‘Dođi, dođi, ko god da si. Dođi, svrati, čak i ako si neznabožac, klanjaš se kipovima ili vatri’, početak je jedne od najpoznatijih misli istaknutog sufijskog pjesnika i učenjaka Mevlane Dželaludina Rumija. Amerikanac Shems Friedlander se davne 1972., prije 46 godina, odazvao na Mevlanin poziv “dođi” i to je trenutak kada je nakon dugog traganja pronašao smisao života, piše Anadolu Agency (AA).
Friedlander je rođen 1940. godine u New Yorku, u porodici ruskih jevreja, a 2012. godine našao se na listi 500 najutjecajnijih muslimana svijeta, koju objavljuje Institut za islamska istraživanja. U razgovoru s novinarom AA, Friedlander govori o svom traganju za Bogom, odnosno svom putu do islama.
Istakao je kako je krajem 60-ih godina prošlog vijeka bio u potrazi za Bogom, odnosno istraživao je učenja različitih vjera. Naglasio je kako je to bilo vrijeme kada su bili prisutni brojni duhovni tokovi s Istoka prema Zapadu.
Friedlender je 1972. godine, nakon što je diplomirao na univerzitetu u New Yorku, počeo raditi kao grafički dizajner. Kazao je kako je u to vrijeme na Muzičkoj akademiji Brooklyn imao priliku upoznati se s članovima mevlevijskog derviškog reda, koji su došli u New York i predstavili tradicionalni derviški ples Sema.
“Tokom 10 dana izvodili su ples i ja sam tamo išao i gledao ih. To je bio prvi put u životu da se susrećem s tim plesom i za mene je bilo vrlo uzbudljivo. Doživio sam to vrlo duhovno i kao nešto što meditacijski djeluje na čovjeka. Tu sam se upoznao s tim ljudima, a nakon toga smo postali prijatelji. Pozvao sam ih u svoj dom, sjedili smo do jutra i razgovarali. Tih dana sam sa svega dva sata sna odlazio na posao, a trajalo je to 10 dana”, pričao Friedlander.
Dodao je kako su ga njegovi prijatelji pozvali da posjeti Konyu.
“Ja sam u to vrijeme tragao. Istraživao sam hinduizam, čitao o budizmu, tragao za Bogom. Uopće nisam praktikovao bilo koju vjeru. Moj život je prošao tragajući. U Konyu sam došao 1972. godine, došao sam Mevlani i tada je počelo sve da se osvjetljuje. To su bili moji prvi koraci, početak moga puta”, kazao je Friedlander.
Navodi kako se po dolasku u Konyu upoznao s najznačajnijim predstavnicima mevlevijskog derviškog reda.
“U tom periodu sam počeo čitati mnoge stvari. Svake godine u zimskom periodu počeo sam dolaziti u Tursku. Otud dolazi i naslov moje knjige koja se zove ‘Zimska žetva’. Imam skoro 80 godina, a žetva je u mom životu uvijek bila u zimu”, priča Friedlander.
Dodaje također kako je početkom tih godina odlučio primiti islam te počeo praktikovati vjeru. Kaže kako su njegovi roditelji, ruski jevreji, poštovali njegovu odluku o promjeni vjere te da nisu ni na jedan način pokazali bilo kakvo nezadovoljstvo.
Nakon 20 godina akademskog rada u Kairu, Friedlander je odlučio 2014. preseliti se u Istanbul. Svake godine dolazi u Konyu gdje se obiljžava Seb-i Arus.
Friedlander ističe kako je mevlevijska misao duboko utjecala na njega kao čovjeka.
“Sema je zikr (veličanje Allaha). Ja se Mevlanom ne bavim kao historijskom figurom. Mene zanima njegova poruka, ono što on govori. Šta je Mevlana rekao i na koji način se ja od toga mogu okoristiti, to me zanima. Kako mogu na svoj život reflektirati ono što je on napisao. To je zapravo problem današnjeg svijeta. Moramo se okrenuti Allahu. Islam mora biti u svakom dijelu našeg života. Zbog toga sam cijeli svoj život integrirao u islam. Islam nije samo odlaziti petkom na molitvu”, istakao je Friedlander.
Naglasivši kako čovjek u Kur'anu može pronaći sve što mu je potrebno, dodao je:
“Sve što je Allah stvorio, dao mu je i zaštitu. Lav je snažan i brz. Jež ima svoje bodlje i tako se štiti. Kameleon to radi na način da ima sposobnost promjene boje. Ono što čovjeka štiti je zikr, odnosno veličanje Allaha. To je jedini način na koji se možemo zaštiti od poteškoća i opasnosti.”
Friedlander je ostavio oporuku da bude sahranjen u mezarju u Konyi, nedaleko od tekije Mevlane Dželaludina Rumija.
Friedlander je inače višestruko nagrađivani grafički dizajner, fotograf, slikar, pjesnik i filmski producent. Autor je brojnih knjiga o tasavvufu.
Slike i fotografije, na kojima su često motivi derviša, su izložene u New Yorku, Kairu, Aleksandriji i Dubaiju i brojim drugim gradovima.
(TBT)