GUARDIAN: Evropa ne smije ostaviti Balkan da se krčka

12.10.2017. u 09:54

EVROPA

Zaostaju napori da se dopre do zemalja jugoistočne Evrope, misli zvanično uredništvo "Guardiana".


FOTO: ANDY RAIN/EPA

"Skoro 20 godina nakon završetka balkanskih ratova, na mapi je ogromna rupa, oivičena sada članicama EU, uključujući Hrvatsku, Rumuniju i Grčku", navodi se u uredničkom tekstu "Guardiana", koji se po jedan ili dva objavljuju svaki dan kao zvaničan stav ovog lista. "Izbjeglička kriza 2015. godine otkrila je koliko brzo nacionalističke strasti mogu da se vrate u region. Dok su na stotine ljudi prelazile na sjever, volonteri su im pomagali u hrani i odjeći. Ipak, tenzije su se pojavile među vladama, a trupe su čak bile raspoređene na nekim granicama."

Dvije godine kasnije, piše "Guardian", Balkanska ruta je uglavnom zatvorena, ali problemi regiona još su živi. Pitanje kako stabilizirati Balkan, usvojiti demokratiju i približiti region institucijama EU ostaje veliki izazov, s obzirom na nedostatak pažnje.

Aktivisti balkanskog civilnog društva su sve više zabrinuti zbog nezaposlenosti, korupcije i odliva mozgova jer mladi, obrazovani ljudi napuštaju posao da bi otišli na druga mjesta u Evropi. Kažu da je ključno "restartovati" izglede za članstvo EU za Srbiju, BIH, Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru, kako bi se podstakle neophodne reforme.

"U pravu su", piše "Guardian". "Balkan je važan za Evropu ne samo zbog pitanja migracije, već i energetskih ruta, sigurnosti i borbe protiv organiziranog kriminala. Malo je učinjeno da bi se riješili osnovni problemi".

Dobra vijest je, tvrde urednici najvećeg britanskog dnevnika, što svjesnost o reformama raste. Predsjednik Evropske komisije, Jean-Claude Junker, nedavno je izjavio da će, ako EU želi osigurati stabilnost, morati da održava vjerodostojnost proširenja perspektive za zapadni Balkan.

Za pitanje Balkana bitna je i međunarodna konkurencija, odnosno vrijednosti. "Guardian" misli da se EU suočava sa snažnom konkurencijom od spoljnih sila koje traže da obezbijede opterećenja na svom pragu i iskoriste stabilnost regiona. Rusija igra na pravoslavne veze, a Turska nadstoji da promovira viziju "neo-otomanstva". Međutim, sve dalji akteri, uključujući i Kinu i Saudijsku Arabiju, sve su aktivniji.

Tako, jedan aktivista civilnog društva iz Beograda opisuje Balkan kao "nevjerovatnu geopolitičku igru od 1989. godine, kada je komunizam počeo propadati".

Iz lista podsjećaju da su godine odlaganja persektive članstva počele da uzimaju - putarinu, i spominju studije koje pokazuju da je javna podrška EU počela da opada među građanima regiona.

"Churchill je jednom rekao da Balkan proizvodi više historije nego što se može potrošiti", završava "Guardian". "Ostatak Evrope ima ključni interes da pazi na Balkan i da ga ne ostavi da bude zabit koja se krčka od napetosti. Treba im pomoći da se moderniziraju, a onda ih dovesti u klub."

(TBT)