TAJNA JEDNOG OD NAJVEĆIH VLADARA U HISTORIJI: Zašto grobnica Džingis-kana još uvijek nije pronađena?

29.07.2017. u 03:36

CIVILIZACIJA

Prošlo je skoro 800 godina od smrti velikog osvajača, a mjesto na kojem je sahranjen, još uvijek nije pronađeno.


FOTO: Profimedia

Mongolija, zemlja koju krase brojne legende. Nema puteva, ni stalnih građevina, samo nebo, trava i vjetrovi. Provincija Omnogovi u Mongoliji je beskrajna ako je obilazite i automobilom, a zamislite kako bi bilo da je obilazite na konju. 

Ipak, ovo je zemlja Džingis-kana, ratnika koji je pokorio svijet na leđima konja. Njegova priča je puna otmica, krvoprolića, ljubavi i osvete. Ali to je samo historija. Legende počinju njegovom smrću, piše BBC Travel.

Džingis-kan je nekada vladao cjelokupnim područjem između Tihog okeana i Kaspijskog jezera. Prije nego što će umrijeti, zatražio je da ga sahrane u tajnosti. Ožalošćena vojska prenosila je njegovo tijelo u njegov rodni kraj, ubijajući svakoga na koga bi naišla kako bi sakrila put kojim se kretala. Kad su vladara napokon sahranili, njegovi su vojnici projahali na 1.000 konja preko tog mjesta kako bi uništili svaki trag.

Prošlo je skoro 800 godina od njegove smrti, a grob Džingis-kana i dalje nije pronađen. 

Strane ekspedicije su pokušale  pronaći neke tragove u historijskim tekstovima, arheološkim istraživanjima, pa čak i iz vazduha, ali bez uspjeha. Međunarodne ekspedicije više žele da pronađu njegov grob, od Mongola. Oni ne žele da ga pronađu. Daleko od toga da Džingis-kan nije značajan za tu zemlju. Naprotiv, njegov lik se nalazi na novčanicama i na vodki. Najvjerovatnije ovako popularan nije bio od svoje smrti 1227. godine. 

Baš zato je strancima teško shvatiti taj tabu u potrazi za njegovim grobom. Opiranje pronalasku strani mediji često su romantizirali pričama o prokletstvu, o vjerovanju da će svijet prestati da postoji ako se grob pronađe.

Riječ je o legendi o Tamarlanu, tursko-mongolskom kralju iz XIV vijeka čiji su grob otvorili sovjetski arheolozi 1941. godine. Odmah nakon otvaranja tog groba, nacisti su napali SSSR, počelo je jezivo krvoproliće Drugog svjetskog rata na istočnom frontu. Sujeverni ljudi bi to mogli smatrati uzrokom i posljedicom. 

Uelun, mlada Mongolka s diplomom međunarodnih odnosa s Državnog univerziteta Buryat u Ulan Udeu u Rusiji smatra da je riječ o poštovanju. Džingis-kan jednostavno nije htio da bude pronađen.

Njegovo otvaranje bilo bi kršenje njegove posljednje želje. 

Potraga za njegovim grobom

Osim kulturnog pritiska da se poštuje Džingis-kanova posljednja želja za tajnošću, mnoštvo tehničkih problema sprečava pronalazak groba.

Mongolija je velika i nerazvijena. Stanovništvo je tako rijetko da je rjeđe naseljen od nje samo Grenland. 

Dr. Diimajav Erdenebatar posvetio je svoju karijeru kako bi u službi arheologije prevazišao takve probleme. Šef Sektora za arheologiju Državnog univerziteta u Ulan-Batoru, on je bio dijelom prve zajedničke ekspedicije koja traži grob. Japansko-mongolski projekat nazvan "Gurvan Gol" (Tri rijeke), fokusira se na Džingis-kanovo rodno mjesto u provinciji Henti kroz koju protiču rijeke Onon, Kerlen i Tul.

Bilo je to 1990, iste godine kad je došlo do mongolske demokratske revolucije, kad je zemlja mirno odbacila komunističku vlast za nov, demokratski sistem. Ona je tada odbacila i potragu za Džingis kanom, a javni protesti su zaustavili projekat Gurvan Gol. 

