“Usredsredi se na zvuk instrumenta”, rekao je Andrew Rossetti, certifikovani muzički terapeut i istraživač, dok je udarao hipnotičke akorde na svojoj klasičnoj gitari u španskom stilu. “Zatvori oči. Pomisli na mjesto na kojem se osjećaš bezbjedno i udobno.”
Muzikoterapija bila je posljednja stvar koju je Julia Justo, grafička dizajnerka koja se u New York doselila iz Argentine, imala na umu kada je stigla na Kliniku Mount Sinai Beth Israel na tretman protiv kancera 2016. No ubrzo joj je smanjila strahove o radioterapiji koje je imala.
“Odmah sam osjetila razliku. Bila sam mnogo opuštenija”, kaže ona.
Ljekovita snaga muzike – o kojoj su pričali filozofi od Aristotela i Pitagore do Pita Sigera – sada je potvrđena i medicinskim istraživanjima. Ona se koristi u liječenju astme, autizma, depresije i još nekih oboljenja, uključujući i oboljenja mozga.
Živa muzika se probila na neka potpuno iznenađujuća mjesta, uključujući čekaonice za onkologiju – gde se pacijenti smiruju dok čekaju na tretmane. Ona pozdravlja i novorođenčad u nekim jedinicama neonatalne intenzivne njege, i umiruje one na palijativnoj njezi.
Iako muzikoterapija nije lijek sama po sebi, ona se sve češće koristi kao ispomoć drugim oblicima liječenja. Može da pomogne pacijentima da se izbore sa stresom, pa i da mobiliše kapacitete njihovog organizma.
“Pacijenti u bolnicama uvijek trpe mnogo stvari”, kaže Rosetti. “Sa muzičkom terapijom, nudimo im resurse koje mogu da koriste da se smire, da budu opušteniji. Omogućavamo im da aktivno učestvuju u brizi o sebi.”
Pregled više od četiri stotine naučnih radova koje je sproveo Daniel Levitin sa Univerziteta McGill u Montrealu 2013. zaključio je da je “slušanje muzike efikasnije od prepisanih lijekova kada se radi o smanjenju anksioznosti uoči operacije”.
Dr Dave Bosanquet, hirurg iz Kraljevske bolnice Gwent u New Portu, u Velsu, kaže da se muzika sve češće koristi u operacionim salama u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ona pomaže pacijentima da se opuste, a hirurzima da se fokusiraju na zadatak koji treba obaviti. Dr Bosanquet preporučuje klasičnu muziku, koja “podiže mentalnu budnost” i u kojoj nema tekstova koji mogu da vam skrenu pažnju.
Muzika se koristi i da se pomogne oporavak posle operacije. Jedna studija, objavljena u “Lancetu” 2015, ustanovila je da muzika redukuje postoperativni bol i anksioznost i umanjuje potrebu za lijekovima protiv anksioznosti. Oni su utvrdili da je muzika efikasna i kada su pacijenti pod uticajem anestezije.
Ništa od ovoga ne iznenađuje Edie Elkan, 75-godišnju harfistkinju. Ona i njeni đaci u jednoj muzičkoj školi nastupali su za više od 100.000 pacijenata u jedanaest bolnica otkako je osnovala organizaciju “Bedside Harp” 2002. godine.
“Kada stignemo u neko odijeljenje, podsjećamo ljude da treba da dišu”, kaže Edie Elkan. “Svi nekako zadržavaju svoj dah, posebno u hitnoj pomoći i intenzivnoj njezi. A kada mi dođemo, stres se snižava za nekoliko decibela.”
Njena harfa može da postigne mnogo više od udara na emocije, kaže Ted Taylor, zadužen za vjersku njegu u Univerzitetskoj bolnici Robert Wood Johnson u Hamiltonu, država New Jerseyu. Ona može da bude i duhovna utjeha.
“Postoji nešto misteriozno, nešto što ne može da se izmjeri”, kaže Taylor, inače kveker. “Mi to zovemo lijek za dušu. Njena harfa može da stigne do onog dubokog mjesta koje povezuje sva ljudska bića.”
(TBT, NYT)