U Sudanu su demonstracije, koje su trajale tri mjeseca, primorale predsjednika Omara al Bašira da proglasi vanredno stanje u trajanju od godinu dana i raspusti saveznu i državne vlade kako bi učvrstio svoju vlast. Protesti su, međutim, nastavljeni, njegova vlast je sve slabija, a neki na horizontu vide kraj njegove vladavine, koja je trajala 30 godina.
U Alžiru protesti širom zemlje traju već dvije nedjelje i postaju sve masovniji. Demonstranti pozivaju predsjednika Abdelaziza Butefliku da odustane od kandidature za peti mandat u aprilu ove godine. Buteflika je ovog vikenda napunio 82 godine, a na vlasti je od 1999. Od kada je 2013. doživio moždani udar, vezan je za invalidska kolica. Sedam godina se nije obratio javnosti.
Analitičari upozoravaju da ne treba proglašavati osvit novog Arapskog proljeća, budući da se nemiri u Sudanu i Alžiru događaju u potpuno različitom kontekstu. Istina je, međutim, da širom Sjeverne Afrike i Bliskog istoka postoje uslovi za pobunu širih razmera i da bi oni mogli još više da se pogoršaju, piše “Washington Post”.
– Politički, ekonomski i socijalni problemi s kojima se danas suočavaju gotovo svi režimi na Bliskom istoku teži su nego 2011, a strukturni faktori koji pogoduju širenju protesta i dalje su aktuelni – napisao je profesor političkih nauka Mark Linč u blogu “Monkey Cage” u “Washington Post”.
Zbivanja u Alžiru i Sudanu dio su “šire sekvence narodnih protestnih pokreta koji su zahvatili više od jedne trećine zemalja u regionu u poslednje dvije godine”, uključujući i proteste u Jordanu, Iraku, Tunisu i Iranu, napisao je Linč.
Režimi su godinama ugnjetavali narod i u Alžiru, i u Sudanu.
– Aktivisti za ljudska prava tvrde da su sudanske snage bezbjednosti ubile više od 50 ljudi od kada su protesti počeli sredinom decembra – prenose “Postovi” izvještači iz Kartuma, a još hiljade njih, uključujući i istaknute opozicione lidere, advokate, ljekare i novinare, nalaze se u kažnjeničkim logorima pod kontrolom sudanske obavještajne službe.
Naročito vlada u Alžiru se tokom decenija pozicionirala kao bedem za zaštitu od militantnih islamskih grupa u Sjevernoj Africi. Imidž navodnog stuba regionalne stabilnosti i partnera u operacijama evropskih vlada za borbu protiv terorizma, naveo je mnoge na Zapadu da previde nedostatak demokratije i sve snažniji otpor.
Poslije pobuna 2011, monarhije na Arabijskom poluostrvu, a naročito u Rijadu i Abu Dabiju, nastoje da uguše islamističke i prodemokratske pokrete u različitim dijelovima arapskog svijeta, što obrazlažu neophodnošću da ponovo zavedu red. Istovremeno, pojačavaju podršku diktatorima, kao što je Bašir.
Međutim, bez obzira na to koliko su ti režimi zaista sposobni da slome otpor, njihov opstanak se, po svemu sudeći, više ne podrazumijeva.
– U okolnostima u kojima ekonomski i demografski izazovi rastu, dok političke institucije nemaju legitimitet, režimi, koji već sporovode veliku represiju, nemaju mnogo prostora za eskalaciju – piše Linč.
– Čak i ako se protesti ne prošire tako lako kao 2011, uvijek su mogući okidači – smrt starog lidera, kontroverzne ustavne promjene, neizbježno uskraćivanje subvencija, pa čak i kraj građanskih ratova – koji vrebaju na horizontu – dodaje Linč.
– Predsjednik je neposoban i da upravlja državom, i da imenuje zvaničnike – rekao je za “New York Times” Mustafa Bukaki, borac za ljudska prava u Alžiru.
– Taj čovjek više ne može ni da čita, ni da piše. On je talac mafijaške bande.
U nedjelju su protestanti ostvarili izvjesnu pobjedu. U pismu koje je pročitao Buteflikin menadžer za kampanju, predsjednik je najavio da će se stvarno kandidovati za pet mandat, ali je nagovijestio da će njegov mandat dovesti do “nacionalnog dijaloga”, koji će sljedeće godine dovesti do novih izbora, na kojima neće učestvovati.
U Sudanu stručnjaci upozoravaju da će Bašir možda shvatiti da je odluka da privremeno preda vlast vojsci bila pogrešna.
– Oficiri, kojima je sada povjereno upravljanje su manje-više oni za koje biste strahovali da će izvršiti državni udar – kaže za “Washington Post” Magdi el-Gizuli, sudanski politički analitičar.
Ukoliko se to ne desi, demonstranti će ponovo izaći na ulice.
– Baširov posljednji potez nije ništa drugo nego pokušaj da ostane na vlasti kako bi izbjegao da odgovara za zločine koje je počinio. Nastavit ćemo borbu kako bismo se otarasili režima i igradili novu zemlju s novim demokratskim institucijama – kaže Salah Šoaib, portparol organizacije koja stoji iza protesta.
(TBT,washingtonpost.com)