Ipak, dr. Erdenbatar od 2001. godine istražuje 2.000 godina staro groblje kraljeva Ćiongnu u centralnoj mongolskoj provinciji Arkangaj. Dr. Erdenebatar vjeruje da su Ćiongnu bili preci Mongola, što je teorija u koju je vjerovao još Džingis-kan. To bi moglo da upućuje i na slične pogrebne rituale, ali i da grob Džingis-kana liči na grobove u Ćiongnu. 

Ovi kraljevi sahranjivani su na dubini većoj od 20 metara u velikim odajama, sa oznakom na površini od kamenja u obliku kvadrata. Dr. Erdenebataru trebalo je 10 ljeta dok nije uspio da iskopa prvi grob, kojeg su ionako već poharali pljačkaši.

Uprkos tome, u njemu su se nalazili brojni artefakti, kineska bojna kola, rimske staklene čaše, mnoštvo dragocjenih metala. 

Mnogi veruju da je Džingis-kanov grob ispunjen sličnim blagom prikupljenim širom mongolskog carstva. To je jedan od razloga zašto je zanimanje stranaca i dalje tako snažno. Ali saznati da li je Veliki kan sahranjen u stilu Ćiongnua, moglo bi biti komplicirano, ako ne i nemoguće.

Kad su pitali Dr. Erdenbatara da li misli da bi Džingis-kanov grob ikada mogao biti pronađen, odgovorio je mirnim, skoro nezainteresiranim slijeganjem ramena.

Mogući tragovi do zabranjene lokacije

Vjeruje se da je Džingis kan sahranjen na vrhu planina Henti, koji se zove Burkan Kaldun, oko 160 kilometara sjeveroistočno od Ulan Batora. Na toj planini se on sakrivao još kao mladić i zaklinjao se da će se tamo vratiti tek kad umre.

Naučnici se, međutim, ne slažu oko toga gdje bi se tačno mogao nalaziti na toj planini.

„To je sveta planina“, rekla je dr. Sodnom Tsolmon, profesorica historije na univerzitetu u Ulan-Batoru, stručnjak za XIII vijek. „To ne znači da je tamo sahranjen.“

Naučnici koriste historijske zapise kako bi locirali mjesto Džingis-kanovog groba. Samo, slike do kojih dolaze često su kontradiktorne. Hiljadu konja koji galopiraju sugeriraju da je riječ o dolini ili niziji.

Da stvari budu još kompliciranije, identificirano je čak pet planina koje se zovu Burkan Kaldun (iako je etnolog S. Badamkatan zaključio da je moderna planina Burkan Kaldun vjerovatno tačno mjesto). Žene se ne smiju penjati na ovu planinu, a čak je i okolno područje zatvoreno za sve osim za kraljevsku porodicu.

Svojevremeno poznat kao Ik Korig, ili "veliki tabu", Kan Kentii danas je strogo zaštićeno područje pod Uneskom. S takvim statusom, Burkan Kaldun ostao je izvan dosega istraživača, što znači da sve teorije o tome gdje je Džingis-kan, ostaju ukopane u mjestu. 

Zašto grob Džingis-kana ostaje tako kontroverzna tema u Mongoliji?

Džingis-kan je naprosto najveći mongolski junak. Zapad ga se sjeća samo kao osvajača, a Mongoli ga se sjećaju po onome što je stvorio. Njegovo carstvo povezivalo je Istok i Zapad, omogućilo je procvat Puta svile. Njegova vladavina otkrila je koncepte diplomatskog imuniteta i vjerskih sloboda. Uspostavio je pouzdanu poštansku službu i korištenje papirnatog novca.

Džingis-kan nije samo pokorio svijet, on ga je u nekim oblastima i civilizirao. On je do danas ostao lik od ogromnog poštovanja, što je razlog zašto Mongoli poput Ueluna žele da mu se grob ne uznemirava.

„Da je htio da ga pronađemo, ostavio bi nam nekakav znak“, zaključila je.

(TBT, N.G.)