KOALICIJE
Veliki savez za Evropu tako bi mogle činiti
sadašnje članice Vijeća ministara koalicija HNS-a u kojoj dominira HDZ BiH,
SDA, Savez za promjene u kojem su SDS i PDP plus nove članice SBB i SNSD, a
minus DF, piše Večernji List.
FOTO: Dodik, Radončić, Ćović (Agencije)
Zbog čega koalicija stranaka HNS-a pokreće
inicijativu o formiranju velike koalicije u Vijeću ministara, te ima li
aktuelna generacija bh. političara zrelost za takav iskorak.
Rekonstruiranje Vijeća ministara u veliki
savez za Europu na državnoj razini plan je koalicije HNS-a koji je na proslavi
25. godišnjice HDZ-a BiH neslužbeno najavio predsjednik te stranke Dragan
Čović. Iako nije jasno naznačio ko bi je trebao činiti, sastanci s predsjednicima
SDA Bakirom Izetbegovićem, SBB-a Fahrudinom Radončićem i SNSD-a Miloradom
Dodikom pokazuju u kojem smjeru ide inicijativa. Veliki savez za Europu tako bi
mogle činiti sadašnje članice Vijeća ministara koalicija HNS-a u kojoj dominira
HDZ BiH, SDA, Savez za promjene u kojem su SDS i PDP plus nove članice SBB i
SNSD, a minus DF, piše Večernji List.
Rasulo na svim razinama
Puno je otpora takvoj inicijativi. Ali računica je jasna. Korjenite reforme pred kojima se nalazi BiH može provoditi
jedino široka koalicija, neka vrsta Vijeća ministara državnog spasa, čije
stranke čine vladajuću većinu, kako na državnoj razini tako i na nižim razinama
– entitetskim i kantonalnim te Distrikta Brčko. Jasno je da je nadležnost
Vijeća ministara izrazito ograničena pa je za dubinske promjene nabolje
potrebna sistemska saradnja s nižim nivpima. “Kada smo to imali, stvari su
bolje funkcionirale i na političkoj i na institucionalnoj razini”, rekla je
zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto kritizirajući rad Vijeća ministara.
No ta suradnja je sada upitna ili je u potpunosti izostala. Federalna Vlada je
u rasulu, Vlada RS-a u kojoj dominira SNSD nije sklona Vijeću ministara u kojem
RS predstavlja Savez za promjene SDS-a i PDP-a, a koji pak imaju svoga
predstavnika u Predsjedništvu BiH Mladena Ivanića. SBB je snažna opozicija u
Federaciji, a DF, iako je dio Vijeća ministara, ponaša se kao da je opozicija.
U takvom haosu nikakvu ozbiljniju reformu
nije moguće provesti pa se pomalo neozbiljnim čini ambiciozni plan Vijeća
ministara od 14 strateških ciljeva kada je jasno da ono nema ni nadležnost ni
snagu da u sadašnjem sastavu to učini.
Nije čudno da takva inicijativa dolazi iz
političkog Mostara, a ne iz Banje Luke ili Sarajeva. Upravo Mostar već odavno
prednjači u pozivanju na euroatlantske integracije, prestanak vječitih
prepiranja oko ratnih tema te pokušaj oživljavanja uništene bh. privrede.
Podjela plijena
No, uspostavi velikog saveza za Europu
prepreka su izrazita neslaganja na bošnjačkoj i srpskoj stranačkoj sceni, prije
svega između SDA i SBB-a, te između Saveza za promjene i SNSD-a koji bi trebali
biti dijelom nove većine. “Ne bih rekao da su gospodin Radončić i SBB spremni
za ulazak u vlast. Mi smo već krenuli u jednom drugom smjeru”, najavio je
Izetbegović. Nakon sastanka u Mostaru Dodik je, pak, rekao kako je vlast na
državnoj razini pokazala nesposobnost. “Mi ne želimo ulaziti tamo i biti
popuna. SNSD će ući ako ima partnere koji bi, kao što je to HDZ, radili na
strateškim pitanjima”, objasnio je Dodik.
Osim međusobnih trvenja, treba računati i
na još jedan problem bosanskohercegovačke političke zbilje – podjelu plijena.
Zagrijanost za veliku koaliciju, između ostaloga, nije pretjerana jer je znatno
manja mogućnost podjele ministarskih fotelja i agencija, a zbog velikog broja
stranka koje u njoj sudjeluju.
Velika koalicija bi, uz brojne pozitivne
učinke, ipak donijela i jednu negativnost jer bi još više oslabila opoziciju. Pa
ipak postoje posebni krizni trenuci, a to je upravo ovaj u BiH, kada je
potreban sveopći konsenzus za vađenje zemlje iz ponora i za euroatlantske
integracije. Ima li aktualna generacija bosanskohercegovačkih političara snage
za takav iskorak?
Velike koalicije formiraju se i zbog
dubinskih reformi
Velike koalicije formiraju se u posebnim
trenucima, a europske demokracije pune su takvih primjera. Pribjegava im se u
kriznim vremenima, ratu, vanjskoj ugrozi, ekonomskoj krizi, kada su u pitanje
ustavne i ekonomske reforme za koje je potrebna dvotrećinska većina ili, pak,
kada je omjer snaga između najjačih stranaka takav da nije moguće sastaviti
vlast bez njihove suradnje. Upravo je takav trenutak pred BiH – veliki rezovi i
reforme su preduvjet ne samo europskih integracija nego i bilo kakve nade za
izlazak iz siromaštva i zaostalosti. Velike koalicije formirane su tijekom 20.
i 21. stoljeća u Velikoj Britaniji, Poljskoj, Portugalu, Austriji, Hrvatskoj,
Islandu, Izraelu, a aktualna njemačka kancelarka Angela Merkel na čelu je vlade
sastavljene od velike koalicije demokršćanskih stranaka i socijaldemokrata. No
inicijativa predsjednika SDA Bakira Izetbegovića ide u drugom smjeru –
okupljanje manjih bošnjačkih stranaka koje bi s koalicijom HNS-a i SDA
formirale Vladu Federacije te status quo u Vijeću ministara.
(The Bosnia Times)