EKONOMIJA
Do 2018. godine za otplatu dugova Bosne i
Hercegovine će morati da pronađe gotovo dvije milijarde maraka, pokazuju
zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH. Od toga, većinu novca
moraće da izdvoje entiteti, a umjesto sadašnje trećine, Republike Srpska će za
tri godine plaćati gotovo polovinu rate.
FOTO: (Ilustracija)
Do 2018. godine za otplatu dugova Bosne i
Hercegovine će morati da pronađe gotovo dvije milijarde maraka, pokazuju
zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH. Od toga, većinu novca
moraće da izdvoje entiteti, a umjesto sadašnje trećine, Republike Srpska će za
tri godine plaćati gotovo polovinu rate.
U državnom resoru finansija upozoravaju da
su oba entiteta u problemima, jer privreda, kako ističu, raste daleko sporije
od dugova koji bi zbog toga mogli izmaći kontroli.
U Ministarstvu finansija i trezora ipak se
nadaju da će dugove vratiti, jer očekuju ekonomski oporavak. Optimistično su
projektovali privredni rast od 5 odsto bruto društvenog proizvoda što bi
trebalo da dovede do većeg priliva indirektnih poreza. Ako se prognoze
stučnjaka ipak ne ostvare budžeti će pretrpjeti ozbiljne rezove, upozoravaju
ekonomisti. Daleko manje manevarskog prostora imaće Republika Srpska jer je
privreda koju namjerava da oporezuje, duplo manja.
”Mislim da je stanje spoljnog i unutrašnjeg
duga u RS daleko gore nego u Federaciju BIH. I to gore utoliko pogledamo u
relativnim pokazateljima odnosno na privredu koja treba da vraća taj dug.Jer je
privreda Federacije skoro dva puta veća od privrede RS, a u apsolutnim iznosima
unutrašnji dug RS je dva puta veći”, kaže Jelena Trivić, profesorica Ekonomskog
fakulteta u Banjaluci.
Unutrašnji dug Republike Srpske odavno je
premašio dvije milijarde maraka. Osim obveznica i terezorskih zapisa koje
Srpska emituje gotovo dva puta mjesečno, unutrašnju zaduženost generišu i
dugovi opština i gradova kao i dugovi fondova.
Za razliku od Federalnih koji ne duguju ni marku, Fond PIO i Fond zdravstvenog
osiguranja RS na kraju prošle godine dugovali su 309 miliona maraka dok su
dugovi opština i gradova u Srpskoj premašili 330 miliona. Ekonomisti ukazuju da
je porastu unutrašnje zaduženosti, značajno doprinijela javna potrošnja.
“Ono od čega svi zaziremo jeste da je
zaduživanje usmjereno u ono što mi popularno nazivamo javnom potrošnjom. Jer
sve će te dugove i kamatu i glavnicu neko morati vratiti, a sva ta zaduživanja
znače odricanje”, rekao je Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u
Banjaluci.
Rezanje javne potrošnje još ne najavljuju
entitetski ministri koji su danas bili nedostupni za komentar. U ranije
projektovanim dokumentima okvirnog budžeta planirali su značajni privredni
oporavak i veće ubiranje indirektnih poreza. Ako se to ipak ne dogodi,
upozoravaju ekonomisti, servisiranje dugova na postojećem nivou prihoda biće
gotovo nemoguća misija.
(The Bosnia Times, atvbl.com)