Jane Madell, pedijatrijski konsultant za audiologiju i patolog govornog jezika, želi da svaki roditelj sa dijetetom koje je rođeno oštećenog sluha zna da je sada moguće da ta djeca nauče da slušaju i govore kao da im je sluh normalan.
“Djeca kod koje je identifikovan gubitak sluha na rođenju i oprijemljena tehnologijom u prvim nedjeljama života, toliko dobro se uklapaju sa svima ostalima da ljudi ne znaju da su mnoga od njih gluha”, rekla je ona.
Sa odgovarajućim slušnim aparatima i obukom djece i njihovih staratelja u prijedškolskom uzrastu, čak i ona rođena gluha “imat će sposobnost da idu u školu sa svojim vršnjacima”, kaže dr Jane Madell iz New Yorka. “Osamdeset pet posto te djece uspješno ide u obične škole. Roditelji moraju da znaju da njihova djeca imaju mogućnost da slušaju i govore.”
Odlučna da ova poruka stigne do svih čija djeca ne čuju normalno, doktorica Madell i Irene Taylor Brodsky su snimile dokumentarac “The Listening Project” kako bi pokazale mogućnosti slušnih aparata i auditorne obuke. Među “zvijezdama” filma koje su sve odrasle gluhe ili oštećenog sluha su dr Elizabeth Bonagura, ginekolog akušer i hirurg; Jake Spinovic, muzičar; Joanna Lipert, socijalna radnica, i Amy Polik, psiholog. Svi su počeli sa slušnim aparatima koji su im pomogli da nauče da govore i razumiju govorni jezik.
Sada svi imaju ušne implante koji su, kaže Joanna Lipert, njoj “revolucionalizovali svijet” kada je sa 11 godina dobila implant u Medicinskom centru Njujorškog univerziteta.
“Odjednom sam dok sam igrala fudbal čula šta moji saigrači govore”, rekla je Lipert, koja sada ima 33 godine. “Moja majka je zaplakala kada sam čula cvrčka u kući.”
Amy Polik (43) gluha je od rođenja. Živi u Washingtonu sa suprugom i dvoje djece koja normalno čuju. Njeni gluhi roditelji, odlučni da ona nauči da govori, nabavili su joj slušni aparat kada je imala šest mjeseci i godinama su je vodili na auditornu terapiju. Polik je bila na fakultetu gdje je istraživala vokalizaciju primata kada je dobila implant.
“Što ranije dobijete implant, uspješniji ste jer što više auditornog imputa vaš mozak dobije u najranijem dobu, uspješnije razvijate auditorne vještine”, rekla je ona.
Spinovic, 27-godišnji gitarista iz San Francisca, rođen je teško oštećenog sluha i koristio je slušna pomagala do svoje 15. godine kada više nisu pomagala jer je potpuno izgubio sluh.
Kada je dobio implant, kaže, počeo je da sluša muziku – sve vrste muzike – i pokušavao da nadoknadi propušteno. Svirao je u bendovima u srednjoj školi i na koledžu i sada radi na Youtube-u.
Poruka Spinovica roditeljima djece sa oštećenim sluhom je: “Svijet sa zvukom je bolje mjesto, pa ako možete da ga imate, iskoristite ga.”
Implanti za ušnu školjku prijemošćuju nefunkcionalne ćelije auditornog sistema i zvuk emituju direktno do auditornog nerva koji onda mozak procesuira. Implanti se mogu ugraditi bebama prije nego što progovore. Nacionalni institut za gluhoću i druge komunikacione poremećaje navodi da djeca sa oštećenim sluhom koja dobiju implante prije nego što napune 18 mjeseci “razvijaju jezičke sposobnosti isto kao i djeca sa normalnim sluhom”.
Kao što dr Bonagura kaže u dokumentarcu: “Sposobnost da se bebama ugrade implanti je nevjerovatna. One odrastaju sa zvukom, odrastaju slušajući sve. Zvuk je dar – smijeh, glasovi, priroda. Kako to nekome da oduzmete?”
Pa ipak, mnogi gluhi se opiru tehnologiji i insistiraju da djeca sa teškim oštećenjem sluha uče samo glasovni jezik. Oni odbacuju ideju da se gluhoća može ispraviti.
Doktorica Madell ukazuje na to da svega 0,1% populacije zna glasovni jezik a 95% gluhe djece ima roditelje koji normalno čuju.
“Gluhoća danas nije ista kao prije 20 godina”, kaže Jane Madell. “Tehnologija je toliko napredovala da će bukvalno svako dijete sa gubitkom sluha moći da čuje uz pomoć pravih sprava – slušnih aparata i implanta.”
(TBT, NYT)