“Dva desetljeća su prošla, a malo ili ništa učinjeno je po tom pitanju. Sud u Haagu nije dovršio procese protiv vođa iz vremena režima Slobodana Miloševića. Međunarodna pravda nije odradila svoj posao na Kosovu”, napisao je nedavno šef kosovskog parlamenta Kadri Veseli na svom Facebooku.
Inicijativa je svojevrsni odgovor na trenutačne pripreme za osnivanje posebnog suda u Haagu za zločine koje su počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova.
Stručnjaci, kao što je bivši šef Instituta za ratne zločine Ismet Salihu, govore da bi puno bolje rješenje bilo proširit mandat Specijalnog suda i uključiti u njega procesuiranje srpskih zločina na Kosovu. “Greška je jedan takav sud učiniti monoetničkim”, govori Salihu.
Zločine treba procesuirati i u to nitko ne sumnja, ali sve više se stvara dojam da ni kosovski Albanci ne žele priznati svoje zločine. Čak i ovaj posebni sud za zločine OVK nastao je pod pritiskom zapadnih država.
Srbija, također, nema pretjeranu želju procesuirati i osuditi zločine i zločince. Spomenimo ovdje slučaj nedavne parade srpske vojske u Nišu. Zapovjednik grupe veterana “ratova devedesetih” na vojnoj paradi u Nišu bio je general Vladimir Lazarević, osuđeni ratni zločinac koji je pušten iz haškog zatvora nakon što je odležao dvije trećine od 14 godina kazne na koju je osuđen za zločine nad kosovskim Albancima. “Čovjek osuđen za zločin protiv čovječnosti za pomaganje i podržavanje deportacije i prisilnog premještanja civila, kao i za pomaganje u zločinačkom pothvatu tijekom kojeg su počinjeni najteži zločini protiv civila, uključujući i masovna ubojstva, za Srbiju je i heroj i žrtva”, zamijetio je Raša Nedeljkov u kolumni za Blic.
Godinama srpska javnost nije pokazivala veći interes za jedinicu Škorpioni sve do pojavljivanja snimka egzekucije šestorice Bošnjaka 2005. Do tada, njihovo ime uglavnom se dovodilo u vezu sa zločinom nad kosovskim Albancima u Podujevu 1999. godine. Te 2005. godine, neposredno nakon pojavljivanja snimka egzekucije, u javnosti se ponovo pokrenula rasprava o ulozi države Srbije tijekom etničkog čišćenja u Bosni i o genocidu u Srebrenici.
Za ovaj tekst važno je podsjetiti da je Željko Đukić Brko osuđen na 20 godina za zločin u Podujevu kada je ubijeno 14 albanskih civila, sedmoro djece i sedam žena. Presudom je utvrđeno da je Đukić, kao zapovjednik voda u Škorpionima, bio među pripadnicima jedinice koja je pucala na grupu od 19 žena i djece, ubivši njih 14. S teškim ranama preživjelo je petoro djece iz porodice Bogujevci koja su kasnije svjedočila na suđenju na Specijalnom sudu u Beogradu.
(TBT, Express.hr)