Kada je Latifa, princeza Dubaija, pobjegla iz svoje zemlje u februaru 2018. godine i na kraju se ukrcala na jahtu u vlasništvu bogatog francuskog društva, njen otac, šeik Mohamed bin Rašid Al Maktum, brzo je okupio tim da bi je pronašao. Za nekoliko dana, ona je prisilno vraćena kući. Čitava saga ostala bi tajna da nije 39-minutnog video snimka koji je sada 33-godišnja princeza snimila prije nego što je pobegla i koji je procurio nakon što je uhvaćena.
– Ako gledate ovaj video, stvari su loše. Ili sam mrtva ili u veoma, veoma, veoma lošoj situaciji – rekla je ona.
Izgleda da su se strašna predviđanja princeze Latifa ostvarila, sada kada je porodica drži u kućnom pritvoru.
Većina žena u arapskom svijetu je socijalno ugrožena. Tradicionalne porodice generalno strogo ograničavaju žene; u zavisnosti od plemena iz kojih potiču, žene se suočavaju sa nametanjem pravila za koga i kada mogu da se udaju, koliko slobode imaju izvan kuće, da li mogu da koriste društvene medije, da li smiju da putuju i gde, da li i šta mogu da rade, šta mogu da uče, ko može da vidi njihova lica,…
U okviru sistema starateljstva u Saudijskoj Arabiji, muški rođak – muž, otac ili sin u nekim slučajevima – ima punu moć da donese kritične odluke za ženu od njenog rođenja do smrti.
Sve donedavno, na primjer, studentkinje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nisu smjele da koriste telefone sa kamerama. Kampus univerziteta je i dalje obezbijeđen bodljikavom žicom i studentkinje smiju da ga napuste samo ako se njihovi staratelji slože sa tim.
Što se tiče žena koje su navodno privilegovane – bilo time što su pripadnice kraljevske porodice ili porodica sa političkim vezama – u mnogo slučajeva žive u mnogo lošijim uslovima.
Ali njegovo postupanje prema svojim kćerima opovrgava taj međunarodni imidž. To je zbog toga što vladavina šeika Mohameda kod kuće zavisi i od toga da li će ga njegovi podanici vidjeti kao nekoga ko se drži tradicionalnih vrijednosti – i to opterećenje se prvenstveno stavlja na pitanje prava žena, u porodici i zemlji. Sve žene koje ugrožavaju patrijarhalni imidž porodice ili njegov patrijarhalni javni red doživjele su ili da budu u kućnom pritvoru ili pravom zatvoru.
Nije neobično da se žene suočavaju sa kućnim pritvorom koje je sada nametnuto princezi Latifi, pa ni pokušaji bjekstva arapskih princeza nisu ništa novo. Ovo nije bio ni prvi pokušaj bijega princeze Latife. Godine 2002, kada je imala 16 godina, pokušala je da pređe u Oman, ali je kasnije bila zatvorena, mučena i medicinska pomoć joj je bila uskraćena. I kao što je Princeza Latifa objasnila u videu, ona je bila motivisana da pobjegne nakon što je njena starija sestra princeza Šamsa pokušala to isto da učini i također nije uspjela, pa je godinama bila u kućnom pritvoru.
Problem seže izvan Dubaija. Jahja Asiri, direktor londonske grupe za prava ALKST, koji je radila u ime arapskih žena koje žele da izbegnu ugnjetavanje, rekao je da su ga kontaktirale četiri kćerke pokojnog kralja Abdulaha iz Saudijske Arabije koje su bile zainteresovane da pobjegnu iz zemllje. One su također bile u kućnom pritvoru. Dvije devojke su se nalazile na jednom mjestu, a druge dvije na drugom.
Nakon što je Abdulahov polubrat, Salman, preuzeo tron, Asiri je izgubio sve kontakte sa dvije djevojčice i njihovom majkom, koja je pokušavala da im pomogne pomoći da pobjegnu.
– Moja posljednja poruka majci je bila da pitam da li je u stanju da im pomogne, ili joj je zaprijećeno. Samo smo htjeli da znamo da li je naš rad pomogao na bilo koji način. Nismo dobili odgovor – rekao je Asiri.
Uprkos nestanku devojaka, Asiri nastavlja da prima pozive od drugih princeza u saudijskoj kraljevskoj porodici, koje traže njegovu pomoć da napuste zemlju. Najveći problem je taj što su muški staratelji ženama već oduzeli njihove pasoše.
– Ne možete mnogo učiniti ako nemaju svoje pasoše – rekao je on.
Poneka od žena ipak uspe u svojoj namjeri. Tako je Rahaf Mohamed, kćerka guvernera saudijske oblasti Sulaimi uspjela da pobjegne i dobila je azil u Kanadi, nakon što joj je prijetila deportacija sa Tajlanda u Saudijsku Arabiju. Ona je privukla svjetsku pažnju objavljivanjem tvitova i snimaka u kojima je molila za pomoć. Ispričala je kako su je držali u kućnom pritvoru samo zato što se ošišala. I ona je kao i Latifa rekla da želi da živi slobodno.
Nažalost, na svaku uspješnu priču o bjekstvu dođe mnogo više onih o neuspjehu i sudbina mnogih od njih ostane nepoznata.
