KAD TE NIJE ALIJA! Četrnaesta godišnjica smrti Alije Izetbegovića

19.10.2017. u 01:16

MARKER

Danas će u povodu 14. godišnjice smrti prvog predsjednika Bosne i Hercegovine delegacije položiti cvijeće i proučiti Fatihu na Šehidskom mezarju Kovači


FOTO: Izetbegović (Getty images)

Danas se obilježava 14. godina od smrti prvog predsjednika nezavisne Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Jedan od najznačajnijih političara u bh. historiji preminuo je 2003. godine, a na njegovoj dženazi bilo je prisutno blizu 100.000 ljudi.

Alija Izetbegović je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, predsjednik bosanskohercegovačke države i vrhovni komandant bosanske armije u najtežem periodu njene historije. Izetbegović je tvorac moderne Bosne i Hercegovine kojeg je narod ove zemlje uvijek imao na srcu.

Rođen je 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik radio je u više sarajevskih preduzeća.

Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom "Sarajevskom procesu", kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoosnivačkoj skupštini SDA 25. maja 1990. godine postao je njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA, na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora 1996. godine izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Nakon deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Tri godine poslije, 19. oktobra, Alija Izetbegović je umro, a sahranjen je na šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

Stavovi o politici koju je vodio ipak i danas su polarizovani, ali činjenica je da je Alija Izetbegović bio jedan od najvećih evropskih demokrata svoga vremena.

Bio je cijenjen u isto vrijeme i na Istoku i na Zapadu, a simbolično je da je uspio na stranu države kojom je upravljao staviti Sjedinjene Američke Države i Iran što je u tim godinama bilo nepojmljivo.

Veliki državnik jedne male zemlje u Jugoistočnoj Evropi, kako je jednom prilikom rekao njegov bliski saradnik Timur Numić, imao je snage, hrabrosti i mudrosti da oštro kritikuje islamski svijet u Rijadu ili Teheranu, a da mu niko ili nije smio ili nije imao snage to zamjeriti ili na to odgovori.

Uprkos tome što je obnašao dužnost predsjednika države Izetbegović nije volio da se za njega govori kako vlada državom jer je bio stava da BiH nikada niko nije uspio da vlada, nego da mu se to samo činilo.

Isticao je kako je njegova vizija BiH jasna, a to je cjelovita i demokratska zemlja, ali i da su ipak život i realnost često nešto drugo.

Stranku demokratske akcije (SDA) nakon njegove smrti predvodio je Sulejman Tihić, a danas je na čelu SDA Alijin sin Bakir Izetbegović.

Danas će u povodu 14. godišnjice smrti prvog predsjednika Bosne i Hercegovine delegacije položiti cvijeće i proučiti Fatihu na Šehidskom mezarju Kovači. Tim povodom u Narodnom pozorištu Sarajevo bit će održana i Akademija Alija Izetbegovića.


(TBT, Klix)