Najveće
zapadne sile planiraju da predstojeće obilježavanje 20 godina od ratnih
dešavanja u Srebrenici iskoriste da taj grad odvoje od Republike Srpske,
odnosno da dobije status distrikta kao što ga ima Brčko, piše današnji
“Blic”.
FOTO (Arhiv)
Najveće
zapadne sile planiraju da predstojeće obilježavanje 20 godina od ratnih
dešavanja u Srebrenici iskoriste da taj grad odvoje od Republike Srpske,
odnosno da dobije status distrikta kao što ga ima Brčko, piše današnji
“Blic”.
Paralelno
sa najavljenim rezolucijama o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN i u Kongresu
SAD, kao i sa sve većim prijetnjama da što više smanje nadležnosti Srpske,
zapadne zemlje planiraju da pokrenu inicijativu da ta opština dobije specijalni
status.
“Srebrenica
bi bila izuzeta iz nadležnosti Banjaluke i stavljena pod jurisdikciju Sarajeva,
a pod obrazloženjem da je i tokom rata tu bila zaštićena zona UN”, rekao
je sagovornik lista iz Vlade Srbije.
On
podsjeća i da su sličnu ideju predlagale bošnjačke partije još 2007. godine da
bi Banjaluka na kraju Srebrenicu proglasila područjem od posebnog socijalno-ekonomskog
značaja.
Ministar
inostranih poslova BiH Igor Crnadak rekao je za “Blic” da je ta ideja
vrlo opasna.”Nikakvu zvaničnu inicijativu o Srebrenici nismo dobili. Ali
ukoliko se međunarodna zajednica na to odluči, mora biti oprezna, jer nije
prihvatljivo nikakvo prekrajanje ustavnog uređenja BiH”, rekao je Crnadak.
U
nacrtu rezolucije Velike Britanije o Srebrenici, koja bi 7. jula trebalo da
bude razmatrana u Savjetu bezbjednosti UN, najoštrije se osuđuju sva kršenja
ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava,
“genocid” u Srebrenici, te svako njegovo poricanje.
U
tekstu rezolucije, koji su objavile “Večernje novosti” i
“Politika”, članice UN se pozivaju da budućim generacijama
“usade lekcije” iz prošlosti, odnosno apeluje na zemlje da lekcije o
ovakvim zločinima uđu u školske udžbenike.
U
preambuli se navodi tvrdnja da su “desetine hiljada žena, djevojaka, ljudi
i dječaka bili žrtve seksualnog nasilja tokom sukoba u BiH, uključujući i
Srebrenicu”.
“Politika”
izdvaja da se u nacrtu rezolucije, koji ima 13 tačaka i četiri strane, 35 puta
pominje riječ “genocid”, a samo tri puta pomirenje.
U
uvodnom dijelu se podsjeća na hašku presudu generalu Radislavu Krstiću iz 2004.
godine da se “u Srebrenici desio genocid” i da je istu kvalifikaciju
za zločine u tom gradu dao i Međunarodni sud pravde 2007. godine.
U
četvrtoj tački se izražava saosjećanje za žrtve na svim stranama u sukobu u
BiH, kao i za njihove porodice, i poziva države članice da nastave da
obezbjeđuju pravdu i dugoročnu podršku preživjelima, uključujući po potrebi one
koji su bili žrtve seksualnog nasilja.
Naglašava
se suštinski značaj pomirenja koje je zasnovano na dijalogu, prihvatanju djela
iz prošlosti svih strana u sukobu i posvećanosti pravdi i podršci žrtvama, kao
osnovi za jačanje bezbjednosti, stabilnosti i prospreriteta, kako u BiH, tako i
u širem reginu, a s tim ciljem pozdravlja nedavni sporazum parlamenta i
političkih lidera BiH o ambicioznom programu reformi, koji uključuje
posvećenost mjerama da se ubrza proces pomirenja.
(The
Bosnia Times)