NOVO RUHO SAUDIJSKOG PRESTOLONASLJEDNIKA Andrews: Zašto je MBS ugostio Muktadu al Sadra?

18.08.2017. u 13:55

KOLUMNA

MBS se suočava sa još većim izazovima kod kuće. Kao tipična petrodržava, Saudijska Arabija dugo umiruje stanovništvo izdašnim socijalnim davanjem.

Piše: John Andrews, thebosniatimes.ba

Bahrein, Egipat, Libija, Maldivi, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Jemen su u junu prekinuli diplomatske i ekonomske veze s Katarom.

Kriza u Persijskom zaljevu će nekako biti okončana. Ali, da li će to okončanje biti dobro za glavnog podstrekača krize - prestolonasljednika u Saudijskoj Arabiji Muhameda bin Salmana (MBS) ostaje da se vidi.

Ekstremno ali malo vjerovatno rješenje bi moglo uslijediti u vidu promjene režima vojnim putem, gdje bi katarskog emira šeika Tamima bin Hamada Al Tanija zamijenio neki fleksibilniji član porodice Al Tani. U vjerovatnijem scenariju Katar može da prestane pružati utočište za nekoliko članova Muslimanskog bratstva i Hamasa i diskretno obećati da će zauzdati Al Jazeeru, svoju državnu televizijsku mrežu, koja emitira program širom regiona.

U ovom drugom scenariju diplomate iz Kuvajta i Omana, koje posreduju, smatrali bi sebe mirovnjacima, a MBS bi tvrdio da je državnik. Zapadne vlade zabrinute za cijenu nafte i budućnost američke vazduhoplovne baze Al Udeid u Kataru bi se opustile, bar do sljedeće krize. Ali, ako MBS nastavi voditi tvrdoglavu politiku, a Katar i dalje koristi svoje naftno bogatstvo da nametne prekomjeran uticaj u regionu, takva kriza možda nije tako daleko.

Najnovija prepucavanja Saudijske Arabije i Katara teško da predstavljaju primjer "Tukididove zamke" u kojoj je aktuelni hegemon izazvan da guši rivala čija se snaga približava njegovoj. U Saudijskoj Arabiji živi oko 32 miliona ljudi, od kojih su jedna trećina strani radnici; u Kataru živi 2,6 miliona ljudi, od kojih su 90 posto stranci. Umjesto toga, u srži problema je poluparanoično uvjerenje među liderima iz redova sunitskih Arapa u Saudijskoj Arabiji da se Iran, koji je pretežno šiitski i nearapski, bori za status supersile na Bliskom istoku. Saudijci su uvjereni da u tom nastojanju Katar pomaže Iran iako katarski lideri dijele sa Saudijcima vehabijsku struju islama.

Naravno, Saudijska Arabija ima neke osnove za tu sumnju. Nakon Iranske revolucije 1979. ajatolah Ruholah Homeini zagovarao je revoluciju u muslimanskom svijetu. Jednu generaciju kasnije Iran ima odskočnu dasku u Iraku, Libanu, Siriji i Jemenu, gdje pomaže pobunjenicima Hutu da osujete nepromišljeni podvig MBS-a u toj zemlji. I sada kada je Saudijska Arabija uvela Kataru blokadu, Iran je pritekao zemlji u pomoć, dostavljajući mu hranu i dozvoljavajući Katar Airwaysu da koristi njegov vazdušni prostor.

Vrijedno je pitati da li MBS pogrešno tumači političke i ekonomske činjenice. Budući da je dobio ovlaštenja bez presedana kao omiljeni sin kralja Salmana, nije li zagrizao više nego što može da proguta?

MBS je ministar odbrane od januara 2015. Ali rat Saudijske Arabije u Jemenu, koji traje dvije godine, postao je humanitarna katastrofa, upotpunjena blokadom mornarice koja je dovela do velike gladi i 500.000 slučajeva kolere.

