The Bosnia Times
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Donirajte
No Result
View All Result
The Bosnia Times
  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Donirajte
No Result
View All Result
The Bosnia Times
No Result
View All Result
Početna Svijet

KAKO JE GHANDIJEVO NASLJEĐE IZGUBILO SJAJ “Bojim se da je Gandhi postao marginalan. U Indiji postoje dvije dominantne sile koje ga preziru…”

"Gandhi je kao Churchill, Napoleon, Mao, Lincoln. O njegovom nasljeđu će se zauvijek raspravljati"

24. Februara 2019.
KAKO JE GHANDIJEVO NASLJEĐE IZGUBILO SJAJ “Bojim se da je Gandhi postao marginalan. U Indiji postoje dvije dominantne sile koje ga preziru…”

FOTO: (Profimedia)

210
PREGLEDA
Podijelite na FacebookPodijelite na Twitter

Posljednji koraci jednog čovjeka, utisnuti u asfalt, vode iz zgrade koja je čitava bijela do mjesta na kojem je on izdahnuo.

Jednog blagog zimskog dana, Mohandas K. Gandhi hodao je polako preko svečanog travnjaka u New Delhiju, indijskoj prijestolnici, oslanjajući se na ramena dvaju mladih žena, kada mu je prišao ubica, dodirnuo mu stopala i u grudi ovog sedamdesetosmogodišnjaka ispalio tri hica.

Zemlja na kojoj je Gandhi skončao i elegantna vila u kojoj je proveo svoje posljednje dane pretvorene su u spomenik njegovom životu i nasilnoj smrti.

Sedamdeset godina nakon njegovog ubistva, Gandhijev uticaj u čitavom svijetu i dalje je snažan, a njegova reputacija sile dobrote do danas ostaje netaknuta.

Malo je u historiji takvih koji su poput njega prodrli u suštinu nenasilnog otpora, pomažući Indiji da se istrgne iz ralja Britanskog carstva. Njegov primjer toga šta se može postići mirnim protestom inspirisao je nebrojeno mnogo ljudi u svim kulturama i svim razdobljima.

U savremenoj Indiji, međutim, Gandhi više ne uliva strahopoštovanje niti je relevantan. Čini se da on, kako vrijeme prolazi, ne uspijeva da drži korak sa trendovima u indijskoj politici, iako političari i dalje zloupotrebljavaju sjećanje na njega.

“Bojim se da je Gandhi postao marginalan”, kaže Pratap B. Mehta, politički teoretičar sa Univerziteta Ašoka. “U modernoj Indiji postoje dvije dominantne sile koje ga preziru.”

Među hindu nacionalistima koji predstavljaju dio baze podrške vladajućoj Indijskoj narodnoj partiji, Gandhi se smatra slabićem, objašnjava Mehta. Hindu suprematisti su bijesni na njega zato što je on bio toliko saosjećajan prema muslimanskoj manjini u Indiji, ali i zato što je dozvolio da se Pakistan otcijepi od Indije.

Neki hindu nacionalisti čak su podigli spomenike Gandhijevom ubici, Nathuramu Godseu, koji je nekada bio član hinduističke nacionalističke grupe kojoj pripadaju premijer Narendra Modi i mnogi njegovi saveznici. Godse je pravi heroj za Indiju, kažu nacionalisti.

Gandhija ne vole ni daliti, pripadnici najnižih kastâ u Indiji, poznati i kao „nedodirljivi“, a kojih danas ima više od 200 miliona.

Gandhi je bio strastven kada je o siromašnima bilo riječi, uključujući i dalite, te je protestovao protiv eksploatacije siromašnih i živio maltene kao monah, noseći jednostavno bijelo parče tkanine oko kukova i jedući što je manje mogao.

Na izložbi u memorijalnom centru Gandhi Smriti (“Smriti” je hinduistički izraz koji znači nešto kao “u sjećanje na”), možete zaviriti u njegovu sobu sa zemljanim podom u kojoj se nalaze njegovi takozvani “svjetovni ostaci”: naočari, kašika, džepni sat i plavac kojim je trljao tijelo.

Pored takve posvećenosti siromašnima, može djelovati neobično što se Gandhi osjećao tako prijatno u ovoj raskošnoj privatnoj kući koja je 1928. godine sagrađena za G. D. Birlu, indijskog industrijalca koji je bogatstvo sagradio na juti – i znoju drugih ljudi.

Ali Gandhi je bio veoma blizak sa nekim od najbogatijih kapitalista u Indiji dok je bio živ, i često je odsjedao u vili koja je danas njegov memorijalni centar.

Daliti i oni na lijevoj strani političkog spektra umiju da budu prilično oštri u svojoj procjeni Gandhija, koga krive što nije učinio dovoljno da se raskine brutalni indijski kastinski sistem.

“Misle da on nije bio dovoljno radikalan u svom pozivanju na emancipaciju dalita”, objašnjava Mehta.

Skoro tri četvrtine vijeka nakon što je Gandhi pomogao Indiji da stekne nezavisnost, pripadnici nižih kastâ i dalje su otvoreno diskriminisani. Nedavno je jedan pripadnik niže kaste skalpiran samo zato što je tražio platu koja mu sljeduje.

