IMA IH 40 MILIONA Deset KLJUČNIH STVARI o najvećem narodu bez države na svijetu

22.10.2017. u 10:20

GLOBAL

Kurdi sanjaju o nezavisnosti i o ujedinjenju. Zbog toga već čitav vijek vode borbe u Turskoj i Iraku. U Iraku se situacija trenutno zaoštrava, ali i u Turskoj neprestano ključa ispod površine


FOTO: (Roj Bash)

Kurdi sanjaju o nezavisnosti i o ujedinjenju. Zbog toga već čitav vijek vode borbe u Turskoj i Iraku. U Iraku se situacija trenutno zaoštrava, ali i u Turskoj neprestano ključa ispod površine.

Zašto su Kurdi toliko podijeljeni?

Kurdi sami sebe opisuju kao "najveći narod bez zemlje". Ukupno između 25 i 30 miliona Kurda živi između Turske i Irana. Kurdi nikada nisu imali sopstvenu državu. Nakon raspada Osmanskog carstva dobili su međutim lokalnu autonomiju, ali ona je već nekoliko godina kasnije ponovo ukinuta. I iako san brojnih Kurda o državi pod imenom "Kurdistan" živi i dalje, Kurdi ipak nisu sasvim jedinstveni.

Postoje tri kurdska jezika i različite regionalne pripadnosti. Ustanak Kurda za više nezavisnosti počeo je početkom 19. stoljeće. Trenutno pažnju na sebe skreću prije svega Kurdi koji žive u Iraku. Tamo su danas međusobno suprotstavljene iračka vojska i trupe kurdskog autonomnog regiona, piše "Dojče vele".

Kakvo je stanje u kurdskom sjevernom Iraku?

Još prije tri nedjelje oglasile su se automobilske trube na ulicama Erbila, glavnog grada autonomnog regiona Kurdistan na sjeveru Iraka. Kurdi su slavili rezultate spornog referenduma na kojem je velikom većinom izglasano odvajanje tog regiona od Iraka. Činilo se da je njihova nezavisnost blizu. Bagdad međutim svim sredstvima želi da spriječi otcjepljenje Kurda zbog čega je u to područje poslao vojsku.

Nakon prvih okršaja, kurdske jedinice Pešmerage, većinom su se povukle bez borbi. U međuvremenu je naftom bogati grad Kirkuk ponovo u rukama iračke vojske. Otvoreno je pitanje kako će Kurdi sada reagirati.

Šta rade vojnici Bundesvera u kurdskom području u Iraku?

Zbog napredovanja takozvane "Islamske države" iz Sirije u sjeverni Irak, mobilisale su se i kurdske Pešmerage zbog čega se teroristička milicija IS našla u problemu. Nakon što su objelodanjeni svirepi zločini "Islamske države" njemačka vlada donijela je odluku o slanju oružja i vojnih instruktora kako bi se pomoglo Pešmeragama. Otada je njima isporučeno 32.000 ručnih granata i 30 miliona komada municije.

Njemački vojnici su u Erbilu obučili više od 14.000 Kurda. Zbog sadašnjih rastućih napetosti između iračkih Kurda i centralne vlade, Budnesver je prekinuo sa tom podrškom. Ipak, njemački vojnici još uvijek su prisutni u tom regionu.

Kako njemačka vlada gleda na situaciju?

Njemačka vlada s velikom zabrinutošlu prati konflikt na sjeveru Iraka. "Niko ne bi trebalo da misli da postoji vojno rješenje za napetosti u Iraku koje su se pojavile posljednjih dana", izjavio je njemački ministar spoljnih poslova Zigmar Gabrijel u telefonskom razgovoru koji je vodio u ponedjeljak (16.10.) s iračkim premijerom. "Eskalacija slabi sve strane i prijeti da dugoročno destabilizira Irak i region", rekao je Gabrijel. Vojne akcije moraju biti obustavljene, a rješenje bi trebalo tražiti za pregovaračkim stolom, poručio je šef diplomatije Njemačke. Vlada u Berlinu prethodno je kritikovala referendum o nezavisnosti.


FOTO: (Agencije)

Koju ulogu igra Iran?