U građanskom ratu u Siriji Saudijci (i Katarci) podržavaju nekoliko nečasnih islamističkih grupa, ali još nisu uspjeli smijeniti režim Bašara al Asada. U ravnoteži snaga regiona savez protiv Asada koji sponzorira Saudijska Arabija, pri čemu SAD obezbeđuju podršku iz vazduha, blijedi u poređenju sa savezom koji je Asadov alevitski režim naklonjen šiitima sklopio sa Iranom i Rusima.

MBS se suočava sa još većim izazovima kod kuće. Kao tipična petrodržava, Saudijska Arabija dugo umiruje stanovništvo izdašnim socijalnim davanjem. U međuvremenu je održala lojalnost vehabijskog svećeničkog establišmenta tako što je održavala socijalne promjene na minimumu. Ali, budući da su cijene nafte i dalje relativno niske, kraljevstvo se više ne može uzdazi u svoju tradicionalnu politiku kupovine prijatelja i potkupljivanja neprijatelja.

MBS zaslužuje pohvale što prepoznaje da se stvari moraju mijenjati. Finansijske rezerve Saudijske Arabije se smanjuju, a mlađi Saudijci, čiji je broj učetvorostručen u posljednjih 30 godina, žele više slobode i bit će im potrebna radna mjesta izvan naftnog sektora. Da bi riješio ta pitanja MBS je osmislio "Viziju 2030", smjeli plan, koji ne mora biti i realan da učini privredu raznovrsnijom, privatizira dio državne naftne kompanije Aramko i proširi privatni sektor. Osim toga, MBS očito ima plan da napravi hedonistička turistička odmarališta koja bi parirala onima u Dubaiju.

S obzirom na probleme u inozemstvu i gunđanje kod kuće, gdje se kraljevska porodica osjeća ozlojeđeno zbog njegovog munjevitog uspona, sada je potrebno da MBS dokaže da ima zrelost i iskustvo. Tu možda može da dobije pomoć iz jednog nevjerovatnog izvora. MBS je krajem jula ugostio Muktadu al Sadra, lidera najmoćnije iračke šiitske milicije, što je njegova prva posjeta od 2006. A ranije iste godine irački premijer Hajder al Abadi je posetio Saudijsku Arabiju, pošto su saudijski šef diplomatije i ministar energetike bili u Bagdadu.

Ta putovanja ukazuju da Irak i Saudijska Arabija možda uspostavljaju novi odnos, obostrano koristan. Bližim vezama sa Saudijskom Arabijom irački lideri bi mogli da se oslobode od iranske stege, da maksimalno iskoriste utjecaj Saudijske Arabije na iračka sunitska plemena i dobiju saudijske investicije da bi ponovo izgradili Mosul.

Saudijska Arabija je pak u položaju da profitira od uspjeha Iraka u borbi protiv ID-a, zakletog neprijatelja dinastije Saud, i od njegove pomoći u smirivanju šiitskih neistomišljenika u naftom bogatoj istočnoj provinciji Saudijske Arabije. MBS bi se istovremeno mogao predstaviti kao strateški mislilac koji može da premosti stare arapske podjele i ograniči utjecaj Irana u regionu.

Ipak, mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Nije jasno kada će biti okončana katastrofalna operacija u Jemenu ili da li će Iran i Turska nastaviti potkopavati blokadu Katara. I ostaje da se vidi da li će Katar popustiti pred zahtjevima Saudijske Arabije i ostalih država Perzijskog zaljeva.

U svakom slučaju ne izgleda da će se bilo šta od ovoga dogoditi u skorije vrijeme, tako da će 31-godišnji prestolonasljednik morati naučiti da ublaži svoju brzopletost. Kako kaže arapska poslovica, strpljenje je ključ sreće.

/Autor je napisao knjigu „Svijet u konfliktu“/

(TBT, Project Syndicate, 2017.)