ŠTA SE DOGAĐA NA BLISKOM ISTOKU? ISIL je gotovo uništen, ali već se sprema novi veliki rat

17.10.2017. u 13:10

GEOPOLITIKA

Dok se borba protiv ISIL-a u Iraku i Siriji bliži kraju, svijet strahuje zbog mogućnosti novog, velikog rata na Bliskom istoku. Nakon oslobođenja Mosula početkom jula, u Iraku je nedavno došlo do masovne predaje džihadista koji sada kontroliraju samo mala područja uz sirijsku granicu.


FOTO: (Getty)

Kurdi sami protiv svih

Vode se i posljednje borbe za Raku, prijestolnicu Islamske države u Siriji. Glasnogovornik koalicijskih snaga izjavio je u subotu da se u posljednjih 24 sata predalo oko 100 džihadista, a Sirijska kurdska milicija (YPG) objavila je da će grad “danas ili sutra biti oslobođen”.

Međutim, miru u regiji prijeti nova opasnost nakon održanog referenduma o kurdskoj nezavisnosti prošlog mjeseca, koji je Irak proglasio ilegalnim. Na referendum je izašlo 72 posto birača, a 92,7 posto ih se izjasnilo za nezavisnost.

Kurdi su jedan od najvećih naroda na svijetu koji nema svoju državu. Ima ih oko 30 miliona, a uglavnom žive u nekoliko država: Turska, Iran, Irak, Sirija, Afganistan, Turkmenistan, Azerbejdžan, Armenija.

Stvar je prilično jasna: ako bi Kurdi imali svoju državu, neko mora ostati bez značajnog dijela teritorija. Održavanje referenduma je, što je bilo očekivano, izazvalo bijes susjednih zemalja, u prvom redu Iraka, Irana i Turske.

Ankara je zaprijetila da će između ostalog prekinuti kurdski izvoz stotina hiljada barela nafte dnevno preko svog teritorija prema svjetskim tržištima. Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin prošle sedmice je izjavio da to nije u ničijem interesu. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odbacio je njegovu zabrinutost izjavom da će konačnu odluku donijeti Turska, Iran i Irak.

Irački Kurdi su velikom većinom glasali za odcjepljenje i time razljutili Tursku, centralne vlasti u Bagdadu, Iran, SAD i druge sile. Iračke i iranske snage najavile su da će održati vojne vježbe u graničnim područjima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da će vlasti iračkih Kurda “platiti cijenu” za referendum o nezavisnosti kojemu su se usprotivile regionalne zemlje, strahujući da će i njihove kurdske manjine krenuti tim putem. Turske vojne snage raspoređene su uz granicu, gdje često napadaju paravojnu Kurdistansku radničku partiju (PKK). Erdogan je zaprijetio da bi mogao napasti iračke Kurde te da bi moglo doći do velikog novog sukoba na Bliskom istoku.

Počele borbe za Kirkuk

U međuvremenu, prvi značajniji sukobi već su počeli. Kurdski borci Peshmerga u Kirkuku danas su objavili da im je iračka vlada dala rok od nekoliko sati da predaju ključne vojne položaje u tom gradu, a već je došlo i do manjih sukoba između Kurda i šijitske milicije.

Na naftom bogatu pokrajinu Kirkuk pravo polažu Kurdi i Bagdad, iako su nedavno bili ujedinjeni u borbi protiv ISIL-a. Kurdske snage Peshmerga zauzele su većinu pokrajine prije tri godine, kada se ISIL proširio na sjeveru Iraka. Kurdi su, naime, sudjelovali u borbama protiv ISIL-a i to prilično uspješno. U više navrata porazili su džihadiste i širili vlast svoje pokrajinske vlade. Tako im je u ruke pao i Kirkuk, grad i regija koji plivaju na nafti i više je nego jasno da iračke vlasti neće grad koji im formalno pripada dati u ruke Kurdima.

