KRIZA NIJE GOTOVA, SAMO JE U NOVOJ FAZI: Da li će nacionalisti uništiti Makedoniju

31.05.2017. u 10:10

ANALITIKA

Kriza se neće završiti ni sada kada je Zaev preuzeo dužnost - ona će samo ući u novu fazu. Gruevski i VMRO-DPMNE će nastaviti s pokušajima da destabilizuju vladu i izazovu nove izbore kako bi izbjegli robiju


FOTO: (AP)

Sporni izbori 2016. razotkrili su jake podjele. Oštra polarizacija izvela je demonstrante na ulice. Istraga se vodi protiv najmoćnijeg čovjeka u državi, koji se trudi da osujeti proces. Umjesto da ustanu protiv ovog kršenja prava, američki republikanci ili sliježu ramenima, ili pružaju indirektnu podršku zaraćenom lideru. Moskva posmatra situaciju s razdraganošću dok pokušava da posije sumnju u državne institucije i sam koncept demokratije.

Iako su paralele zastrašujuće, ne radi se o Sjedinjenim Državama, već o Makedoniji, balkanskoj zemlji koja sve brže postaje primjer onoga što se dešava sa zemljom kada njeni lideri ne obraćaju pažnju na vladavinu prava. Dok stabilnost Makedonije visi o koncu, republikanski senatori u američkom Kongresu neodgovorno su uskočili u vatru, čime su samo izazvali intenziviranje ruskog miješanja.

Propast političkog pejzaža

Postupci makedonske vlade motivisani su, kao i u SAD, prijetnjom krivičnog gonjenja. Bivši autokratski premijer Nikola Gruevski već je pod nekoliko istraga koje su pokrenute prošle godine od strane specijalnog tužioca. Prve optužbe pojavile su se 2015. kada je lider opozicione partije Socijaldemokratski savjet Makedonije (SDSM) objavio snimke prisluškivanih razgovora koji su razotkrili sistematsku zloupotrebu vlasti od strane visokih zvaničnika vlade Gruevskog, pa čak i potencijalnu zavjeru za zataškavanje ubistva.

Senzacionalna otkrića izazvala su velike proteste, tenzije i nasilne sukobe.

Intervencija EU i SAD u krizi rezultirala je sporazumom iz Pržina, kojim je stvoreno specijalno tužilaštvo, a do tada nepobjedivi Gruevski morao je da siđe s vlasti u januaru 2016. godine, tri mjeseca pred nove izbore. Kako je njegova vlada u potpunosti kontrolisala pravosuđe, Gruevski je računao, doduše pogrešno, da će lako uticati na specijalnog tužioca, kao i da nijedan sud u Makedoniji neće prihvatiti snimke ilegalnog prisluškivanja. Neuspjeh u pridržavanju uslova sporazuma, naročito što se tiče fer i slobodnih izbora, pomjerio je glasanje za decembar. Kada su izbori završeni, nacionalistička partija Gruevskog VMRO-DPMNE za malo je obezbijedila većinu u parlamentu - osvojili su 51 poslaničko mjesto u odnosu na 49 koliko je dobila Zaevljev SDSM, od ukupno 120 mjesta u parlamentu. Gruevski također nije uspio da formira koalicionu vladu, pošto su albanske partije to odbile zbog njegovog zahtjeva da se ukine specijalno tužilaštvo.

Plan B Gruevskog bio je raspisivanje novih izbora pod izgovorom da je politička kriza došla do ćorsokaka, nakon mjeseci blokiranja odabira predsjednika Sobranja od strane VMRO-DPMNE. On je zatim pokušao da utiče na izbore kombinacijom namještanja i zastrašivanja. Od marta, predsjednik Đorđe Ivanov, omiljeni saradnik Gruevskog, nije dao Zaevu mandat za formiranje vlada, izazivajući na taj način eskalaciju krize. Prije dvije nedjelje, status kvo doveo je do nasilnih sukoba. Zaev je uspio da okupi dovoljan broj ljudi i izglasa novog predsjednika parlamenta, Albanca Taljata Džaferija. Besni zbog odabira Albanca za predsjednika parlamenta, pristalice VMRO-DPMNE upale su u parlament dok je policija samo posmatrala, a neki su se čak i priključili bijesnoj rulji, prebijajući članove opozicije. Šokantne fotografije sa lica mjesta, na kojima se vidi Zaev razbijenog nosa i krvavog čela, ubrzo su obišle svijet.


