KAKO USPON SELEFIZMA PRIJETI GAZI? Šta to znači za Hamas i Izrael

18.10.2017. u 10:45

ANALITIKA

Iako je Izrael relativno imun na napade Al Qaede, prisustvo organiziranog i visoko sposobnog ISIL-ovog ogranka sa sjedištem na egipatskom Sinaju, odmah preko granice s Gazom, predstavlja Tel Avivu još jedan sigurnosni izazov.


FOTO: (IBRAHEEM ABU MUSTAFA / REUTERS)

Nekada neprijateljske palestinske frakcije Hamas i Fatah možda su bliže pomirenju u Gazi, ali selefijske džihadističke grupe sa svojim nemilosrdnim napadima mogle bi pokvariti približavanje, potencijalno odvlačeći Palestince u drugi sukob. U augustu je bombaš samoubica detonirao prsluk sa eksplozivom u pojasu Gaze blizu granice s Egiptom, ubivši pripadnika Hamasovog sigurnosnog tima i ranivši nekoliko drugih. Daleko od pojedinačnog incidenta, ovaj napad predstavlja pojavu još jedne nasilne militantne frakcije u Gazi - gusto naseljenom pojasu zemlje između Izraela i egipatskog Sinajskog poluostrva, dvaput većem od Washington DC-ja, a na kojem je nastanjeno 1,8 miliona stanovnika. Ovaj veliki zaokret prema još radikalnijem i nasilničkom ambijentu uglavnom je posljedica rastućeg selefijskog pokreta u Gazi, novog fenomena koji prijeti privremenoj ravnoteži na obično turbulentnom području na Bliskom istoku.

Za bombaša samoubicu uveliko se sumnja da je član palestinske selefijske skupine koja se dovodi u vezu s ISIL-om. Uspon tvrdolinijaškog selefizma - ogranka islama koji zagovara doslovno tumačenje Kur'ana i obnovu tzv. globalnog halifata - zabrinjavajući je trend u Gazi. Hamas, čija je ideologija mješavina palestinskog nacionalizma i tvrdokorne islamističke politike, biva nadigran više nasilnim, ekstremističkim terorističkim organizacijama odlučnim uništiti Izrael i ratovati sa palestinskim skupinama koje smatraju previše umjerenim.

OHRABRENA IDEOLOGIJA

Historijski, selefizam se ukorijenio u Gazi 1970-ih, kada su se palestinski studenti vratili sa vjerskih studija iz Saudijske Arabije. Nekoliko selefijskih skupina u Gazi i danas primaju podršku i finansije iz Riyada, kako tvrdi novinar Jared Maslin. Četiri glavne aktivne skupine su Jund AnsarAllah, Jaysh Al-Islam, Jaysh Al-Umma i al-Tawhid wal-Jihad.

Iako one nisu tradicionalno glavna sila u palestinskoj politici, ovo se mijenja u posljednjih nekoliko godina. Selefije su došle do izražaja tokom praznine u vlasti nastale zbog unutrašnjeg sukoba između Hamasa i Fataha u ljeto 2007. 2009, selefijski vođa Abdel-Latif Musa, vođa Jund Ansar Allaha, čak je proglasio "islamski emirat" u južnom gradu Rafahu prije nego što je ubijen u napadu Hamasa.

Uspjeh ISIL-a, također selefijske skupine, dodatno je ojačao selefije u Gazi. Na primjer, medijske izjave selefijskih skupina iz Gaze uključile su izvorne pjesme i slike ISIL-ovog propagandnog krila. Nadalje, ISIL-ova deklaracija halifata, službena objava o namjeri skupine da upravlja državom primjenom strogog islamskog zakona, pomogla je pomladiti ideologiju selefija. Globalna privlačnost organizacije bila je i još je vidljiva u svojoj sposobnosti regrutiranja desetina hiljada stranih boraca i „obrazovanja“ desetina hiljada on-line pristalica koje šire njihovu propagandu i odašilju njihove poruke. Nije bitno što je halifat uništen tokom proteklih šest mjeseci, a ISIL se urušava. Privremeni uspjeh skupine bio je dokaz njezinim pristalicama da formiranje halifata uređenog prema strogim islamskim principima nije samo moguća, već božanska dužnost.

NADIGRAVANJE HAMASA

Imajući na umu primjer ISIL-a i uspjeh ove skupine u preuzimanju velikih sušnih područja Sirije i Iraka, aktivne selefijske skupine u Gazi uložile su mnogo truda kako bi se nametnule kao najradikalnije organizacije na okupiranim teritorijama. Ove skupine smatraju da su članovi Hamasa nevjernici jer su bili spremni sudjelovati na palestinskim parlamentarnim izborima 2006. Selefijske skupine se u suštini protive izborima jer smatraju da je važan samo Božiji zakon i da je šerijat jedina prihvatljiva vladajuća platforma. U pokušajima da se pozovu na visoku moralnu razinu u odnosu na Hamas, te su skupine otišle tako daleko da su angažirale svoje članove da zatvaraju videoteke, internet kafiće i druge objekte koje smatraju "ne-islamskim".

