KO SE BOJI GEORGEA JOŠ? Kako je Soros postao NAJVEĆI NEGATIVAC Evrope

13.10.2017. u 06:48

TEME

U jeku demonstracija u Bukureštu prošle zime, televizijski servis je optužio Georgea Sorosa, Amerikanca jevrejskog porijekla rođenog u Mađarskoj, da je "platio pse da protestiraju".


FOTO: Soros (Getty Images)

„Odrasli su plaćeni oko 24 dolara, djeca oko 12, a za pse je plaćeno 7 dolara“, rekao je jedan od televizijskih spikera.

Demonstranti su odgovorili kačeći platne kartice na svoje pse i stavljajući im novac u kapute za pse, a rumunska televizija je kažnjena zbog tvrdnji o Sorosu, ali ideja da su pola miliona Rumuna i njihovi psi dobili pare da izađu na ulice je odjeknula poput bombe. Slična je ideji da je Soros lično odgovoran za podučavanje djece o LGBT pravima u rumunskim srednjim školama, kao i da nezavisni mediji u Mađarskoj ne bi postojali bez njegove fondacije Otvorenog društva.

Ideja da Soros (87) lično povlači konce nije zastupljena samo u Evropi. U SAD-u, šest senatora je u martu potpisalo pismo tražeći od državnog sekretara Rexa Tillersona da provjeri donacije koje se povezuju sa Sorosem.

Na Twitteru je okrivljen za katalonski referendum o nezavisnosti, kao i za masovnu pucnjavu u Las Vegasu. U Rumuniji kažu da mu se ne može vjerovati zato što je Mađar, dok mađarski predsjednik Viktor Orban tvrdi da je Soros izdajica.

Starac težak milijardu dolara postao je jedan od najpoznatijih duhova istočne i centralne Evrope, kojeg političari koriste kada im je potrebno da nekoga okrive, piše američki list.

Od aparthejda do Mađarske

Prvi filantropski radovi Georgea Sorosa počeli su u Južnoj Africi 1979. godine, gdje je davao školarine djeci Afroamerikanaca kako bi pohađala Univezitet u Cape Townu. Tek pet godina kasnije u Mađarskoj je otvorio centar Otvorenog društva, prvi u Evropi.

Soros je oformio mrežu Otvorenog društva u centralnoj i istočnoj Evropi jer se navodno bojao intelektualnog egzodusa. Navodno je želio da ti dijelovi Evrope budu mjesto gdje će ljudi da ostaju - i to u liberalno demokratskim društvima.

- Ne želim da se ljudi osjećaju kao da moraju otići - prenio je Jan Orlovski, direktor Otvorenog društva u Slovačkoj, Soroseve riječi.

Međutim, ukus liberalnog društva nosio je i politička uplitanja. Kako je rekao Paul Stubbs, britanski akademik stacioniran u Hrvatskoj, bogataš je želio biti regionalni politički igrač, ali da je to ostvario davajući velike količine novca lokalnim elitama. Ove donacije nisu uvijek bila namijenjene vladajućim elitama. Soros i njegov novac su u to vrijeme bili svuda, a mnogima je plaćao putovanja.

Tokom devedesetih Soros je bio popularan i slavljen u Mađarskoj, gdje je osnovao Centralni evropski univerzitet, osnovao bezbroj nevladinih organizacija i poslao mnoge mlade na studije u inozemstvo. Tako je 1980-ih, mladi Viktor Orban otišao na Oxford.

Dekada obojenih revolucija

Sve je, činilo se, išlo kako treba za njegovu organizaciju. Otvoreno društvo je finansiralo nevladine organizacije, studentske debate o društvu, slanje studenata u škole. Tokom 2004. godine Baltičke zemlje, zajedno sa Češkom, Mađarskom, Poljskom i Slovačkom pridružile su se Evropskoj uniji. Rumunija i Bugarska tri godine kasnije.

U drugim zemljama gdje je Soros radio promjene su bile i dramatičnije. U Gruziji je izbila ružičasta revolucija, a razni NVO-i i civilne ličnosti koje su je podržale finansirao je Soros, kao i za izborne posmatrače. Narandžasta revolucija izbila je 2004. godine u Ukrajini, i dovela do pada vlade naklonjene Kremlju.

Ipak, iako se činilo da njegov rad ide svojim tokom, politički pejzaž zemalja u kojima je bio aktivan se mijenjao. Svjetska ekonomska kriza 2008. godine stvorila je sumnje o finansijskim benefitima u Evropskoj uniji i zapadnoj zajednici. To je bio početak kraja za otvorena društva u centralnoj i istočnoj Evropi.

Soros je reagirao slanjem 100 miliona dolara centralnoj i istočnoj Evropi kako bi pomogao oporavak NVO-a. Ipak, 2012. godine centralna fondacija Otvorenog društva je najavila da se povlači i da neće više finansirati lokalne snage u regionu.

Soros je povukao svoja ulaganja u region jer je smatrao da je misija ostvarena, rekao je Gabriel Petrešku u Bukureštu.

„Rekao je "sada smo članovi EU". Ostvario je svoju misiju otvaranja ovih država“, rekao je Petrešku, direktor Serendino fondacije, nekadašnjeg ogranka rumunskog dijela Otvorenog društva.

Dok je Soros privodio svoj posao kraju u istočnoj Evropi, mijenjala se politička geografija. Orban je 2010. godine postao premijer Mađarske kao član konzervativne partije. Dvije godine kasnije Robert Fiko preuzeo je premijersku poziciju u Slovačkoj. Konzervativci su došli na ključna državna mjesta i u Rumuniji i u Poljskoj, a redom su optuživali Sorosa da je pokušao uništiti tradicionalna društva.

Oni su se uzdigli u vrijeme ekonomske krize, kada su ljudi počeli misliti da EU nije tako obećana zemlja, ali i da je prijetnja po njihov način života, a liberalna demokratija je sada predstavljena kao zlo.

Soros je prikazan kao Mađar koji je izdao Mađarsku, finansijer bogat prljavim novcem, Amerikanac i na kraju Jevrej. Njegov lik je okačen po autobuskim stanicama uz slogan "Stop Sorosu" kao dio vladine kampanje.

Vladajuća mađarska partija je razbila NVO koje primaju strane fondacije, od kojih mnoge zaista primaju novac fondacije Otvorenog društva. Parlament je usvojio i zakon protiv stranih univerziteta.

Slično se dešava i u Rumuniji, gdje vladajuća partija krivi Sorosa za državne probleme. Kako prenosi američki list, kako ne bi stvorili političkog oponenta, vlada u Rumuniji napada Sorosa.

Soros možda više nema isti utjecaj u regionu koji je nakada imao, ali je njegov duh i dalje prisutan.

„Najveća vrijednost NVO-a, zbog koje im građani vjeruju, je njihov kredibilitet. Da bi se to uništilo prikazuju se kao marionete tuđih interesa“, rekao je Sandor Lederer, anti-korupcijski aktivista u Mađarskoj.

(TBT, Foreign Policy)