.
Njegov ubica znao je tačno gdje da ga nađe, iako mjesto u kojem se nalazio nije bilo vidljivo sa ulice. Prethodno je meksički novinar nedjeljama primao anonimne prijetnje smrću.
Istraga ukazuje da je Birto bio izabran za moguću metu od strane meksičkog Ministarstva odbrane, prvog klijenta “NSO grupe”. Iz NSO su porekli da su njihov softver ili klijenti “na bilo koji način povezani” sa Pinedovim ubistvom: “Naoružani ljudi koji su ubili novinara mogli su da saznaju za njegovu lokaciju u auto-perionici putem više sredstava koja nisu povezana sa NSO grupom, njenim tehnologijama ili klijentima”.
Procurili podaci uključuju telefonske brojeve najmanje desetorice advokata, opozicionih političara i najmanje petoro novinara u Mađarskoj. Telefoni dvojice novinara “Direkta36” – Sabolča Panjija i Andraša Saba – uspješno su inficirani špijunskim softverom.
Analiza Panjijevog uređaja pokazala je da je više puta bio kompromitiran tokom sedmomjesečnog perioda u 2019, sa infekcijama koje su stizale ubrzo nakon što bi on tražio komentare od mađarskih zvaničnika.
Kandidati za moguće špijuniranje bili su i novinar David Derčenji i vlasnik najvećeg portala u zemlji 24.hu Zoltan Varga.
FOTO: (AFP)
Portparol mađarske vlade je porekao prikupljanje podataka o novinarima, navodeći da je Mađarska “demokratska država upravljana vladavinom prava”. Iz “NSO grupe” su rekli da “nemaju pristup podacima o metama svojih klijenata”.
Na dugoj listi reportera je i Kadija Ismailova, nagrađivana azerbejdžanska novinarka čiji je telefon hakovan 2019. Ona je godinama izvještavala o korupciji i bogatstvu autokratskog predsjednika Ilhama Alijeva koji vlada od 2003.
Na listi potencijalnih kandidata za špijuniranje je i telefon američkog novinara Bradleya Houpa koji živi u Londonu. U vrijeme njegove selekcije 2018. radio je za “Walstreet Journal”. On i njegov kolega su radili na korupcionom skandalu u vezi krađe 4,5 milijardi dolara od države Malezije, sa premijerom Nagibom Razakom i biznismenom Joeom Louom u centru optužbi.
Među drugim kandidatima su i novinari “Walstreet Journal”, CNN-a, “The New York Timesa”, “Al Jazeerae”, “France 24”, Radija Slobodne Evrope, “Mediaparta”, “El Paisa”, Asotieted pressa (AP), “Monda”, “Bloomberga”, Agencije France press (AFP), “Economista”, Reutersa i “Glasa Amerike” (VOA).
Aktivisti, političari i advokati
Loujain al-Hathloul, jedna od najglasnijih aktivistkinja za prava žena u Saudijskoj Arabiji, bila je na listi potencijalnih meta “Pegaza” svega nekoliko nedelja nakon što je uhapšena u martu 2018 u UAE, gdje je studirala, a potom je nasilno vraćena u svoju zemlju.
Tog maja saudijske vlasti su je pritvorile, zajedno sa nizom drugih aktivistkinja u okviru očiglednog obrušavanja na disidente od strane krunskog princa Mohameda bin Salmana, piše BBC. Al Hathloul je osuđena prošlog decembra zbog traženja promjene političkog sistema i osuđena je na šest godina zatvora. Puštena je u februaru, nakon djelimičnog suspendiranja kazne.
Rijad se još nije oglasio s komentarom.
I najpoznatiji politički rival indijskog premijera Narendre Modija bio je dvaput izabran kao potencijalna meta za prisluškivanje. Rahul Gandhi je jedan od desetine indijskih političara, novinara, aktivista i kritičara vlade čiji su telefoni bili moguće mete klijenata izraelske “NSO grupe”.
Dva Gandhijeva telefonska broja našla su se na listi kandidata za moguće špijuniranje prije i nakon nacionalnih izbora 2019.
Telefoni najmanje petorice njegovih prijatelja i drugih zvaničnika njegove Kongresne partije bili su potencijalne mete za Pegaza. Gandi je potencijalno špijuniranje opisao kao “napad na demokratske osnove” Indije, čija je vlada porekla “neovlašteno presretanje” a tvrdnje istraživačkog projekta Pegaz nazvala “lišenim činjenica”.
Iz NSO su rekli da “ne operiraju sistemima koje prodaju provjerenim državnim klijentima i nemaju pristup podacima o metama svojih klijenata”.
Na meti je bio i londonski advokat Rodny Dickson, koji je radio na bezbroj sporova visokog profila u vezi ljudskih prava. Među njegovim klijentima su Matthew Hadges, britanski doktorand zatvoren u UAE, te Kashoggijeva vjerenica Cengiz.
Dickson je rekao BBC-u da, ako su korisnici “Pegaza” uspjeli slušati njegove razgovore sa ovim klijentima, to bi značilo “fundamentalno kršenje” privatnosti. Iz NSO su poručili da će “nastaviti istraživati sve kredibilne tvrdnje o zloupotrebi i preduzeti prikladne mjere na osnovu rezultata tih istraga”.
Reakcija Snowdena
Edvard Snowden, koji je 2013. razotkrio masovno špijuniranje američke Nacionalne sigurnosne službe (NSA), opisao je proizvodnju malvera zarad profita “industrijom koja ne bi trebala da postoji”.
„Vlade moraju da nametnu globalni moratorijum na međunarodnu trgovinu špijunskim softverima ili se suočiti sa svijetom u kojem nijedan mobilni telefon nije siguran od državno sponzoriranih hakera“, rekao je Snowden “Guardianu” nakon prvih otkrića projekta Pegaz.
On je ocijenio da rezultati istraživanja pokazuju kako je komercijalni malver omogućio represivnim režimima da ogroman broj ljudi podvrgnu invazivnim vrstama nadzora. Da bi u tradicionalnoj policijskoj akciji stavili “bubice” ili prisluškivač u telefon osumnjičenog, snage sigurnosti moraju provaliti u nečiju kuću, automobil, kancelariju, a mi želimo da mislimo da će vjerovatno tražiti sudski nalog za to. Ali, zbog komercijalnog malvera je targetirano nadgledanje većeg broja ljudi postalo isplativije.
„Ako mogu istu stvar da urade sa daljine, uz malo troškova i bez rizika, onda počinju da to rade sve vrijeme, protiv svih koji su i od marginalnog interesa“, objasnio je Snowden.
„Ako ne uradimo ništa da zaustavimo prodaju ove tehnologije, neće biti samo 50.000 meta. Bit će 50 miliona meta, a to će se dogoditi mnogo brže nego što bilo ko od nas očekuje“, upozorio je on, dodajući da su različiti mobilni telefoni funkcionalno isti.
„Kad govorimo o nečemu poput “iphonea”, svi oni koriste isti softver širom svijeta. Zato, ako nađu način kako da hakuju “iphone”, našli su način da hakiraju sve njih.
(TBT, Mediji)