Piše: Sarah Boseley, thebosniatimes.ba
Ujedinjeno Kraljevstvo je od 6 proizvođača naručilo ukupno 340 miliona doza potencijalnih vakcina za korona virus. Evropska unija navodno ima ugovor vrijedan 2,4 milijarde eura, dok su SAD potpisale narudžbine za 800 miliona doza od 6 kompanija, u okviru javno-privatnog partnerstva pod nazivom Operacija vorp brzina koje predviđa opciju i za dodatnih 1,6 milijardi.
Bogate zemlje plaćaju unaprijed za nešto što još nije dokazano da će raditi, spremne da plate šta god treba samo da ponovo pokrenu svoje ekonomije. Pa ipak, možda su se kladile na pogrešnog konja. Igra se lutrija nezabilježenih razmjera.
Države su bacile kockice, ali ne znaju da li će im se opklada isplatiti. Vodeći igrač s kojim ugovore imaju i UK i EU, AstraZeneca Univerziteta Oxford, privremeno je zaustavljen pošto je jednom dobrovoljcu na testovima pozlilo. Možda komplikacija nema veze sa vakcinom, ali i to je moguće.
Ako bogate nacije izgube svoje opklade, okrenut će se Kovaxu, inicijativi Svjetske zdravstvene organizacije kojoj je cilj da sve zemlje podjele rizike razvoja vakcine, ali i korist kada se jedna ili više njih pokažu uspješnima.
Širom svijeta se radi na razvoju čak 321 potencijalne vakcine, od kojih su 32 stigle do kliničkih ispitivanja, sudeći po računici zdravstvene fondacije Wellcome Trust. Tek nekolicina se nalazi u posljednjoj fazi, u kojoj učestvuje na desetine hiljada ljudi.
Osim oxfordske vakcine, UK je položila opkladu i na vakcine koje razvijaju kompanije BioNTech-Pfizer, Valneva, GSK-Sanofi, Novavax i Janssen. Država je diversificirala svoje opklade, naručujući vakcine koje se razvijaju po četiri različite tehnologije. Međutim, kako kaže direktor fondacije Wellcome Trust ser Jeremy Farrar, „nemamo pojma gdje će se pojaviti najbolja vakcina, koja će biti sigurna i efikasna… Ovo je suštinski rizičan poduhvat i ne možete se osloniti samo na jednog kandidata. Morate imati portfolio, morate biti pragmatični i znati da neće sve te vakcine u završnoj fazi ispitivanja stići do kraja“.
Najveći portfolio na svijetu drži Kovax koji nudi spas za siromašne zemlje koje sebi nikad ne bi mogle da priušte nove vakcine za stanovništvo. Za bogate zemlje, Kovax je „polisa osiguranja“.
Unicef nabavlja postojeće vakcine za zemlje sa niskim prihodima širom svijeta. Sličnu ulogu dječiji fond Ujedinjenih nacija igra i u pandemiji Covida-19. Naručuje ne samo potencijalne vakcine, već i neophodna sredstva poput bočica, igli i frižidera, ne bi li na vrijeme osigurao zalihe prije globalne navale. Gyan Gandhi, Unicefov koordinator u Kovaxu, kaže da su Sjedinjene Države jedina zemlja koja može imati tako široki portfolio potencijalnih vakcina i srodnih potrepština kao inicijativa SZO.
„Ali svaka druga zemlja sa bilateralnim ugovorom ima koristi od učešća u Kovaxu, jer ne znamo koji će kandidati pokazati efikasnost, dobiti licencu i preporuku za upotrebu. Na taj način, Kovax može poslužiti kao neka vrsta rezervne podrške, polisa osiguranja ukoliko se vakcina u koju je određena država bilateralno ulagala ne pokaže kao efikasna.“
Do sada se 78 bogatih zemalja prijavilo za ovu polisu osiguranja, uključujući UK. Sporazum je takav da države u Kovax ulažu novac za razvoj vakcine koju će proizvođači isporučiti inicijativi. Bogate zemlje i dalje mogu samostalno da finansiraju istraživanja.
Kovax će omogućiti razvijenim zemljama da sklope ugovor za uspješnu vakcinu, ako se one na koje su se kladile pokažu kao neuspješne. Međutim, za nju će morati platiti punu cijenu, za razliku od 92 države sa niskim primanjima, koje će subvencionirati Gavi, globalni savez za vakcine i imunizaciju. U junu je Gavi lansirao garancije za avansnu kupovinu kroz koje je od donatora do sada prikupljeno 600 miliona dolara. Međutim, potrebne su dvije milijarde do kraja godine.
