Austrijanac Valentin Inzko (Koruški Slovenac), donedavno Visoki predstavnik UN-a u BiH vjerovao je kako će Nijemac Christian Schmidt biti imenovan na sjednici PIC-a (Vijeće za implementaciju mira u BiH) za novog Visokog predstavnika (OHR). PIC je o tome raspravljao i Schmidt je izabran na tu prestižnu poziciju UN-a 27. 5. 2021. godine. Podržale su ga sve zemlje PIC-a, osim Ruske Federacije, za koju se Inzko uoči izbora nadao da će ipak dati svoju pristanak (što je bilo pomalo „usko“ razmišljanje s obzirom na razmještanje trupa NATO-a na granicama Ruske Federacije, pa je ona nužno zainteresirana za održavanje konflikata koji su što dalje od njenih granica).
Glede svoga rada, odnosno u svezi uspostave mira i napretka u BiH, Inzko je mišljenja da je osobno nezadovoljan, „jer se moglo i više uraditi“, ali politika međunarodne zajednice je u trenutku njegovog imenovanja (2009.) bila takva da je promicala načelo prema kojem se politička odgovornost postupno prebacuje na domaće političare, što je rezultiralo da danas u Bosni i Hercegovini caruju trojica rigidnih autokrata.
Govoreći o svom odlasku, Inzko je naglasio kako vjeruje da će mnogi ljudi biti nezadovoljni rezultatima njegovog rada u proteklih 16 godina, kazavši: „Mnogi će ljudi biti razočarani, ja sam isto djelomično razočaran, nije sve išlo po mom ‘ćejfu’, ali kad sam došao tri stvari su mi dane na papiru. Prvo, brzo zatvaranje OHR-a. Dobio sam papir (…) i tamo je lijepo stajalo što brže zatvaranje OHR-a. Drugo, instrukcija, Inzko – nemoj se sada više miješati jer je počelo vrijeme domaće odgovornosti. I treća stvar, hajdemo mi zaboraviti Dayton i krenimo prema Bruxellesu, jer država koja želi biti članica EU, za nju nije ni dobro da neki stranac u njeno ime sve to rješava/regulira. Te tri stvari su mi dane i vi sad sami zaključite kako je bilo meni raditi, ali evo spriječio sam neke referendume. Moglo je biti i više, ali je najvažnije da Međunarodna zajednica ostaje i da počne mirno, ali sistematično razdoblje rješavanja problema“…
Očekivanja od Schmidta
Christian Schmidt 30 je godina bio njemački parlamentarac. Dakle, političar je s iskustvom, bio je osam godina državni tajnik za obranu, četiri godine ministar poljoprivrede i nepodijeljena su mišljenja, dakako osim ruskih, da je njegov izbor dobrodošao. Schmidt stupa na dužnost 1. avgusta 2021. godine.
Ova promjena je izazvala veliku pažnju regionalnih analitičara koji su pokušali odgovoriti na ptianje o čemu se ustvari radi u BiH. Neki su pokušavali objasniti zašto je Inzkova plata za navedeni rad iznosila 24.000 € mjesečno, ali ključno je pitanje kako objasniti Daytonski sporazum (1995.) kojim je zaustavljena agresija na BiH, koja je, ujedno, tim aktom/sporazumom, kako neki tvrde, „prekvalificirana“ u građanski rat.
Srpska je strana pacificirana formiranjem RS/BiH (49% teritorija) – koja je uspostavljena na etničkom čišćenju/genocidu (prema presudi ICTY-a, tj. Međunarodnog suda za počinjene ratne zločine na području bivše Jugoslavije).
S druge strane, u vrijeme potpisivanja Daytona, bošnjačko-hrvatska federacija (F/BiH) je zamišljena na građanskom/kantonalnom načelu, s nadom da će se protekom vremena i RS/BiH “pograđaniti”/kantonizirati – u kontekstu očekivanog, odnosno projektiranog približavanja Srbije NATO savezu.
Chamberlaynovska politika EU
No, „ispalo“ je drugačije. Naime, Srbija je sve dalje od Sjevernoatlantskog saveza a sve bliže ojačanim Rusima, tako da se BiH našla u raskoraku – jer ta država ne može paralelno funkcionirati na dva politička načela – nacionalističkom i građanskom. Čak se može reči da je Daytonski sporazum u biti fašistički jer je isključio mogućnost da se pripadnici „ostalih“ naroda (Jevrejea i Roma) mogu kandidirati na izborima za najviše državne funkcije.
I što su posljedice te pogrešne “prognostike”, odnosno očekivanja Zapada:
Hrvati tvrde da su izloženi majorizaciji od strane Bošnjaka – čime kompenziraju pretrpljeni genocid;
Postupno osamostaljivanje RS/BiH, s konačnim ciljem razdruživanja od BiH.
Gore navedene tendencije, za anticipirati je, neizbježno vode u ponovni oružani sukob u BiH.
(Zbog navedene “sistemske greške” došlo je i do izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH – jer je izabran „građanskim“ glasovima Bošnjaka!)
S obzirom na navedeno, kako tvrde hrvatski analitičari, jedino vjerovatno, održivo i kompromisno rješenje za BiH je uspostava tri ravnopravne republike – bez mogućnosti razdruživanja. To je, kako ističu, vjerovatna opcija jer je, sudeći prema proteklim godinama, približavanje Srbije NATO-u, odnosno Zapadu nerealno.
Naime, Srbiji je recentni prioritet uspostava „Male – velike Srbije“. U tom je kontekstu indikativna prošlogodišnja pobjeda litijaške (procesije SPC-a) koalicije u Crnoj Gori a koja je proslavljena velikosrpskim/fašističkim stihom – „Polećela crna ptica, Pljevlja bit će Srebrenica“, kako je to sublimirao srbijanski pisac Tomislav Marković, te nedavna pojava tzv. Janšinog (može se logično zaključiti izvorno Vučićevog) non-papera na kojem su iscrtane granice „Male – velike Srbije“.
S obzirom na sve navedeno, za zaključiti je, kako je za ostvarivanje opisanog „pozitivnog“ scenarija za BiH, prema belgijskom modelu, nužna pomoć SAD-a, odnosno nove Bidenove administracije.
Naime, „chamberlaynovska politika EU ne isporučuje rezultate“, moguće i zbog skrivene agende prema kojoj je geopolitička zadanost ključnih zemalja EU, ipak jača od najviših međunarodnih političkih i pravosudnih foruma te ljudskih prava, odnosno njihovih presuda, rezolucija i deklaracija.
(TBT, Tim za analitiku)