TEME
Teško je
očekivati da Bosna i Hercegovina bez ispunjenih ključnih uslova Evropske unije
dobije pozitivan odgovor na aplikaciju za članstvo u EU
FOTO: (public)
Iz Bruxellesa još
uvijek nema zvaničnih stavova kakav će biti zvanični odgovor Evropske komisije
na aplikaciju za članstvo Bosne i Hercegovine u EU nakon što bosanskohercegovačke
vlasti u skladu sa opredjeljenjima Predsjedništva BiH predaju zahtjev 15.
februara.
Ranije je
evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn saopćio
kako bi za kredibilnu aplikaciju za članstvo Bosna i Hercegovina trebala
ispuniti bar dva od tri uslova koja su navedena i u izvještaju Evropske
komisije o napretku BiH za 2015. godinu, a to je uspostava efikasnog mehanizma
koordinacije i adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU
nakon ulaska Hrvatske u EU.
Pitanje
rješavanja mehanizma koordinacije traje bezuspješno već godinama, a posljednji
pokušaj propao je 2013. godine nakon prijedloga HDZ-a BiH da se u sistem
odlučivanja uvedu kantoni u Federaciji BiH. Isti zahtjevi i sada opterećuju to
važno pitanje.
Slično je i sa
adaptacijom SSP-a koja se odnosi na rješavanje pitanja takozvane tradicionalne
trgovine. Bruxelles insistira na potpunom ukidanju carina za uvoz roba u Bosnu
i Hercegovinu iz EU što bi prema procjenama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa Bosne i Hercegovine nanijelo štetu budžetu u iznosu od 50 miliona KM.
No, šteta po proizvođače u Bosni i Hercegovini bila bi daleko pogubnija.
Prema najavama
ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića, pregovori oko
adaptacije SSP-a će zasigurno trajati mjesecima s obzirom na to da se radi o
strateškom pitanju buduće pozicije BiH, odnosno proizvođača u državi.
Istovremeno i
pojedini bh. zvaničnici, kao primjerice član Zajedničke komisije za evropske
integracije Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac, upozoravaju da Bruxelles,
odnosno svih 28 zemalja članica nemaju jedinstven pozitivan stav kada je u
pitanju aplikacija BiH za članstvo u EU. Naveo je primjer Njemačke kao jedne od
ključnih zemalja EU koja insistira da Bosna i Hercegovina bolje pripremi
aplikaciju za članstvo, prije njene predaje.
U tom kontekstu,
analiza je Anadolu Agency (AA), teško je očekivati da Bosna i Hercegovinabez
ispunjenih ključnih uslova Evropske unije dobije pozitivan odgovor na
aplikaciju za članstvo u EU.
To prvenstveno iz
razloga što je Evropska komisija prošle godine već jednom “progledala kroz
prste” Bosni i Hercegovini pa je uslov koji se odnosi na izmjenu Ustava
BiH u cilju provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u
slučaju Sejdić – Finci, a koji BiH opterećuje više od šest godina, zamijenila
onim koji se odnose na donošenje ekonomsko – socijalnim reformama. Ovakav stav
Evropske komisije omogućio je da sedam godina nakon potpisivanja i tri godine
nakon ratificiranja 1. jula 2015. godine na snagu stupi Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je deblokirao proces napretka BiH na
evropskom putu.
Iako su se
predsjedničkom izjavom iz januara prošle godine vlasti Bosne i Hercegovine, u
skladu sa britansko-njemačkom, koja je prerasla u inicijativu Evropske unije,
obavezali na provedbu obaveza, do sada su značajniji pomaci napravljeni jedino
na ispunjavanju onih koji se odnose na Reformsku agendu, iako ni tu obaveze
nisu završene do kraja.
Nedavna promjena
strukture parlamentarne većine posebno na razini Federacije BiH na kojoj je
većina obaveza iz Reformske agende, te najnovija dešavanja oko hapšenja
predsjednika Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića, stranke koja je
nova članica vladajuće većine, mogla bi zakomplikovati i otežati usvajanje
reformskih rješenja i njihovo provođenje.
