DRAMATIČNO NAORUŽAVANJE KRALJEVSTVA NA ARAPSKOM POLUOTOKU Od Amerikanaca i Rusa za milijarde dolara kupuju moćne raketne i proturaketne sustave!

16.10.2017. u 05:11

GEOPOLITIKA

Prošle sedmice američki State Department odobio je prodaju naprednog proturaketnog sustava THAAD i to za paprenu cijenu od 15 milijardi dolara, potvrdio je Pentagon, a piše Reuters


FOTO: (Reuters)

Prošle sedmice američki State Department odobio je prodaju naprednog proturaketnog sustava THAAD i to za paprenu cijenu od 15 milijardi dolara, potvrdio je Pentagon, a piše Reuters.

Za svoje milijarde kupci bi trebali dobiti 44 THAAD lansera, 360 projektila, upravljačke stanice i sedam radara. Riječ je o Saudijskoj Arabiji.

 - Ova prodaja jača nacionalnu sigurnost SAD-a i američke vanjskopolitičke interese te podržava dugoročnu sigurnost Saudijske Arabije i cijele regije u vidu aktualnih prijetnji, napose Irana - stoji u izjavi puštenoj iz Pentagona nakon objave velike prodaje oružja.

Iz te izjave vidljivo je da Amerikanci, kao i Saudijci, smatraju Iran sve većom prijetnjom svojim interesima na Bliskom istoku, naročito u kontekstu jačanja iranskog utjecaja u Siriji, Iraku, Jemenu, a dijelom i od strane nekoliko arapskih država ostraciranom Katru. Uz to, Iran ima i jedan od najvećih programa razvoja balističkih projektila na Bliskom istoku, na koji njihovi čelnici gledaju kao nužnu preventivnu obranu od SAD-a i drugih suparnika u regiji, naročito Izraela i Saudijske Arabije.

Pritom ne treba zaboraviti ni javno protivljenje aktualnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa ugovoru koji je s Iranom sklopio njegov prethodnik Barack Obama, a temljem kojeg su toj državi uklonjene sankcije pod kojima je godinama patilo njihovo gospodarstvo. Kako je Trump najavio, politiku prema Iranu "koji sije smrt i uništenje" namjerava "drastično" promijeniti, piše BBC.

To što Saudijska Arabija već nekoliko godina na čelu "arapske" koalicije vodi vrlo kontroverzan rat protiv Houta u Jemenu (oni imaju podršku šiitskog Irana), koji je tu siromašnu državu gurnuo u sveopću propast, nije spriječila Amerikance da im prodaju oružje. Uostalom, njihovi su dronovi i ratni brodovi u nekoliko navrata pružali podršku saudijskoj koaliciji u tom ratu zbog kojeg su deseci tisuća ljudi izgubili život, a milijuni dom. Prema interpretaciji Rijada, oni se u tom ratu bore protiv terorista i podupiru legitimno izabranu vladu u Jemenu, iako UN tvrdi da su zračni napadi njihove koalicije uzrokovali većinu civilnih žrtava tog rata.

Što je THAAD?

No, vratimo se velikom šopingu naoružanja koji su Saudijici ugovorili. Prema vojnim analitičarima, THAAD je jedan od najnaprednijih proturaketnih obrambenih sustava današnjice, čija je svrha oboriti protivničke projektile kratkog i srednjeg dometa, ali i balističke projektile čiji domet premašuje 5000 kilometara.

Sustav je razvijen na temelju iskustva s iračkim SCUD projektilima tijekom Zaljevskog rata 1991. godine, a funkcionira tako da njegova raketa presretne neprijateljski projektil u njegovoj terminalnoj fazi leta (spuštanje prema cilju) i obara ga koristeći samo kinetičku energiju. Naime, raketa za presretanje ne nosi bojevu glavu, što minimizira rizik potencijalne eksplozije konvencionalne bojeve glave oborenog projektila, a potpuno eliminira rizik aktivacije nuklearne bojeve glave, tvrde Amerikanci.

Cijeli sustav funkcionira pomoću nekoliko komponenti, od radara koji otkriva projetil, preko dijela koji kontrolira aktivaciju sustava i komunikaciju, do lansera koji ispaljuje raketu za presretanje. Primarni proizvođač je tvrtka Lockheed Martin, dok važnu ulogu u postavljanju sustava ima i tvrtka Raytheon Co.

SAD je THAAD sustav dosad postavio na svojem perkomorskom teritoriju Guam u Pacifiku (jedna bitnica), a ranije ove godine bitnica je postavljena i u Južnoj Koreji, usprkos mnogim protestima tamošnjeg stanovništva, ali i kineskih vlasti koji tvrde da moćni radar sustava "vidi" duboko u njhov teritorij. Naravno, glavni motiv za postavljanje sustava je obrana od potencijalnog napada projektilima iz Sjeverne Koreje. Jedna bitnica sigurno će se postaviti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji su za razliku od Južne Koreje sustav kupili, a u budućnosti bi se mogao postaviti u Japanu i manje vjerojatno, na Tajvanu.

Naručili i S-400

Kako piše Tyler Rogoway za Drive Warzone, sedam radara koje će Saudijici nabaviti u sklopu kupnje THAAD-a dovoljno je da "pokrije" gotovo pola Bliskog istoka, što bi kraljevstvu trebalo pružiti veliku sigurnost u obrani od potencijalnih napada.

