„Strategija američke administracije za demonizaciju muslimana nakon 11. septembra poslužila je kao sredstvo za dalje pokretanje antimuslimanskog raspoloženja koje je već postojalo u kulturnoj strukturi mnogih zapadnih društava“, rekao je Erdogan u govoru na Međunarodnom simpozijumu o medijima i Islamofobiji u Ankari u utorak.
Porast antimuslimanskog raspoloženja postao je ozbiljan problem zbog neaktivnosti vlada u EU i SAD da ga ospore, dodao je Erdogan. Sada su desničarske grupe koje su se dugo smatrale marginalnim, umjesto toga, postale glavne političke snage u mnogim evropskim zemljama, a oni koji su nekada napadali jevrejsku zajednicu okrenuli su se protiv muslimana.
Islamofobija i antimuslimanski osjećaj šire se poput ćelija karcinoma u mnogim djelovima svijeta, prije svega na Zapadu.
Erdogan je kritikovao samu riječ „islamofobija“, rekavši da su je zapadna društva izmislila da bi poduprla ono što je zapravo „novi rasizam protiv muslimana“ i „neprijateljstvo protiv islama“.
Odnosi Ankare i sa Washingtonom i sa Briselom napeti su posljednjih godina, Erdogan je često isticao progon muslimana u svojim kritikama zapadnih lidera.
Erdogan je sve nezadovoljniji američkim pritiskom na Tursku da odustane od ruskih raketnih sistema S-400, podrškom Washingtona kurdskim milicijama u Siriji, koje Ankara smatra teroristima, i američkim oklijevanjem da preda prognanog sveštenika Fethullaha Gulena, koji je optužen za organizaciju neuspjelog vojnog udara u Turskoj 2016. godine.
Ranije ove nedjelje, Erdogan je insistirao da želi „jaču saradnju sa našim evropskim prijateljima i saveznicima“ usred prestanka odnosa između Brisela i Ankare oko čitavog niza međunarodnih pitanja.
Lideri EU izrazili su zabrinutost zbog umiješanosti Turske u borbe u Libiji, podrške Azerbejdžanu u sukobu oko Nagorno-Karabaha i agresivnog rivalstva Ankare za pomorsku jurisdikciju i prava istraživanja energije na Mediteranu sa Grčkom i Kiprom.
(TBT)