Selefije iz Gaze također kritiziraju Hamas zbog dogovora o prekidu vatre s Izraelom u nekoliko navrata, od kojih je posljednji iz sredine 2015., uz tvrdnje da je palestinska teroristička organizacija od koje se nekad strahovalo, čuvena po svojim samoubilačkim bombaškim napadima, sada kriva za suradnju s cionističkim neprijateljem. Skupina poznata kao Vojnici monoteističkih brigada Hamas je nazvala "izopačenim" i "koumpiranim" i dodala da "neće prestati nišaniti ličnosti" Hamasa i "lomiti njihove kosti i čištiti neokaljanu zemlju Gaze od tih nakaza". Da bi sabotirale prekid vatre, pristalice ISIL-a u Gazi sporadično su ispaljivale rakete preko granice u Izrael u znak neposluha. Kao odgovor, Hamas je poveo kampanju protiv selefija, zatvarajući veliki broj njih bez suđenja ili pravomoćnog procesa. Napetosti su eskalirale u vatrenim obračunima između Hamasa i selefija, a potonji tokom proteklih nekoliko godina u više navrata prijeti ispaljivanjem raketa u Izrael u izravnoj provokaciji Hamasa.

U biti, ove selefijske skupine protive se Hamasovoj tvrdnji da su oni istinska islamska skupina među različitim palestinskim organizacijama. Na taj način, one posjeduju sposobnost da gurnu Hamas ka zauzimanju tvrdokornijeg stava. Hamas je već izgubio neke od svojih radikalnijih članova, mnoge iz njegovog vojnog krila, zbog skupina koje zagovaraju više militaristički stav prema Izraelu.

POGLED IZ IZRAELA

Izrael brine i više od Hamasa zbog uspona selefijskih džihadista u Gazi. Židovska država navikla je postojati u regiji u kojoj je stalno pod opsadom susjeda, ali opasnost koju predstavljaju transnacionalni džihadisti posebno je ozbiljna. Iako je Izrael relativno imun na napade Al Qaede, prisustvo organiziranog i visoko sposobnog ISIL-ovog ogranka sa sjedištem na egipatskom Sinaju, odmah preko granice s Gazom, predstavlja Tel Avivu još jedan sigurnosni izazov. Ovi pobunjenici redovno se sukobljavaju s egipatskim snagama sigurnosti i odgovorni su za napad na Metrojet 9268, koji je prije dvije godine oboren ISIL-ovim projektilom kada su život izgubile sve 224 osobe u avionu. Istog mjeseca, ISIL-ov video objavljen na hebrejskom upozoravao je da "ni jedan židov neće ostati u Jerusalemu". Iako bi neki mogli odbaciti ovu prijetnju kao puko zastrašivanje, Izrael upozorenja shvata ozbiljno.

Što se tiče Izraela, on ne prepoznaje razliku između napada selefija i onih za koje je Hamas odgovoran. Izrael smatra Hamas - de facto priznatu vladu Gaze - odgovornog za sve napade iz te oblasti. To znači da su napadi selefija mogli imati - i doista imaju - za posljedicu izraelsku odmazdu usmjerenu na infrastrukturu i imovinu Hamasa. Kažnjavanje Hamasa za zlodjela selefija čini se nepravednim jer bi se lahko moglo prekinuti relativno mirno razdoblje tokom prekida vatre između Izraela i Hamasa, koje je na snazi od augusta 2014. i kraja operacije "Zaštitni rub".

Smanjenje prijetnje koju predstavljaju selefije iz Gaze nužno će značiti ograničavanje potencijalnog broja regruta. Sadašnja generacija mladih u Gazi sazrela je tokom tri uzastopna rata s Izraelom; nezaposlenost je sveprisutna i nade je vrlo malo. Ovi mladi Palestinci označeni su kao "generacija Hamasa". Ali ako se ekonomska situacija u Gazi i dalje bude pogoršavala – dijelom zbog ekonomske blokade koju provodi Egipat - mladi Palestinci mogu naposljetku postati poznati kao "selefijska generacija". Baš kao što je Hamas krajem osamdesetih počeo nadjačavati Fatah kao najradikalnija i najopasnija palestinska organizacija, tako bi selefije iz Gaze mogle nadvladati Hamas kao najopasnija prijetnja drugim Palestincima i državi Izrael. Takav bi rezultat vjerovatno bio katastrofalan, jer bi mogao vrlo dobro označiti sabotažu još jedne prilike za napredak u jednom od najdužih svjetskih sukoba.

(TBT, Foreign Affairs, Prevela Jasmina Drljević)