FOTO: (Reuters)

Gruevski i Ivanov proglasili su sebe za patriotske branioce etničke makedonske većine protiv vlade koju bi vodile Socijaldemokrate i albanski koalicioni partneri, za koje tvrde da bi ugrozili makedonsku nezavisnost, teritorijalni integritet i suverenitet. VMRO-DPMNE je sugerisao kako su Zaev i Socijaldemokrate izdajice zbog odobravanja navodno secesionističke "Tiranske platforme", koja je predstavljala niz zahtjeva većinski albanskih političkih partija koji bi morali da budu ispunjeni za njihov ulazak u koaliciju. Jedan od ciljeva platforme jeste i uvođenje albanskog jezika kao drugog zvaničnog jezika u cijeloj zemlji.

Ipak, Gruevski je i sam tolerisao platformu u očajničkom pokušaju da dobije parlamentarnu većinu s albanskim partijama koje su ga prethodno odbile. On je dijelio vlast sa albanskom Demokratskom unijom za integracije (DUI) od 2008, a novi predsjednik Sobranja u to vrijeme je bio ministar odbrane u njegovoj vladi. U stvari, Gruevski je optužio Albance za iredentizam tek kada je DUI odbio da ga podrži i okrenuo se opoziciji. Kako bi zataškao svoje poteze i dao Zaevu mandat, Ivanov je insistirao da se Zaev obaveže da će garantovati teritorijalni integritet Makedonije.

Kriza se neće završiti ni sada kada je Zaev preuzeo dužnost - ona će samo ući u novu fazu. Gruevski i VMRO-DPMNE će nastaviti s pokušajima da destabilizuju vladu i izazovu nove izbore kako bi izbjegli robiju. Još jednom, spoljni igrači kao što su SAD, EU i Rusija imaće odlučujući uticaj na Makedoniju.

Nažalost, Makedonija je privukla pažnju republikanaca u američkom Kongresu, prije svega zbog zabrinutosti za filantropski rad investitora Georgea Sorosa. Nekoliko republikanskih senatora i kongresmena pozvali su državnog sekretara Rexa Tillersona da istraži "kako se upotrebljavaju američka sredstva.. od strane USAID-a za podršku političkih grupa lijevog centra i kako oni uvode ljevičarku politiku suverenim nacijama" kroz rad Sorosa i njegove pro-demokratske Fondacije za otvoreno društvo (OSF). USAID i OSF su velikodušno pomagali demokratski proces u Makedoniji i regionu tokom prethodnih 25 godina, uključujući i projekte vlade Nikole Gruevskog. Prema direktoru OSF za Evropu Goranu Buldioskom, lažne optužbe su prvi put iznesene "na pamfletu koji je podijeljen u kongresu od strane makedonske grupe "Stop operaciji Soroš" koju je osnovao Cvetin Čilimanov, urednik makedonske državne novinske agencije i bivši zaposleni predsjedništva. Taj pamflet su republikanski senatori u potpunosti prihvatili. Istovremeno, Rusija i autokrate kao što su Gruevski i mađarski premijer Viktor Orban označili su Sorosa i OSG kao "prijetnju po nacionalnu bezbjednost", opzužujući milijardera za pružanje podrške organizacijama i grupama koje nastoje da naruše suverenitet tih zemalja. U regionu gdje je autoritet SAD i dalje dominantan, promovisanje teorija zavjere od strane Washingtona predstavlja podstrek ne samo za slične Gruevskom i Orbanu, već i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.


