VOĆE I POVRĆE RAZDORA: Da li je na pomolu Balkanski trgovinski rat

09.08.2017. u 00:12

BUSINESS

Jutarnji list ocjenjuje da je na pomolu poljoprivredni balkanski rat u kojem i jedna i druga strana tvrde da imaju pravo, a iz Beograda i Sarajeva već su pisali Evropskoj komisiji tvrdeći da je Hrvatska prekršila Sporazum o sigurnosti i pridruživanju


FOTO: (Tanjug)

Zvaničnici šest država zapadnog Balkana - Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova sastali su se danas u Sarajevu kako bi dogovorili zajedničku reakciju na odluku Hrvatske koja je povećala naknade za uvozno voće i povrće. Jedna od mogućih odluka na sastanku mogle bi biti i recipročne mjere, što znači uvođenje viših naknada na hrvatske poljoprivredne proizvode, javljaju mediji, ali se još uvijek čeka saopštenje ministara.

Sarajevski Avaz je, pozivajući se na svoje izvore, objavio ranije danas da su se ministri regiona jednoglasni u zahtjevu da se Hrvatskoj postavi ultimatum od sedam dana zbog odluke Zagreba da se tarife za fitosanitarni nadzor nad uvezenim voćem i povrćem višestruko povećaju.

Jutarnji list ocjenjuje da je na pomolu poljoprivredni balkanski rat u kojem i jedna i druga strana tvrde da imaju pravo, a iz Beograda i Sarajeva već su pisali Evropskoj komisiji tvrdeći da je Hrvatska prekršila Sporazum o bezbjednosti i pridruživanju.

Sukob je počeo nakon što je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić objavio novi Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima. Nakon toga fitosanitarni inspektori dodatno su pojačali kontrolu voća i povrća koje na tržište dolazi iz trećih zemalja koje nisu u EU, a to je šest spomenutih balkanskih država, kao i Turska, koje je posebno izazvalo to što je od 15. juna povećana i naknada za inspekcijski nadzor i kontrolu usklađenosti voća i povrća sa standardima EU sa 90 na 2000 kuna (ili sa 12 na 270 eura) za svaki obavljen inspekcijski nadzor ili kontrolu, i to za svaku pojedinu vrstu voća i povrća.

Prva reakcija stigla je iz Srbije. Uprava tamošnjih carina dobila je zadatak da uz fitosanitarne i veterinarske provjere počne obavljati i laboratorijske analize svih proizvoda iz Hrvatske, a kako takve analize traju po mjesec dana, izvjesno je da mnogi proizvodi neće završiti u trgovinama u Srbiji, već na deponijama otpada. U Srbiji tvrde kako zbog malog broja laboratorija pretrage traju mjesec dana i lako je zamisliti na što će ličiti jaja, kupus ili kajsije poslije 30 dana, dok ne stigne sertifikat da je sve u redu.

Prema informaciji koju je objavio Blic ovakav scenario primjenjivat će se sve dok ne stigne reakcija Evropska komisija i ne suspenduje se hrvatska odluka.

Žestoko su reagovali i iz Sarajeva. Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pisao je Evropskoj komisiji i tražio hitno povlačenje Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima u RH, a u nedjelju je posredno najavio uvođenje kontramjera na proizvode iz Hrvatske:

"Želimo da iscrpimo sve mogućnosti da se odluka povuče, ako to ne bude moguće, vrlo brzo ćemo reagovati i preduzeti mjere koja nam budu na raspolaganju", izjavio je Šarović.

Vlasti u BiH su pod pritiskom domaćih proizvođača koji traže hitnu reakciju i uvođenje recipročnih mjera.

"Onako kako su oni uveli mjere prema nama i povećali takse, tako moramo i mi da uvedemo mjere prema Hrvatskoj. Ako su oni nama uveli i povećali takse, isto to moramo da učinimo i mi u BiH za robu koja dolazi iz Hrvatske. Hrvatska bi u tom slučaju bila više oštećena nego što smo mi sada. Oni nekoliko puta više izvoze u BiH nego što BiH izvozi u Hrvatsku, odnosno zemlje EU", rekao je predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.

Ipak, Hrvati smatraju da nisu prekršili Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju niti pravila STO.

"Nije riječ o vancarinskoj barijeri, već o naknadama koje su pravo svake članice EU i nisu pretjerane. Ako se u šleperu od 25 tona nalazi paprika čija je maloprodajna cijena 10 kuna - jasno je da je trošak pregleda od 2000 kuna zanemarljiv u odnosu na ukupnu vrijednost paprike od 250.000 kuna. Ovo nije mjera protiv naših prijateljskih zemalja, kojima ćemo pomoći na trnovitom putu prilagođavanja pravilima EU. U dvije nedjelje od primjene nove mjere na graničnim prijelazima pregledano je više od 1,3 miliona kilograma voća i povrća, a iz Srbije nije prošlo samo 8.000 kilograma paprike", glasio je odgovor iz Zagreba.


(TBT)