U skladu sa
opredjeljenjima Evropske unije niti jednu državu ništa ne sprečava da u svakom
trenutku podnese aplikaciju za članstvo u EU, ali je na Evropskoj komisiji da
ocijeni da li je ona kredibilna. Tako je Maroko 20. jula 1987. godine podnio
zahtjev za članstvo u EU, ali je njegova kandidatura godinu dana kasnije
odbijena. Kao objašnjenje za odbijanje prijave, Evropsko vijeće je tada
izjavilo, doduše, da ne smatra Maroko evropskom zemljom. Osim Maroka, Evropska
komisija je do sada, u dva navrata je primjerice Albaniji odbijala
kandidacijski status zbog neprovođenja obaveza koje su pred nju stavljene.
U slučaju Bosne i
Hercegovine cijenit će se napredak koji je ostvarila država na evropskom putu.
Inače, Bosna i Hercegovina je uz Kosovo, koje je nedavno potpisalo Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju sa EU, jedina država na prostoru Zapadnog Balkana
koja nema status kandidata za EU.
A, nakon što
svaka od država podnese aplikaciju za članstvo u EU dobiva upitnik Evropske
komisije takozvani avi na koji mora da odgovori. Primjerice, u slučaju
Republike Hrvatske on je sadržavao čak oko 4.000 pitanja na koje je hrvatska
strana morala Evropskoj komisiji dati informacije. Cijeni se kako će i taj čin
biti problematičan za Bosnu i Hercegovinu već u samom startu s obzirom da se
većina podataka nalazi u popisu stanovništva, sprovedenog oktobra 2013. godine,
čiji rezultati nisu objavljeni ni dvije i po godine nakon toga.
Uz davanje
osnovnih podataka koji se odnose primjerice na broj stanovnika, Bosna i
Hercegovina mora odgovore dati i o svom ekonomskom i gospodarskom potencijalu,
strukturi stanovništva u svim segmentima, kao i brojnim drugim pitanjima kao
što je prilagodba pravnoj stečevini EU (acquis communautaire).
Osim što se
aplikacija za članstvo BiH u EU smatra preuranjenom, nerealan je i rok do kojeg
vlasti BiH očekuju da bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti status kandidata za
EU, početak 2017. godine.
To prvenstveno iz
razloga što je proces od podnošenja aplikacije za članstvo do dobivanja statusa
kandidata državama na prostoru Zapadnog Balkana bilo potrebno u prosjeku dvije
godine.
Najkraće je na
kandidacijski status čekala Republika Makedonija godinu i devet mjeseci, Crna
Gora pune dvije godine, a Srbija dvije godine i dva mjeseca. Iznimno dug rok na
kandidacijski status i to iz novog pokušaja, nakon što je prethodni odbijen,
imala je Albanija. Naime, Albanija je na kandidacijski status čekala čak pet
godina i dva mjeseca.
Tako se Bosna i
Hercegovina nalazi u posljednjem vagonu za Evropsku uniju s obzirom da su Crna
Gora još 2012, a Srbija 2014. godine otpočeli pregovore o članstvu u Evropskoj
uniji. Makedonija zbog spora oko imena sa Grčkom čeka na taj čin već sedmu
godinu. Naime, Evropska komisija je u dva navrata, 2009. i 2012, predložila
početak pregovora, no Evropsko vijeće još nije donijelo odluku o početku
pregovora. Albanija je zemlja koja još uvijek čeka preporuku Evropske komisije
za početak pregovora sa EU.
Procjene govore
da bi čak i Kosovo, koje je tek 27. oktobra 2015. godine potpisalo Sporazum o
stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU, uskoro moglo preteći Bosnu i
Hercegovinu na evropskom putu ukoliko u narednom periodu dijalog Beograda i
Prištine bude na uzlaznoj putanji.
Novi predsjednik
Evropske komisije Jean-Claude Juncker nakon izbora na tu dužnost prije nekoliko
dana najavio je kako u narednih pet godina, što znači do sredine 2019. godine
neće biti novih prijema u Evropsku uniju, odnosno njenog proširenja sa dosadašnjih
28 država.
U tom petogodišnjem periodu, naveo je predsjednik Evropske komisije, radit će
se na daljnjem procesu napretka ka članstvu u EU država kandidata u smislu
otvaranja i zaključivanja poglavlja.
Bosna i
Hecegovina sve nade polaže upravo u ovu odluku Evropske komisije, cijeneći da
će do 2019. godine stići svoje susjede na evropskom putu. No, pitanje je koliko
će i to biti realno s obzirom na to da je Crna Gora do sada već otvorila brojna
poglavlja, ali neka i zatvorila, dok je Srbija tek na početku tog procesa
otvorivši krajem prošle godine prva dva od 35 poglavlja.
(The Bosnia
Times, AA)