Irački parlament zatražio je premijera Haider al-Abadija da pošalje vojsku u Kirkuk i druga sporna područja odmah nakon službene objave rezultata referenduma. Abadi i vojska su u četvrtak izjavili da nemaju planove za vojnu operaciju u Kirkuku, ali od tada su poslali velik broj vojnika u područje grada. Iračka je vlada u subotu Kurdimna dala rok do subote navečer da napuste položaje u okolini Kirkuka.

Kurdske vlasti u naredile borcima Peshmerga da “odbrane svoje položaje pod svaku cijenu”.

No, to im, kako se čini, i ne ide baš od ruke.

“Iračke snage napreduju prema vojnim položajima koje su (pešmerge) zauzeli u junu 2014.”, rekao je jučer za AFP irački general koji je htio ostati anoniman, smjerajući na haos nastao tokom munjevite ofanzive grupe Islamske države (IS).

Dajući izjavu s položaja južno od grada Kirkuka, dodao je da snage napreduju prema jugu pokrajine pošto su osvojile “bazu 102″, zapadno od Kirkuka (…), koju su pešmerge napustili”.

Kurdi priznali da su napustili neke položaje

Džafar Šeik Mustafa, kurdski zapovjednik u Kirkuku, potvrdio je da su se pešmerge netom povukli iz nekih područja koja su bili osvojili 2014.

“Vratili smo se na našu crtu u okolici Kirkuka i branit ćemo grad Kirkuk”, dodao je. “Ako nam se vojska primakne, borit ćemo se”.

Zastupnik blizak premijeru, Džasem Džafar, rekao je da su policija, jedinice za suzbijanje terorizma i paravojne Narodne mobilizacijske snage (Hašd al Šabi, na arapskom) pokrenule ovu ofanzivu kako bi “preuzeli nadzor nad naftnim poljima koje su pešmerge zauzeli” 2014.

Hadi al Ameri, vođa šijitske organizacije Badr, moćne paravojne skupine koju podupire Teheran i koja je u sastavu Hašd al Šabija, pozvala je pešmerge da se povuku pred iračkom vojskom.

Na upit AFP-a glasnogovornik premijera Haidera al Abadija i Hašda nisu htjeli ništa komentirati.

Abadi je još u četvrtak izjavio da ne želi “zaratiti s našim kurdskim sugrađanima”, ali je Bagdad početkom sedmice zaoštrio ton i uveo dodatne gospodarske i pravne sankcije ne bi li bacio na koljena autonomnu pokrajinu koju je zahvatila finansijska kriza.

Kurdistanski premijer Neširvan Barzani pozvao je velikog ajatolaha Alija Sistanija, najvišeg šijitskog poglavara u zemlji, da se umiješa kako bi se “spriječio novi rati u regiji”.

A što radi SAD?

Kurdsko zauzimanje Kirkuka i trzavice koje se događaju posljednjih dana zapravo su nešto što je bezbroj puta viđeno u svjetskoj povijesti. Jednostavno, nakon poraza zajedničkog neprijatelja (u ovom slučaju ISIS-a), dolazi do borbe za teritoriju. Sa tim da ovu jednačinu dodatno komplicira činjenica što brojni i relativno naoružani Kurdi nemaju svoju državu, a žele je pošto poto.

Sama činjenica da je u ovu priču automatski uključeno pet- šest zemalja jasno govori da se radi o prilično velikoj krizi. Putin je već rekao kako blokada Kurda nije dobra stvar, a bit će zanimljivo vidjeti kako će reagirati SAD. SAD, naime, već godinama podržava i Kurde i njihove protivnike, u prvom redu Tursku i Irak. Zbog toga im nije bilo drago što su se Kurdi odlučili na referendum, a bit će zanimljivo vidjeti koji su njihovi budući potezi.

U svakom slučaju, na Bliskom istoku se kuha novi veliki sukob u koji će, htjele ili ne, biti umiješane i velike sile. Samo je pitanje mogu li se stvari riješiti za stolom ili će stvari, kako sugeriraju događaji posljednjih dana, izmaknuti kontroli.

(TBT, index.hr)