(TBT, Blic)
Kada je Latifa, princeza Dubaija, pobjegla iz svoje zemlje u februaru 2018. godine i na kraju se ukrcala na jahtu u vlasništvu bogatog francuskog društva, njen otac, šeik Mohamed bin Rašid Al Maktum, brzo je okupio tim da bi je pronašao. Za nekoliko dana, ona je prisilno vraćena kući. Čitava saga ostala bi tajna da nije 39-minutnog video snimka koji je sada 33-godišnja princeza snimila prije nego što je pobegla i koji je procurio nakon što je uhvaćena.
– Ako gledate ovaj video, stvari su loše. Ili sam mrtva ili u veoma, veoma, veoma lošoj situaciji – rekla je ona.
Izgleda da su se strašna predviđanja princeze Latifa ostvarila, sada kada je porodica drži u kućnom pritvoru.
Većina žena u arapskom svijetu je socijalno ugrožena. Tradicionalne porodice generalno strogo ograničavaju žene; u zavisnosti od plemena iz kojih potiču, žene se suočavaju sa nametanjem pravila za koga i kada mogu da se udaju, koliko slobode imaju izvan kuće, da li mogu da koriste društvene medije, da li smiju da putuju i gde, da li i šta mogu da rade, šta mogu da uče, ko može da vidi njihova lica,…
U okviru sistema starateljstva u Saudijskoj Arabiji, muški rođak – muž, otac ili sin u nekim slučajevima – ima punu moć da donese kritične odluke za ženu od njenog rođenja do smrti.
Sve donedavno, na primjer, studentkinje u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nisu smjele da koriste telefone sa kamerama. Kampus univerziteta je i dalje obezbijeđen bodljikavom žicom i studentkinje smiju da ga napuste samo ako se njihovi staratelji slože sa tim.
Što se tiče žena koje su navodno privilegovane – bilo time što su pripadnice kraljevske porodice ili porodica sa političkim vezama – u mnogo slučajeva žive u mnogo lošijim uslovima.
Ali njegovo postupanje prema svojim kćerima opovrgava taj međunarodni imidž. To je zbog toga što vladavina šeika Mohameda kod kuće zavisi i od toga da li će ga njegovi podanici vidjeti kao nekoga ko se drži tradicionalnih vrijednosti – i to opterećenje se prvenstveno stavlja na pitanje prava žena, u porodici i zemlji. Sve žene koje ugrožavaju patrijarhalni imidž porodice ili njegov patrijarhalni javni red doživjele su ili da budu u kućnom pritvoru ili pravom zatvoru.
Nije neobično da se žene suočavaju sa kućnim pritvorom koje je sada nametnuto princezi Latifi, pa ni pokušaji bjekstva arapskih princeza nisu ništa novo. Ovo nije bio ni prvi pokušaj bijega princeze Latife. Godine 2002, kada je imala 16 godina, pokušala je da pređe u Oman, ali je kasnije bila zatvorena, mučena i medicinska pomoć joj je bila uskraćena. I kao što je Princeza Latifa objasnila u videu, ona je bila motivisana da pobjegne nakon što je njena starija sestra princeza Šamsa pokušala to isto da učini i također nije uspjela, pa je godinama bila u kućnom pritvoru.
Problem seže izvan Dubaija. Jahja Asiri, direktor londonske grupe za prava ALKST, koji je radila u ime arapskih žena koje žele da izbegnu ugnjetavanje, rekao je da su ga kontaktirale četiri kćerke pokojnog kralja Abdulaha iz Saudijske Arabije koje su bile zainteresovane da pobjegnu iz zemllje. One su također bile u kućnom pritvoru. Dvije devojke su se nalazile na jednom mjestu, a druge dvije na drugom.
Nakon što je Abdulahov polubrat, Salman, preuzeo tron, Asiri je izgubio sve kontakte sa dvije djevojčice i njihovom majkom, koja je pokušavala da im pomogne pomoći da pobjegnu.
– Moja posljednja poruka majci je bila da pitam da li je u stanju da im pomogne, ili joj je zaprijećeno. Samo smo htjeli da znamo da li je naš rad pomogao na bilo koji način. Nismo dobili odgovor – rekao je Asiri.
Uprkos nestanku devojaka, Asiri nastavlja da prima pozive od drugih princeza u saudijskoj kraljevskoj porodici, koje traže njegovu pomoć da napuste zemlju. Najveći problem je taj što su muški staratelji ženama već oduzeli njihove pasoše.
– Ne možete mnogo učiniti ako nemaju svoje pasoše – rekao je on.
Poneka od žena ipak uspe u svojoj namjeri. Tako je Rahaf Mohamed, kćerka guvernera saudijske oblasti Sulaimi uspjela da pobjegne i dobila je azil u Kanadi, nakon što joj je prijetila deportacija sa Tajlanda u Saudijsku Arabiju. Ona je privukla svjetsku pažnju objavljivanjem tvitova i snimaka u kojima je molila za pomoć. Ispričala je kako su je držali u kućnom pritvoru samo zato što se ošišala. I ona je kao i Latifa rekla da želi da živi slobodno.
Nažalost, na svaku uspješnu priču o bjekstvu dođe mnogo više onih o neuspjehu i sudbina mnogih od njih ostane nepoznata.
(TBT, Blic)