Uprkos svim kritikama, indijski političari često se nadmeću Gandhijem, naročito oni koji pripadaju partiji sa kojom se Gandhi i danas najviše povezuje.

Gandhi je bio jedan od prvih članova vodeće opozicione stranke u zemlji, Indijskog nacionalnog kongresa, i upravo je on doprinio transformaciji te stranke iz elitnog debatnog kluba u nacionalnu silu.

Političari često stavljaju Gandhijevu sliku na plakate, naročito kada se upuštaju u Gandhijevske štrajkove glađu.

Vlada Narendre Modija također ponekad pokušava da se pozove na Gandhija, uprkos njegovom sukobu sa hindu nacionalistima.

U indijskim selima sasvim je uobičajena pojava da se na zidu drži slika Gandhijevih naočara kao simbol jednog od najvećih socijalnih programa Narendre Modija, kampanje „Čista Indija“. Prema računici vlade, u programu je dosad sagrađeno 100 miliona novih toaleta.

Sva indijska djeca naučena su koliko je Gandhi polagao na čistoću, te je simboličnost ovih sveprisutnih naočara svima vrlo jasna. Njegov rođendan u oktobru i dalje je jedan od nacionalnih praznika u Indiji.

“Nijedna politička stranka ne polaže nikakvo pravo na Gandhijevo moralno nasljeđe”, kaže Ramahandra Guha, jedan od njegovih najcjenjenijih biografa. Jedini istinski čuvari koji njeguju Gandhijevo nasljeđe jesu oni koji rade mimo vlade – grupe za zaštitu životne sredine, komiteti koji pokušavaju da zaštite tradicionalni način života na selu i grupe koje promovišu religijsku harmoniju.

Ovaj politički ples sa Gandhijem – koji podrazumijeva da se njegovo nasljeđe nekad prisvaja, a nekad u potpunosti odbacuje – nimalo ne iznenađuje Guhu.

“Gandhi je kao Churchill, Napoleon, Mao, Lincoln. O njegovom nasljeđu će se zauvijek raspravljati.”

 

(TBT, NYT)

ShareTweet
Prethodni članak

IZGUBLJENI HEGEMON Kada rat izmakne kontroli

Sljedeći članak

OPOZICIJA U ZATVORU: Predsjednik Sudana raspustio je vladu i proglasio vanredno stanje

NAJNOVIJE

OPCIJA “X”: Uskoro treći spol na američkim pasošima?

OPCIJA “X”: Uskoro treći spol na američkim pasošima?

25. Februara 2021.
KOMŠIĆ OKREĆE LEĐA IZETBEGOVIĆU: Ministri SDA Turković i Cikotić obesmislili su sve političke ciljeve za koje se bori(o) Komšić

KOMŠIĆ OKREĆE LEĐA IZETBEGOVIĆU: Ministri SDA Turković i Cikotić obesmislili su sve političke ciljeve za koje se bori(o) Komšić

24. Februara 2021.
SDA I SNSD IMAJU JAČI SAVEZ OD NATO-A: SDA danas isporučila Dodiku kontrolu nad NATO putem BiH

SDA I SNSD IMAJU JAČI SAVEZ OD NATO-A: SDA danas isporučila Dodiku kontrolu nad NATO putem BiH

24. Februara 2021.
DAIJA ZLA: Osuđen bivši glavni predstavnik ISIL-a u Njemačkoj

DAIJA ZLA: Osuđen bivši glavni predstavnik ISIL-a u Njemačkoj

24. Februara 2021.

KOLUMNE

SRPSKI KOMPLEKS SREBRENICE Mlakić: Dara iz Jasenovca je odgovor na Quo vadis, Aida?

SRPSKI KOMPLEKS SREBRENICE Mlakić: Dara iz Jasenovca je odgovor na Quo vadis, Aida?

24. Februara 2021.
VUČIĆ PRELAZI NA ISLAM?! Avdić: Srbi sebe predstavljaju kao da su moćan i važan narod koji od Srbije stvara svjetsku silu

ARKANOV SIN I OSMICA KOLEGE PO DIPLOMI Avdić: Po broju kvazi fakulteta i lažnih diploma Bosna je vodeća naučna sila u Evropi

23. Februara 2021.
BJEŽI KUGO S PROZORA Mosoti: Nije kasno za promjenu demografskog pravca Bosne

BJEŽI KUGO S PROZORA Mosoti: Nije kasno za promjenu demografskog pravca Bosne

22. Februara 2021.
The Bosnia Times

© 2018 - Sva prava pridržana

  • Impressum
  • O nama
  • Marketing
  • Kontakt
  • Politika privatnosti

  • Početna
  • Politika
    • Bosna
    • Balkan
  • Teme
    • Analitika
    • Civilizacija
    • Feljton
    • Religija
    • Intervju
  • Kolumne
  • Tempo
  • Lifestyle
    • Kultura
  • Svijet
    • Geopolitika
  • Business
  • Donirajte