ZBOG NAŠE BIVŠE Ovaj čovjek se već 23 godine fokusira samo na jednu riječ – MAKEDONIJA

09.08.2017. u 00:12

REGIONAL

Od 1994. Matthew Nimetz pokušava okončati vjerovatno najneobičniji međunarodni spor, u kome se Grčka protivi zvaničnom nazivu Makedonije i odbija im dozvoliti da uđu bilo u NATO bilo u Evropsku uniju, dok se ne promijeni zvanični naziv države


FOTO: Nimec (Profimedia)

Prošlo je dvadeset i šest godina od raspada Jugoslavije, i nastanka Republike Makedonije. Za sve to vrijeme, novonastaloj državi je nedostajalo zvanično, međunarodno prihvaćeno ime, usljed prigovora koji su dolazili iz Grčke zbog naziva "Makedonija". I skoro sve to vrijeme jedan čovjek pokušava da riješi taj problem.

Metju Nimec želi da razjasni - on nije proveo svaki budni trenutak proteklih dvadeset i tri godine razmišljajući o jednoj riječi: "Makedonija".

"Moguće da sam o tome razmišljao vise nego bilo ko drugi - uključujući ljude u toj zemlji" kaže 78-godišnji diplomata iz SAD za BBC. "Ali morat ću da razočaram sve one koji misle da je to moj stalan posao"

Od 1994. Nimec pokušava da okonča vjerovatno najneobičniji međunarodni spor, u kome se Grčka protivi zvaničnom nazivu Makedonije i odbija da im dozvoli da uđu bilo u NATO bilo u Evropsku uniju, dok se ne promijeni zvanični naziv države.

Grčka smatra da naziv "Makedonija" navodi da ta država ima interesovanja za Grčku Makedoniju - provinciju na sjeveru države - i da je to očigledno pokušaj da se preuzme Grčka narodna tekovina.

Grci se slažu da bi ona trebala da se zove "Skoplje", po nazivu glavnog grada.

Makedonija, nasuprot tome, tvrdi da naziv potiče od antičkog kraljevstva Makedonije, kojim je nekada vladao Aleksandar Veliki, poznatiji kao Aleksandar Makedonski i da odatle slijedi naziv "Makedonija".

Ono što je sasvim nesvakidašnje jeste to što putnici koji prelaze granične prelaze i iz pravca prema Grčkoj i prema Makedoniji, mogu vidjeti znak dobrodošlice "Dobrodošli u Makedoniju".

Nimec kaže da neki ljudi misle da sve što njegov posao obuhvata jeste smišljanje pridjeva koji bi mogli da stoje ispred naziva Makedonija, kao na primjer - Nova Makedonija, Gornja Makedonija...

Svoj posao je započeo još krajem 1999. godine dok je radio za tadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona, i njegov posao je bio da pronađe rješenje za obje strane za godišnju platu od samo jednog američkog dolara.

Makedonija je primljena u Ujedinjene nacije nakon što je prihvatila naziv ‚"Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija (BJRM)", međutim to nije trajno rješenje.

Nimec tvrdi da je ovaj naziv doveo do mnogih nesporazuma i grešaka.

Bivši sekretar Ujedinjenih nacija je jednom prilikom rekao "Bivša Jugoslovenska Republika Jugoslavije". Potom se obratio Nimecu i rekao mu da mora da riješi ovaj problem.

Nimec nikada nije ni pomišljao da odustane i također tvrdi da je ovaj problem od historijske, i važnosti po pitanju stvaranja nacije.

Grčka ne prihvata naziv Makedonije od 1991. godine kada je Makedonija proglasila nezavisnost od Jugoslavije. Sljedeće godine, milion Grka je izašlo na ulice Soluna da protestuje. Ovim protestima je sa vlasti zbačen premijer države, i na njegovo mjesto je postavljen Andreas Papandreou koji je zabranio pristup Makedoniji do svih Grčkih pristaništa.

Nimec smatra da Grčka ima puno pravo da strahuje da će Makedonija jednoga dana zauzeti Grčku teritoriju. Na Balkanu je svaka država bila rascijepljena u nekom trenutku, ili je ratovala sa susjednom državom.

"To je kao da Meksiko želi da promijeni ime u ‚"Republika Meksika i Teksasa" , objašnjava Nimec.

Međutim on ima podjednako razumijevanja i za Makedonce. Grci kažu da Makedonci nisu zapravo sa ovih područja i da država treba da se zove "Nova Makedonija", nasuprot tome Makedonci sebe smatraju starosjediocima kao i svi ostali.

Veliki broj imena je predlagano :"Nova Makedonija, Slovenska-Makedonija i ‚"Republika Skoplje". Među ovim imenima su se našla i "Gornja Republika Makedonija" i "Republika Gornje Makedonije". Međutim, nijedno od ovih naziva nije još prihvaćeno.

Nimec insistira da će spor biti okončan kada za to dođe vrijeme.

"Pogledajte samo Sjevernu Irsku ili ujedinjenje Njemačke", kaže on.

On je veoma optimističan po pitanju vremena. To je djelimično zbog nove vlasti u Makedoniji - socijaldemokrata Zoran Zaev je izabran za premijera ove godine, time prekinuvši dugi politički zastoj u zemlji. Ali i zbog toga što Makedonija mora da nađe rješenje što prije kako bi se približila ostvarenju ciljeva - da uđe u NATO i u Evropsku uniju.

"To bi im dalo sigurnost, legitimitet, ekonomske prilike... i osjećaj stalnosti", kaže Nimec.

To bi također smanjilo napetost u zemlji između Makedonaca i Albanaca, koji čine četvrtinu stanovništva.

Zemlja je došla do ivice građanskog rata 2001. godine.

Nimec misli da je cilj svega da se ovo ne posmatra kao pitanje nacionalnog identiteta. U razgovoru sa jednim Makedoncem on je zaključio da oni to posmatraju kao promjenu nacionalnosti. Međutim, on tvrdi da ovo ima veze samo sa nazivom države i da on ne bi učestvovao u sporu da ima veze sa raspravom oko nacionalnosti.

Nimec uviđa da je identitet veoma važan uprkos tome što on vjeruje u globalizaciju.

Za sve ovo vrijeme radeći na sporu, Nimec je samo na jedan trenutak uspio da ujedini obje strane. To je također bilo u nepovoljno vrijeme, jer je Makedonija postavljala brojne spomenike Aleksandru Velikom u svojim gradovima a potom je nazvala aerodrom po njemu što je dovelo do nereda u Grčkoj.

On insistira da se rješenje može pronaći, ali da je u skorijoj budućnosti zauzet planiranjem putovanja iznad Arktičkog Kruga kao bi se "smjestio tamo gdje se jeleni sele."

To vam je dobra prilika da pobjegnete od svih pitanja o nacionalnom identitetu i samo-odlučnosti, zar ne?

"Pa, zapravo", on kaže, "Možda i ne, kada pomislite na prve nacije u Kanadi".

Dok entuzijastično objašnjava kanadsku debatu oko starosjedilačke samouprave, veoma brzo se shvata da je zbog iskrene ljubavi prema takvim pitanjima on mogao da provede prethodnih dvadeset i tri godine rješavajući spor oko samo jedne riječi.


(TBT)