UNDERCOVER Dokumentaristički šamar stereotipu i islamofobiji

20.08.2017. u 02:23

KULTURA

U svijetu postoji komad odjeće koji je postao skandalozan nakon terorističkih napada u New Yorku 2001. godine – ovim riječima uvode nas redateljice Nejra Latić Hulusić i Sabrina Begović Ćorić u dokumentarni bosanskohercegovački film “Undercovered”


FOTO: (Screenshot)

U svijetu postoji komad odjeće koji je postao skandalozan nakon terorističkih napada u New Yorku 2001. godine – ovim riječima uvode nas redateljice Nejra Latić Hulusić i Sabrina Begović Ćorić u dokumentarni bosanskohercegovački film “Undercovered” premijerno prikazan na 23. Sarajevo film festivalu.

Kroz ovaj film redateljski tandem Latić Hulusić i Begović Ćorić upoznaju nas sa šest žena, praktikantica islama, kojima je pripadnost islamskoj religijskoj tradiciji i praksi, kao i nošenje hidžaba, jedan od mnoštva identiteta koje čine njihove živote.

Sloboda izbora

Tako se, među ostalima, susrećemo sa likovnom umjetnicom, fotografkinjom, taksistkinjom, znanstvenicom, dizajenericom – koje slobodno govore o vlastitoj slobodi izbora: odluci o pokrivanju.

Upravo taj ispovijedni momenat slobodnog izbora čini se ključnim za razumijevanje konteksta i razloga zbog kojih su autorice filma ovu temu odlučile iznova aktualizirati kroz film, u vrijeme kada je hidžab i na Istoku, i na Zapadu razapet između glorifikacije kao krune islama i potvrde pokornosti Bogu, i islamofobije koja od marame pravi skandal. Ovaj film donoseći nam niz svjedočanstava zapravo je potpuno opravdan dokumentaristički šamar sveprisutnom stereotipu o ženama koje se pokrivaju radi muškaraca, lišenim vlasitog izbora i donošenja odluka o sebi i svome tijelu. Tesnim Karišik, Lejla Hidić Elezović, Amina Ajanović, Đermana Šeta, Merjem Aganović Veladžić i Nusejba Mehmedović razbile su stereotipnu sliku koja je uveliko prisutna i u bosanskoherceogvačkome društvu.

Subverzivan čin?

Film “Undercovered” također, važno je spomenuti, (ne)izravno se referira na subverzivni potencijal hidžaba u vrijeme konzumerističke kapitalističke kulture koja vrijednost osobe, dakle i žene i muškarca, procijenjuje na temelju tijela – ipak je otvorio niz pitanja i u “podtekstu” sugerirao sasvim održivu relaciju hidžab – oslobođenje – subverzija.

Neke autorice poput Katherine Bullock1 ističu da hidžab funkcionira kao moćno sredstvo otpora novovremenoj potrošačkoj kapitalističkoj kulturi natjecanja u ljepoti, kulturi koja “ima vrlo štetan utjecaj na žensko samopoštovanje i fizičko zdravlje” (2013: 286). Ovaj dokumentarni film otvara gledateljstvu novu perspektivu i zasigurno potiče na ponovljeno promišljanje i kritičko propitivanje ustaljenih praksi i narativa zarobljenih u patrijarhalne – ujedno i mizogine pristupe, kojima su svjesno ili nesvjesno – kada je hidžab tema, skloni čak i oni koji se vole isticati kao veliki borci za slobodu i ravnopravnost.

Umjesto zaključka...

Bilo bi poželjno pogledati film i pristupiti mu poliperspektivno: na trenutak ga, recimo, pogledajte kao osoba koja se prvi put susreće sa obrazloženjem zašto hidžab.

A onda dobro razmislite o kontekstu u kojem živite: iza čega se krije ekstremizam i fundamentalizam? Iza marame ili iza posve nekritičkog mišljenja zarobljenog u uskost “vlastite istine” o tome kako žena treba da izgleda?

Iz filma “Undercovered” ženski glasovi odjekuju i ruše barijere koje je postavila patrijarhalna kultura – u razumijevanju tijela i slobode.

* Katherine Bullock radi kao predavačica na Univerzitetu u Torontu, gdje predaje politički islam, a u istraživačkome fokusu su joj muslimani u Kanadi. U ovome tekstu referiramo se na njezinu studiju “Rethinking muslim women and the veil: Challenging Historical and Modern Stereotypes” objavljenu 2002. godine u Londonu, a potom 2013. godine prevedena i u Bosni i Hercegovini u izdanju Centra za istraživanje i edukaciju Nahla i Centra za napredne studije./


(TBT, N1)