ANALITIKA
Nekako se dobiva dojam da najveća bošnjačka
stranka SDA i njen lider bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović suviše
umireno ponavljaju u svojim medijskim istupima da “se to ne treba raditi”, dok
se paralelno širi djelovanje nevidljive mreže bošnjačkog obavještajnog aparata
u čije dobre intencije teško da bilo ko može vjerovati
FOTO: Radončić (Avaz)
Iako se na prvi pogled činilo da je nova
koalicija u Federaciji pokazala snažan i obećavajući proeuropski zamah,
posljednja događanja vezana za odnose i djelovanje državnog pravosuđa, prema
procjenama političkih analitičara i intelektualaca u Bosni i Hercegovini, pokazala
su kako će BIH još dugo muku mučiti s balastom prošlih struktura. Cijeli niz
različitih procjena navodi na zaključak kako nas očekuje iznimno turbulentno
proljeće, koje bi moglo dovesti do toga, da se obećavajuća i reformska 2016.
pretvori u godinu velikih međunacionalnih problema, ozbiljnih političkih
sukoba, i prijeratne nacionalne homogeneziacije.
Sarajevski profesor Enver Kazaz u svojim
predviđanjima koje je iznio u Nezavisnim novinama ide i korak dalje, te ne
isključuje i mogućnost sukoba:
“U FBiH taman kad smo pomislili da je sukob
Izetbegović – Radončić završen, otvorilo se cijelo političko podzemlje. To rade
sudovi, tužilaštva, obavještajne strukture…”
Kada se uzme u obzir da se Sarajevo
ozbiljno islamizira, da se osobe afroazijskog porijekla sa svojim kulturološkim
razlikama, svakodnevno “zbunjuju” Sarajlije ističući se na svakom koraku,
da se isti masovno nastanjuju te kupuju nekretnine i zemlju, kada svakih pet
kilometara niče neka turska srednja škola ili fakultet, te bez problema izvan
okvira Islamske zajednice djeluje desetine paradžemata, treba se objektivno
upitati može li takvo Sarajevo predstavljati glavni grad za sve stanovnike
Bosne i Hercegovine, te je li uopće moguće da takvo Sarajevo ostane
glavni grad ovakve teritorijalne Bosne i Hercegovine?
Iako su nakon posljednjih terorističkih
napada svi bošnjački politički i vjerski prvaci priznali da BiH ima ozbiljan
problem sa terorizmom i vjerskim radikalizmom, predsjednik SBB-a Fahrudin
Radončić bio je jedini bošnjački političar koji je čak prije pune dvije
godine upozoravao na ovaj negativni trend i nekolicinu puta ukazivao na rastuću
pojavu vjerskog i islamskog radikalizma i fundamentalizma, usađenih u BiH tokom
ratnih godina, kroz dolazak velikog broja mudžahedina, ali i bliskoističnih
obavještajnih struktura, posebno iz Irana i Saudijske Arabije. Tada ga niko
nije nešto ozbiljno saslušao.
Radončić koji je na proteklim izborima od
bošnjačkog naroda dobio preko 205 hiljada glasova, samo 25 hiljada manje od
Bakira Izetbegovića, izuzetno je popularan političar i među Hrvatima, ali i
Srbima u BiH. Vjerovatno je prvi političar poslijeratne BIH s toliko snažnim
kapacitetom u sva tri naroda BIH. I kao što to obično biva u BIH, zemlji
kontroliranog haosa, pitanje je bilo dana kada će , kao takav, nekome
zasmetati.
Njegovi nedvojbeno sekularni pogledi
na budućnost bh. društva, politika kompromisa i razumijevanja suštinske
problematike svakog od konstitutivnih naroda, otvaraju mu do sada praktički
netaknut prostor na BH političkoj sceni – da djeluje kao uvezujući faktor
nepomirljivih stavova i politika, posebno na relaciji bošnjačko-hrvatskih i
bošnjačko-srpskih odnosa.
“Ja sam čovjek koji vrši pritisak da
pravimo euroatlantske integracije, ja vršim pritisak da je naš izbor
zapadna civilizacija i sekularno društvo, a ne neka vrsta konzervativnog
islama koja će nas ponovo vraćati u feudalizam” – istakao je Radončić gostujući
kod Mate Dađovića u emisiji Telering protekli vikend.
Zbog toga se postavlja legitimno pitanje,
zašto se na Radončića vrši pritisak i zašto ga se očigledno pokušava
natjerati da napusti koaliciju koja je de facto za samo nekoliko mjeseci
napravila političku stabilnost u Fedearciji i BiH, i to sve po nalogu
obavještajno-tužiteljskih centara moći, iza kojih stoji tko? SDA ili
odmetnuto krilo SDA? Međunarodni lobi kojem je cilj produljenje krize i
kontrola haosa kako reče Bogićević? Ko? Imaju li građani BIH to pravo znati?
Je li zaista cilj kako tvrdi sam Radončić
da se pokušavaju zaustaviti reforme na način da se i “SBB kao jedna razvojna,
sekularna stranka koja čvrsto želi europski put, eliminira sa političke
scene BiH” ili pak nešto drugo?
Imaju li te iste obavještajno
pravosudne kuhinje unutar bošnjačkog naroda, možda neki drug plan za BiH, prema
kojem se nastoji na sve moguče načine isprovocirati neka vrsta sukoba sa
Dodikom i policijom u RS-u, što bi sigurno bio uvod u podizanje barikada i
posljedične podjele zemlje?
Pokušavaju li možda te strukture koje su
duboko povezane sa iranskim, turskim i saudijskim obavještajnim službama, ovdje
na mala vrata stvoriti muslimansku državu, po principu, “prvo oslabi
Federaciju, pa pusti Dodika nek dovrši posao?”
Dok se iz Sarajeva Hrvatsku i Srbiju
optužuje kako se antidejtonski ozbiljno naoružavaju, dok se srpskog člana
Predsjedništva BiH, Vladu Republike Srpske, te Vladu susjedne Srbije optužuje
kako ne poštuju Odluke Ustavnog suda BiH kada je u pitnanju 9. januar, dok
Narodna skupština RS-a usvaja Odluke prema kojim SIPA nema nadležnosti da
djeluje na teritoriju RS i dok Milorad Dodik već ulazi u tehničku
implementaciju referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH, nekako se dobiva dojam da
najveća bošnjačka stranka SDA i njen lider bošnjački član Predsjedništva Bakir
Izetbegović suviše umireno ponavljaju u svojim medijskim istupima da “se to ne
treba raditi”, dok se paralelno širi djelovanje nevidljive mreže bošnjačkog
obavještajnog aparata u čije dobre intencije teško da bilo tko može
vjerovati.
Mnogi intelektualci kažu da je ključ Bosne
i Hercegovine u Sarajevu.
Pitanje je samo, koje i kakve Bosne i
Hercegovine…
(The Bosnia Times, Poskok.info)