ANALITIKA
Jedna sarajevska agencija za istraživanje
javnog mnijenja je uradila anketu čiji rezultati pokazuju radikalno različito
raspoloženje građana prema političkim strankama i njihovim liderima u odnosu na
ono koje su pokazali na jesenjim izborima, saznaje The Bosnia Times
FOTO: Izetbegović, Komšić
Jedna sarajevska agencija za istraživanje
javnog mnijenja je uradila anketu čiji rezultati pokazuju radikalno različito
raspoloženje građana prema političkim strankama i njihovom liderima u odnosu na
ono koje su pokazali na jesenim izborima, saznaje The Bosnia Times iz izvora
bliskih Demokratskoj fronti (DF).
Naime, izvor blizak rukovodstvu DF-a, tvrdi
da anketa pokazuje da bi Stranka demokratske akcije (SDA), koja je bila
pobjednik jesenjih izbora u Bosni i Hercegovini sada, u slučaju vanrednih
izbora, izgubila izbore.
Navodno rezultati ankete daju prednost
Savezu za bolju budućnost (SBB) i DF-u koji bi skupa dobili prkeo 40% glasova biračkog
tijela u Federaciji BiH. SDA bi dobila povjerenje tek 17% biračkog tijela što
je skoro upola manje od broja glasova koje je dobila na proteklim izborima.
Za DF je također zanimljivo da ne pada
popularnost Željka Komšića, kao lidera, nakon što je DF istupila iz koalicije
sa SDA-om i HDZ-om.
“Naprotiv, čak 53% SDA-ovih simpatizera
krivi Bakira Izetbegovića za raspad koalicije i isti toliki broj njih žali što
DF nije ostao u koaliciji” tvrdi naš izvor koji je želio ostati anoniman.
Pretpostavlja se da anketa nije namijenjena
javnsoti već primarno faktorima “međunarodne zajednice” koji su veoma zabrinuti
za političko stanje u BiH.
Koliko god separatistička politika Milorada
Dodika izazivala zabrinutost zbog tenzija koje njegova retorika proizvodi, kako
u BiH tako i u regionu, još više je međunarodna zajednica zabrinuta krizom
vlasti u Federaciji BiH. Jer, političari EU, kao i SAD, jedinstveni su u osudi
Dodikove politike, dok se razlikuju kad je u pitanju kriza vlasti u Federaciji
BiH.
Posebno su predstavnici EU, koji su
maksimalno “dali vjetar u leđa” sadašnjoj koaliciji kako na federalnom nivou
koju su činile SDA-HDZ-DF, još više su podržali koaliciju na državnom kojoj se
pridružio blok stranaka iz RS-a u formi Saveza za promjene.
Sada je ugrožena agenda Britansko-njemačke
deklaracije o (pro)evropskom putu BiH.
Pošto je omjer snaga vlasti i opozicije
poprilično izjednačen kako u Federaciji BiH tako i u RS-u i ta pat-pozicija
paralizira svaku reformsku inicijativu mnogi akteri iz međunarodne zajednice razmišljaju
o vanrednim izborima kao izlazu iz postizborne krize vlasti.
Zato, naravno bilo bi potrebno donijeti
novi izborni zakon na šta treba dati saglasnost i sam OHR.
Ukoliko bi se ova anketa pokazala validnom
i ubjedljivom međunarodnim faktorima moguće je do kraja jeseni očekivati nove
izbore, pa tako i novu vlast.