Za vrijeme pandemije u kojoj se države zatvaraju, optužene za „vakcinaški nacionalizam“, Kovaks model je značajan jer omogućava ravnotežu između bogatih i siromašnih. Svaka zemlja koja je pristupila inicijativi – SAD nisu – dobit će dovoljno vakcina za 20% svog stanovništva, namjenjenih zdravstvenim radnicima i najranjivijim kategorijama.
Dr Melani Savil, direktorka odsjeka za istraživanje i razvoj vakcina u Koaliciji za epidemijske pripreme (Cepi), vjeruje da bogate zemlje žele pomoći borbu protiv pandemije i u siromašnim zemljama. „Mora se reći da su zemlje zaista sklapale bilateralne ugovore sa pojedinim proizvođačima. Normalno je da će vlade prije svega nastojati zaštiti svoje stanovništvo. Ali takođe treba znati da se vlade trude da zaštite i svijet od Covida-19.“
Cepi ulaže u 9 vakcina koje su dio Kovaxovog portfolija i obuhvataju mnoge aktuelne takmace, uključujući Oxford-AstraZeneca vakcinu, kao i vakcinu koju razvija američka biotek firma Moderna. Cepi je do sada uložio 1,4 milijarde dolara za podršku razvoju vakcina, ali im je hitno potrebna još jedna milijarda.
Kompanije AstraZeneca i Novavax su se obavezale da će omogućiti Serumskom institutu Indije da napravi do 100 miliona doza njihovih vakcina, ako budu uspješne, što će biti distribuirano preko Kovaksa. AstraZeneca takođe garantira dodatnih 300 miliona doza za Kovax.
Farrar kaže da nijedna zemlja neće moći odmah imunizirati sve svoje građane. „Mislim da je sve jasnije da većina zemalja ne predviđa imunizaciju celokupne populacije i to je sasvim prikladno iz raznih razloga. Nećemo odmah imati onoliko doza koliko nam je potrebno“. Nijedan proizvođač nema kapacitete da isporuči sve potrebne doze. Pitanje kako raspodjeliti ograničene zalihe vakcine tokom prvih 6 mjeseci bit će od presudnog značaja, kao i odabir ljudi koji su u najvećem riziku, dodaje Farrar.
Međutim, otrežnjujuća istina glasi da vakcina neće okončati pandemiju. Prema podacima Gavija, vakcine u pretkliničkoj fazi – prije nego što se daju ljudima – imaju oko 7% šansi na uspjeh, dok su šanse onih koje stignu do kliničkih testova negdje oko 20%.
Čak i one koje se pokažu kao uspješne neće biti savršene. Malo je eksperata koji misle da ćemo imati vakcinu sa stopostotnom zaštitom. Neke vakcine se mogu pokazati uspješnije kod jednih, a lošije kod drugih ljudi. Vakcina protiv gripa, na primjer, nije sasvim efikasna za starije ljude kod kojih imuni sistem slabi s godinama.
Takođe je sasvim moguće da će nekim vakcinama biti potrebna revakcina. Antitela koje izaziva covid infekcija kod mnogih ljudi se proređuju, a ponekad i potpuno nestaju za nekoliko mjeseci. Međutim, kod vakcina kao što je oxfordski prototip, koje se prave sa adenovirusnim vektorom – virusom obične prehlade koji isporučuje samu Covid vakcinu – revakcinacija možda neće biti tako lahka. Imuni sistem bi mogao prepoznati virus prehlade i da ga slijedeći put odbije. To bi moglo značiti da će biti potrebna kombinacija vakcina.
Drugi problem su jako niske temperature za skladištenje pojedinih vakcina koje su u procesu razvoja – posebno onih koje koriste informacionu RNK. „Trenutno imamo nekoliko vakcina na kliničkim testiranjima koja sugeriraju ultra hladan niz, što zahtjeva skladištenje na temperaturama od -60 do -80C“, kaže Gandhi. Takvi frižideri nisu dostupni u većini zemalja iz Kovax inicijative.
Konačno, kako navode iz SZO, pandemija će biti zaustavljena samo ako svaka zemlja uspije prekinuti cirkulaciju virusa. „Ravnopravan pristup vakcini za Covid-19 je ključni uvjet pobjede nad virusom, pa i oporavka poslije pandemije“, kaže Stephen Lowen, švedski premijer. „Ovo mora biti trka u kojoj svi pobjeđuju“.
(TBT, The Guardian)