FOTO: (Fonet/AP)

Regionalne opasnosti

Uprkos tome što s Makedonijom dijeli istu pravoslavnu vjeru i ćirilično pismo, Rusija historijski nije pretjerano obraćala pažnju na ovu zemlju, naročito u poređenju sa Srbijom i Bugarskom. Sve to se promijenilo nakon skandala sa prisluškivanjem 2015. kada se vlada Nikole Gruevskog suočila s potencijalnim padom. Rusija je smatrala da je ova vlada saveznik u njenim planovima za suprotstavljanje EU u regionu. Tokom posljednjih nekoliko godina, rusko Ministarstvo spoljnih poslova izdaje sve učestalija saopštenja podrške Gruevskom, a nedavno je i znatno povećala broj osoblja u ambasadi u Skoplju. Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov više puta je kritikovao Zapad zbog intervenisanja protiv Gruevskog i čak optužio zapadne zemlje da se "miješaju u unutrašnja pitanja Makedonije kako bi realizovali projekat stvaranja Velike Albanije".

Implikacije ove kontroverze daleko su veće od Makedonije - opasnost prijeti uopšte zapadnim naporima da učvrste demokratske vrijednosti i stabilizuju vlade na Balkanu kako bi se spriječile nove eskalacije međuetničkog nasilja. Već sada, zahvaljujući nacionalističkim izjavama članova VMRO-DPMNE, tenzije između Makedonaca i Albanaca su u usponu. Albanci, zajedno sa Sorosom, proglašeni su za kolaboraciju sa onima koji prijete samom postojanju zemlje.

Antidemokratski cinizam je također u usponu i u Srbiji, gdje su demokratske institucije i sloboda medija meta napada premijera i novoizabranog predsjednika Aleksandra Vučića. U međuvremenu, Rusija nastavlja da se predstavlja u Srbiji i Makedoniji kao alternativa euroatlantskim integracijama, gurajući agendu "neutralnih suverenih država" na Balkanu.

Polarizacija je, međutim, sve prisutnija i u BiH gdje predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, vodi sve agresivniju kampanju ka secesiji. Samoproglašena država Kosovo, koja dijeli granicu s Makedonijom, poprište je ogorčenih nesuglasica i nasilja između većinski albanskog stanovništva i srpske manjine na sjeveru. Zbog toga se može pretpostaviti da ako Makedonija utone u haos, reprekusije u regionu će se osjetiti veoma brzo.


FOTO: Gruevski, Ivanov (Fonet)

Budući koraci Washingtona

U ovoj osetljivoj situaciji, veoma je važno za Washington da preuzme vodeću ulogu. Kao i uvijek, evropske prijestonice samo povremeno obraćaju pažnju na Balkan. Na početku, SAD bi trebalo da pritisne Berlin i Brisel da se uključe ne samo pružajući novčanu pomoć, već i izolacijom i sankcijama protiv protagonista krize i onih koji narušavaju demokratiju kako bi se dočepali vlasti. Na unutrašnjem planu, državni sekretar Rex Tillerson bi trebalo da utiče na republikance i prekine njihove opasne napade na USAID i Sorosa.

Nakon toga, Tillerson se mora okrenuti problemu koji su svi njegovi prethodnici zanemarili, a to je grčko-makedonska prepirka oko zvaničnog imena Makedonije.

Zbog nepriznavanja naziva Makedonija, Atina je blokirala zemlju na putu ka NATO i EU. Sporazumom kojem su 1995. posredovale SAD dogovoreno je da Makedonija može ući u bilo koju međunarodnu organizaciju pod nazivom "Bivša jugoslovenska republika Makedonija". Ipak, Atina nastavlja da prkosi Međunarodnom sudu pravde koji je već osudio Grčku za kršenje sporazuma i tako ne odustaje od blokiranja makedonskog članstva u EU i NATO. Rezultat toga jesu otvorena vrata za Gruevskog i njegovu jeftinu verziju nacionalizma i autoritarizma. Jedino ulazak u NATO i EU može zaista da stabilizuje demokratske institucije u zemlji i stiša tenzije koje vode jedino ka nasilju, secesiji i rasparčavanju zemlje.

Samo odlučnost Washingtona i produktivna saradnja sa Evropom, mogu pomoći Makedoniji i regionu da izbjegnu najgore.


(TBT, FA, Newsweek.rs)