NOTRE-DAME SE URUŠAVA: Zašto Francuska ne čuva svoju najpopularniju crkvu

03.08.2017. u 10:07

CIVLIZACIJA

Vlada je vlasnik zgrade, ali nadbiskupija ima pravo na besplatno korištenje. Ministarstvo kulture izdvaja na godišnjem nivou oko 2 miliona eura, ali taj novac pokriva samo osnovne troškove i nije dovoljan za cjelokupnu restauraciju kakva je katedrali potrebna

FOTO: (Profimedia)

Katedrala Notre-Dame urušava se zbog nepažnje francuskih vlasti koje ne ulažu dovoljno novca u restauraciju jedne od najpopularnijih crkava u Francuskoj. Dva miliona eura godišnje, koliko se izdvaja, pokriva samo osnovne troškove restauracije, a katedrala neće biti sigurna za posjetioce ako do obnavljanja ne dođe.

Katedrala Notre-Dame podsjetnik je historije Pariza, ali i cijele Francuske više od osam vijekova. Glavni radovi trajali su 80 godina, radove su nadgledala četiri majstora, a u njoj je krunisano više od 20 francuskih kraljeva. Ovo monumentalno zdanje gotičke umjetnosti nalazi se u gradu Reimsu, istočno od Pariza, gdje je u štabu savezničke vojske Njemačka potpisala kapitulaciju. Godišnje katedralu posjeti oko 12 miliona turista, a 854 godine od početka gradnje, pred njom je novi izazov. Hitno je potrebna restauracija kako bi se očuvalo nacionalno blago, katedrala koja je 1991. godine uvrštena na UNESCO-ovu listu zaštićene kulturne baštine. Vremenske prilike ostavile su posljedice na kamenu, a višedecenijska isparenja samo su pogoršala situaciju.

"Zagađenje je najveći krivac", kaže Philippe Villeneuve, arhitekta i odgovorni urednik historijskih spomenika u Francuskoj, prenosi Time. On dodaje i da uništeno kamenje mora biti zamijenjeno tradicionalnim materijalima. Restauracija će biti skupa i nije jasno ko će snositi troškove.

Vlada je vlasnik zgrade, ali nadbiskupija ima pravo na besplatno korištenje. Ministarstvo kulture izdvaja na godišnjem nivou oko 2 miliona eura, ali taj novac pokriva samo osnovne troškove i nije dovoljan za cjelokupnu restauraciju kakva je katedrali potrebna. Bez ozbiljnih ulaganja, vjeruje se, zgrada neće biti sigurna za posjetioce u budućnosti. Na njenim zidovima nalazi se 2.230 statua, a sama gradnja predstavljala je teret za građane jer je finansirana od poreza. Sveštenstvo katedrale davalo je oproštajnice onima koji su pomagali izgradnju, ali su građani ovakvu kampanju odbacili i došlo je do zastoja u gradnji. "Bogorodičina crkva u Parizu" djelo je koje je napisao Victor Hugo davne 1832. godine, a radnja romana odvija se u Parizu i oko ove katedrale. Esmeralda i Quasimodo likovi su koje svi, koji su makar jednom čitali ovo djelo pamte, a nešto mlađi sjećaju ih se iz crtanog filma "Zvonar Bogorodičine crkve". Opstanak katedrale sad je doveden u pitanje. Komadi krečnjaka leže na zemlji, dijelovi zida su oštećeni, a prepoznatljiva lica statua izgledaju kao Voldemort.

"Oni izgledaju kao sladoled koji se topi na suncu", kaže Michel Picault, šef organizacije "Prijatelji Notre-Damea u Parizu".

Neki od problema postaju još gori. Profesor Andrew Tulon nakon što je pažljivo proučio štetu koja je nastala, kaže da je restauracija hitna.

"Što više čekamo, više ćemo morati da mijenjamo", kaže on. Vlada Francuske nije u potpunosti ignorirala pozive u pomoć, pa je tako 2012. godine, zamijenila zvona na dan obilježavanja 850. godišnjice od početka gradnje.

Ove godine obezbijeđeno je dodatnih šest miliona za rekonstrukciju tornja koja počinje na jesen. Iz Ministarstva kulture poručuju da ne treba očekivati redovnu pomoć ove vrste.

"Francuska ima na hiljade spomenika", kaže jedan od zvaničnika koji nije zadužen za komunikaciju sa medijima i dodaje da "Notre-Dame nije najhitniji slučaj i da neće pasti". Nadbiskupija je prihvatila da Vlada neće izaći u susret, pa se obratila organizaciji "Prijatelji Notre-Damea" i očekuje se da prikupe oko sto miliona u narednih pet do deset godina. Oni vjeruju da će upravo najviše sredstava doći od Amerikanaca koji više ulažu u crkve od samih Francuza. Ne postoji dio zgrade koji je netaknut, navodi se na siteu ove organizacije i poručuju da ovdje nije riječ o religiji. "Ovdje je riječ o našem blagu. Notre-Dame je otvoren za sve", naglašavaju iz ove organizacije.

Evanđelje nad kojim su francuski kraljevi polagali zakletvu tokom krunisanja, čuva se u ovoj katedrali. Prilikom posjete ruskog cara Petra I prije 1717. godine, kaluđeri su, u znak poštovanja, iznijeli rukopis kako bi mu pokazali najveću dragocjenost koja se čuva u katedrali. Na iznenađenje prisutnih, Petar I je počeo da ga čita naglas. Jevanđenje je dijelom bilo napisano na crkveno-slovenskom jeziku, a dijelom na glagoljici. Smatra se da je dospelo u Francusku sredinom jedanaestog vijeka prilikom dolaska Ane Kijevske, kćeri kijevskog kneza Jaroslava Mudrog. Ona se udala za francuskog kralja Henrija I i tokom krunisanja je željela da položi zakletvu na njemu.

Prostranost, savršena uravnoteženost i ljepota vitraža opravdavaju status "najpopularnije" crkve u Francuskoj. "U Notre-Dameu historija se ne broji godinama nego vijekovima. Nadamo se da će trajati zauvijek, ali to nije moguće bez restauracije", zaključuje Picault.

(TBT, Nedeljnik)