I u Iranu živi do 12 miliona Kurda. Oni su dobro integrirani u iransko društvo, ali već decenijama ukazuju na to da ih Teheran diskriminira i zahtijevaju veća prava kada je riječ o jeziku i njihovoj kulturi. Brojni Kurdi žive duž granice sa sjeverom Iraka i mnogi od njih oprezno podržavaju kurdske susjede. Iran je doduše Kurde u Iraku podržavao u njihovoj borbi protiv "Islamske države", ali Teheran se sada povukao. Aktuelni konflikt na sjeveru Iraka šiitsku iransku vladu čini nervoznom. Vlada u Teheranu strahuje od širenja konflikta i zbog toga usko surađuje s takođe šiitskom vladom u Iraku.

U kakvom je stanju ekonomija u kurdskim područjima?

Regioni na istoku Turske koje naseljavaju Kurdi, važe za ekonomski slabe i trpe posljedice konflikta s vladom u Ankari. I u Iranu su područja naseljena Kurdima ekonomski manje razvijena od ostatka zemlje – ljudi tamo prije svega se bave poljoprivredom. S druge strane, na kurdskim područjima na sjeveru Iraka postoje velike zalihe nafte i gasa.

Prema navodima eksperata, tamo se svakodnevno crpi skoro 650.000 barela nafte. Ipak, procjenjuje se da to nije dovoljno kao ekonomska osnova za nezavisnost. Tako bivši direktor CIA Dejvid Petreus polazi od toga da bi Kurdi u Iraku morali da crpe milion barela nafte dnevno kako bi mogli da opstanu kao nezavisna država.

Gdje još kurdsko pitanje igra ulogu?

Osim u sjevernom Iraku, situacija je i dalje napeta i u Turskoj. Na jugoistoku te zemlje živi oko jedanaest miliona Kurda, i oni žele više autonomnih prava. Radikalne grupe čak zahtijevaju odvajanje kurdskih područja. Stanje se od kraja sedamdesetih godina i osnivanja Radničke partije Kurdistana (PKK) dramatično pogoršalo.

I u Turskoj, i u SAD, i u Evropskoj uniji, PKK se vodi kao teroristička organizacija. U kurdskom konfliktu u Turskoj već je ubijeno više od 40.000 ljudi, a procjenjuje se da su više od polovine njih bili članovi PKK. Turska vlada koju formira Erdoganova stranka AKP od 2002. godine sprovodi takozvane "Proces otvaranja". Od jula 2015. godine nasilje je međutim eskaliralo. Tako su vladine snage u više navrata vojno intervenirale u kurdskim područjima.

Šta Turska zahtijeva od Kurda?

Ankara strahuje da bi Kurdi mogli da se otjcepe od Turske. Šef PKK Abdulah Odžalan je doduše posljednjih 18 godina u zatvoru, ali borbe između turskih snaga bezbjednosti i PKK i dalje traju. Turska od PKK zahtijeva da položi oružje.

I prokurdska stranka HDP je pod pritiskom. Oba predsjednika HDP trenutno su u zatvoru – optuženi su da su sprovodili terorističku propagandu i podržavali terorizam. Slično je i sa brojnim drugim političarima te stranke. Na referendum o nezavisnosti na sjeveru Iraka u Ankari se gleda kao na opasnost po državnu bezbjednost.

Čime PKK opravdava svoje napade?

PKK terorističke napade najčešće opravdava ocjenama da je kurdski narod potlačen. Iz ugla PKK, operacije turske vojske u kurdskim područjima su neumjerene i ciljaju na to da asimiliraju kurdski narod. Najprije je PKK zahtijevala vlastitu kurdsku državu na jugoistoku Turske, ali je s vremenom odustala od tog cilja i danas traži "demokratsku autonomiju" unutar granica Turske. Ali radikalne grupe unutar PKK i dalje su za nezavisnost.

Postoji li rješenje za pitanje Kurda?

Jedva, u najmanju ruku ne brzo. Pitanje Kurda može vjerovatno da bude riješeno samo pojedinačno u svakoj od zemalja. A situacija trenutno nije nimalo laka. U Turskoj i Iraku nepovjerenje je veoma veliko. Referendum o nezavisnosti na sjeveru Iraka pokazao je slijedeće: unutar postojećeg državnog uređenja, mnogi Kurdi ne vide svoju budućnost. Na drugoj strani, odnos vlada u obje zemlje pokazuje da postoji malo volje za ustupke Kurdima.

 

(TBT, D.W.)