KATOLIČKA DŽAMAHIRIJA Puhovski: Hrvatska ustavno nije sekularna država, evo tri argumenta za to

29.08.2017. u 07:44

REGIONAL

U hrvatskom javnom diskursu proteklih dana pokrenuta je žestoka polemika oko ustavne naravi države, i to nakon što su komentatori bliski Katoličkoj crkvi ustvrdili kako ona nije sekularna


FOTO: Puhovski (FAH)

U hrvatskom javnom diskursu proteklih dana pokrenuta je žestoka polemika oko ustavne naravi države, i to nakon što su komentatori bliski Katoličkoj crkvi ustvrdili kako ona nije sekularna.

Index je o ovoj aktualnoj temi porazgovarao s uglednim političkim analitičarem Žarkom Puhovskim koji je rekao kako, prema njegovom mišljenju, Hrvatska uistinu nije putem Ustava određena kao sekularna država.

Za to je ponudio tri argumenta.

Tri argumenta

"Ja mislim da bi Hrvatska trebala biti određena u Ustavu kao sekularna država, ali to nažalost nije slučaj. To mi se čini jako važnim reći. Za to postoje tri argumenta, sviđaju li se oni nekome ili ne, to je drugo pitanje.

Prvi je jednostavno taj da doista riječi sekularnost i sekularizam nema u Ustavu, o tome nema spora.

Drugo, u članku 41. na koji se svi pozivaju stoji da su vjerske zajednice odvojene od države, a ne da je država odvojena od vjerskih zajednica, to je ipak razlika neke vrste. Ustavotvorci su, kad su pisali tu odrednicu, imali očito na pameti ono što se događalo u starom režimu, kad je država preko tajnih službi kontrolirala dijelove aktivnosti vjerskih zajednica, recimo, zna se da je tadašnjeg vođu Pravoslavne crkve, patrijarha Germana, doslovce postavio Ranković. I to nije sporno, da je bilo kontakata jednog dijela Katoličke crkve s tajnim službama, tu nema spora. Prema tome, time se osigurava neovisnost vjerskih zajednica od države, ali u svim leksikonima i u teorijskim radovima sekularnost se tumači obrnuto, tako da je država, odnosno javna sfera, neovisna o vjerskoj praksi, a to ovom odrednicom nije zajamčeno, dapače, to ostaje moguće svakome na dobru volju. Zato mi se ova razlika čini važnom.

Treće, istina je da je prvi članak Hrvatskog ustava preveden i preuzet od francuskog ustava iz 58. godine, tako da su preuzete sve odrednice države, ali u Hrvatskoj nije preuzeta odrednica koja se tamo nalazi, a to je da je država laička (kod nas sekularna). Namjerno su odustali od jednog dijela definicije koju su preuzeli iz francuskog ustava. Kad su imali pred sobom to kao mogućnost, odlučili su ne ići na to da državu odrede kao sekularnu. To je bila volja ustavotvoraca i onih u pozadini, Tuđmana.

Trebalo bi doista raditi na tome da sekularnost uđe u Ustav kao odrednica, što znači slobodu javne sfere od nametanja vjerskih rituala. Tada bi, na primjer, bilo nemoguće da premijer Plenković kaže ministrima da ih sve želi vidjeti za blagdan na misi, premda je vlada koalicijska i nisu nužno svi katolici u njoj, a i da jesu - ne moraju svi ići na misu".

Prvi korak

"Prva zadaća bi nam trebala biti je nastojanje, koje momentalno nije moguće, da se Hrvatska definira kao sekularna država, ne nužno tvrdo kao u Francuskoj, ali to se može napraviti.

Posao se realno ne olakšava tako da se krivo definira, nego treba doista odrediti u Ustavu da je država sekularna. Kada? Kad se o tome postigne dovoljno jaka svijest koja bi dovela do dvotrećinske većine u Saboru, to možda neće biti skoro moguće, ali ne znači da ne treba težiti tome.

Upozoravam i na presudu Ustavnog suda kad je riječ o zakletvi 'Tako mi bog pomogao' Kolinde Grabar Kitarović koja je dodatno naglasila tu mogućnost da se predsjednik zaklinje na boga, ali se Ustavni sud tu ponašao kao da je Hrvatska sekularna država, a da je ta zakletva ritualno određenje koje nije nužno vezano uz vjerski sadržaj".

Pozicija ustavnog suda

"Međutim, da je to tako, imenica Bog se u zakonu ne bi pisala velikim slovom, samo pravopis treba pogledati. Zakon misli na jedan konkretan koncept Boga koji odgovara jednoj vjeri, u tom pogledu, koliko god se Ustavni sud trsio ponašati kao da je Hrvatska određena kao sekularna, zapravo je prihvatio da nije sekularna", navodi.

Za kraj, Puhovski se osvrnuo i na polemiku između bivšeg predsjednika Ive Josipovića i ekstremne katoličke udruge Vigilare.

"Kad je riječ o polemici, ona Ive Josipovića nema nikakve veze s pitanjem sekularnosti države, on je govorio o katoličkoj džamahiriji, o tome da država postaje vjerska instancija, to sa sekularnošću nema direktne veze", zaključuje Puhovski za Index.


(TBT)