Stvaranje beba je najvažniji razlog ljudskog postojanja, napisao je dr Haider Warraich u New York Timesu nedavno. Ljudi tu dužnost ispunjavaju toliko revnosno da veliki broj roditelja smatra da prenaseljenost predstavlja smrtno ozbiljnu opasnost po planetu.
Među njima su engleski princ Harry i Meghan, vojvotkinja od Saussexa. Nedugo pošto je rođeno njihovo prvo dijete, prenio je New York Times, princ Harry je rekao da će njih dvoje imati “najviše dvoje!”
“Mi smo jedina vrsta na ovoj planeti koja smatra da ovo mjesto pripada nama i samo nama”, rekao je Harry. “S obzirom na to koliko smo inteligentni i koliko bi trebalo da smo evoluirali, trebalo bi i da novim generacijama ostavimo nešto bolje.”
Princ se brzo našao na meti korisnika društvenih mreža koji su isticali njegov problematični odnos prema životnoj sredini u prošlosti.
“Da li je ovo isti Harry koji helikopterom leti od Londona do Birmingema i čija žena prelazi Atlantik u privatnim avionima svojih poznatih prijatelja?”, napisao je na Twitteru Piers Morgan, britanski tabloidni novinar.
Allison Philips je bila velikodušnija na Twitteru. Urednica britanskog tabloida Daily Mirror napisala je da se “velikom broju ljudi neće dopasti riječi princa Harry-ja, ali da je to nesumnjivo diskurs kojim će se u budućnosti baviti naša djeca i unuci”.
Ipak, napreci na tehnološkom polju mogli bi da iskomplikuju nastojanja da se bolje upravlja brojem stanovnika na planeti dok se rješavaju drugi problemi.
Razvoj vještačkih materica u kojima rastu ljudske bebe možda će za nekoliko godina postati stvarnost, kaže za New York Times dr Alan Flake, fetalni hirurg zadužen za eksperimente sa vještačkom matericom u Dječjoj bolnici u Filadelfiji.
Takva sintetička sredina omogućava fetusu da se razvija do predviđenog termina u procesu ektogeneze. Zoltan Istvan koji se bavi transhumanizmom napisao je za New York Times da su ovčiji fetusi “smješteni u ‘biokese’, sterilne plastične posude sa plodovom vodom” imali određene komplikacije.
Ova tehnologija bi mogla da znatno smanji broj beba izgubljenih zbog prijevremenog rođenja; to je vodeći uzrok smrti djece mlađe od pet godina, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Postoje, također, šire implikacije ovog pitanja koje podrazumijevaju abortus.
Papa Franjo je u maju izjavio da je abortus u svakom slučaju neprihvatljiv, prenio je New York Times čak i kada se dijagnostikuju patološki poremećaji fetusa ili kongenitalne bolesti koje mogu biti smrtonosne.
“Da li je legitimno oduzeti ljudski život kako bi se riješio problem?”, rekao je Franjo.
U SAD se na godišnjem nivou izvede 600.000 abortusa, a vještačke materice mogle bi da ponude opciju – premda vrlo skupu – koja omogućuje rođenje djeteta, a da žena istovremeno može da donese odluku da ne iznese trudnoću do kraja.
“Svaki fetus koji bi bio abortiran i umjesto toga smješten u vještačku matericu mogao bi se smatrati spašenim životom”, napisao je Istvan.
Kada bi se samo četvrtina abortiranih beba na godišnjem nivou ipak rodila zahvaljujući vještačkoj materici, svake godine u Americi bi bilo 150.000 beba više za usvajanje.
“Ko će platiti za te procedure?”, napisao je Istvan. “I ko će brinuti o toj djeci kada se rode?”
(TBT, NYT)