Taman kad je apsolvirana vijest o prodaji THAAD-a, objavljeno je da je tijekom povijesnog posjeta saudijskog kralja Salmana Moskvi dogovorena i kupnja neodređenog broja ruskih naprednih raketnih sustava S-400, piše Independent.

 - Razgovori su u tijeku, ali osnovne stavke ugovora smo dogovorili. Ugovor bi se mogao potpisati vrlo skoro - rekao je ruski poduzetnik Vladimir Kozhin za agenciju Interfax. Koliko će iznositi cijena nije poznato, ali nedavno je Turska potpisala ugovor s Rusijom o prodaji S-400 sustava vrijedan 2,5 milijardi dolara.  

S-400 sustav primarno služi kao obrana od neprijateljskih borbenih zrakoplova, a jedna bitnica raspože s četiri projektila različitih dometa, od 9M96E projektila kratkog dometa od 40 km, do 40N6 projektila dugog dometa od 400 kilometara. Vojni analitičari S-400 opisuju kao jedan od najboljih sustava protuzračne obrane na svijetu, a trenutno ga koriste Rusija (koja je dvije bitnice postavila i u Siriju) i Bjelorusija, dok je nekoliko svjetskih država (Kina, Indija, Turska i Alžir) ili izrazilo namjeru za kupnjom ili već potpisalo ugovor o kupnji.

Ovo masovno naoružavanje Saudijske Arabije sigurno će utjecati na ionako zategnute odnose u regiji, u kojoj je na jednoj strani šiitski Iran sa svojim saveznicima (Sirija, militantna skupina Hezbollah), a na drugoj Saudijici i druge arapske države s većinskim sunitskim stanovništvom. Ne treba zaboraviti da je tu i dalje pitanje Katra koji se nalazi u blokadi svojih susjeda, a tijekom koje (i zbog koje) je tamošnji emir u proteklim mjesecima ugovorio kupnju 36 F-15Q borbenih zrakoplova od Amerikanaca te 24 Eurofightera, uz već postojeću eskadrilu francuskih Rafalea.

Zanimljivo je primijetiti, kako ističe Rogoway u svojem tekstu, da se o saudijskoj kupnji Izrael (koji ima možda i najbolji proturaketni "štit" na svijetu) uopće nije oglasio, što je još jedan znak poboljšanja međusobnih odnosa nekadašnjih ljutih rivala. Naime, oni su u Iranu našli zajedničkog neprijatelja zbog kojih su zasad na stranu stavili mnoge nesuglasice, sigurno uz blagoslov SAD-a.

Trump će se očitovati o iranskom poštovanju nuklearnog ugovora

Donald Trump će u petak iznijeti toliko očekivan sud o povijesnom ugovoru koji je trebao spriječiti Iran da se domogne nuklearnog oružja, a očekuje se da ga neće potvrditi, što bi moglo imati dalekosežne posljedice.

"Ovo je najgori ugovor uopće", istaknuo je Trump u srijedu, osudivši "slabosti" demokratske administracije Baracka Obame koja ga je 2015. potpisala.

Taj dokument je Teheran potpisao sa šest velesila SAD, Kina, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka, kako bi zajamčio isključivo civilnu namjenu iranskog nuklearnog programa, u zamjenu za ukidanje sankcija. Nakon toga je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) redovito potvrđivala da Iran poštuje svoje ugovorne obveze.

Po američkom zakonu, predsjednik mora svaka tri mjeseca u Kongresu "potvrditi" poštuje li Iran ugovor i je li potonji u nacionalnom interesu SAD-a. Ovaj put sve upućuje da bi republikanski milijarder mogao ne potvrditi ugovor.

Američki državni tajnik Rex Tillerson i drugi članovi vlade dugo su se zauzimali da se taj dokument, isključivo usmjeren na nuklearni program, promatra odvojeno od "štetnih djelatnosti" Teherana, kao što su razvoj raketa i njegova "destabilizacijska" uloga u nekim zemljama poput Sirije, Libanona, Jemena, i Bahrejna.

Vodeći se takvim razlikovanjem Trump je već dvaput "potvrdio" ugovor od dolaska u Bijelu kuću, ali nerado. Njegova odluka koja se očekuje u petak uklopit će se u širu "strategiju" za slabljenje utjecaja iranskog režima na Bliskom istoku: Washington je već sankcionirao njegov balistički program, donio je nove mjere protiv libanonskog Hezbollaha koji Iran podupire, a postoji mogućnost da Čuvare revolucije, iransku elitnu vojsku, uvrsti na popis "terorističkih organizacija".

No Donald Trump se toliko usredotočio na raspravu o ugovoru potpisanom 2015. da bi njegovo "nepotvrđivanje" označilo početak burnog razdoblja. U načelu takva odluka ne znači raskid ugovora, ističu zadnjih tjedana čelnici američke administracije.

"Nepotvrđivanjem" ugovora Trump će poslati loptu na teren američkog Kongresa, a zastupnici onda imaju 60 dana za odluku o ponovnom uvođenju sankcija ukinutih 2015. Povratak sankcija značio bi propast ugovora.

Kritičari ugovora nadaju se da će se u ovoj fazi uspjeti uvjeriti Europljane da ponovo pregovaraju o tekstu i postrože ga. No Pariz, London i Berlin čija su poduzeća počela ponovo ulagati na iranskom tržištu, jasno su dali do znanja da se rasprava o samom dokumentu neće ponovo otvarati.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je ipak krajem rujna da će iranska krajnja odluka ovisiti o "reakciji Europljana".


(TBT, Jutarnji.hr)