IZBORI ZA NASLJEDNIKA: Ko su kandidati za novog ajatollaha

31.05.2017. u 10:10

GLOBAL

Dvoboj Ruhanija i Ibrahima Raisija bio je samo mala demokratska zabava budući da je neprikosnoveni vladar nekadašnje Persije već 28 godina ajatollah Ali Hamnei i njegovi pasdarani


FOTO: (Tanjug)

Ajatolah Ali Hamnei napunit će za mjesec i po dana 78 godina. Već duže vrijeme kruže priče o njegovom krhkom zdravlju i vjeruje se da će Savjet eksperata (88-člano tijelo koje čine islamski sveštenici i teolozi) koji ima mandat do 2024. godine, u ovom sastavu izabrati trećeg ajatolaha Islamske Republike. Smatra se da će izbor pasti na kandidata koji nema previše godina jer će se na taj način garantovati dugogodišnja stabilnost, budući da je funkcija vrhovnog vođe Irana doživotna. Izbor Hamneija prije 28 godina bio je poprilično veliko iznenađenje. I pored toga što je Hamnei bio predsjednik Irana kada je Homeini umro, on nije figurirao kao favorit jer je pripadao, uslovno rečeno, srednjem rangu islamskog sveštenstva. Nije imao titulu velikog ajatolaha niti mardže i njegov izbor je predstavljao kršenje ustava Islamske Republike. Zato su navrat-nanos usvojeni ustavni amandmani koji su spustili kriterijume za izbor vrhovnog vođe.

Istovremeno je pojačana centralizacija vlasti i povećana koncentracija ovlašćenja u rukama vrhovnog vođe. Ajatolah Hamnei ih je sve do jednog iskoristio da razgrana svoju vlast i stvori tzv. državu u državi uz pomoć svojih pasdarana koji su praktično sveli vlast predsjednika i vlade samo na ekonomska pitanja. Pod Hamneijem, pasdarani, odnosno Čuvari Islamske revolucije, postali su svemoćni u Iranu.

U bivšoj Persiji ne postoji nijedan segment života koji nije pod direktnom kontrolom pasdarana: od ekonomije do kulture. Pasdarani posjeduju na stotine najprofitabilnijih i najuspješnijih iranskih preduzeća i zapošljavaju direktno ili indirektno nekoliko miliona ljudi. Moć pasdarana je na svojoj koži najbolje osjetio predsjednik Muhamed Katami kada su 1999. godine u korijenu sasjekli sve njegove reformske planove. U međuvremenu pasdarani su se infiltrirali u sve ostale pore društva i velika je vjerovatnoća da će oni pilotirati izbor novog velikog vođe.

Prvi i osnovni kriterijum bit će spremnost da se nastavi utabanim putem ajatolaha Hamneija. To praktično znači da su u startu izbačeni iz igre za novog vođu Irana Homeinijev unuk Hasan, Hamneijev sin Mohtaba i aktuelni predsjednik Ruhani. Sva trojica su u očima pasdarana previše prozapadno i liberalno nastrojeni. Tri najozbiljnija kandidata za nasljednika Hamneija su Sadek Laridžani, Mahmud Šahrudi i Ibrahim Raisi.

Sadek Laridžani je do prije par mjeseci bio gotovo idealan kandidat, odnosno prije nego što su počele da kruže priče o njegovoj korumpiranosti. Laridžani potiče iz vrlo moćne porodice, porijeklom iz Iraka, i ima 56 godina. Njegov otac je bio veliki ajatolah Mirza Amoli i sam Sadek je visoko kotiran u klerikalnoj hijerarhiji. Osim što je član Savjeta eksperata, on je i na čelu iranskog pravosudnog sistema od 2009. godine. Sadek pripada struji desničarskih "hardlajnera" koji se snažno opiru ublažavanju tvrdih religioznih normi koje se odnose na svakodnevni život ljudi i izrazito je antizapadnog svjetonazora. Laridžani je zaradio poštovanje Hamneija i pasdarana surovim kažnjavanjem pripadnika tzv. Zelenog pokreta (demonstranti koji su se bunili protiv izborne krađe na predsjedničkim izborima 2009. godine), disidenata i boraca za ljudska prava i slobode. Jedina prepreka na Laridžanijevom putu ka apsolutnoj vlasti je korupcionaški skandal u koji je bila umiješana njegova porodica. Sadekova braća su koristeći njegove veze obavljala prljave poslove i prebacivala državni novac na svoje privatne račune.

I Mahmud Šahrudi je, kao Laridžani, rođeni Iračanin i prije njega je obavljao funkciju šefa pravosudnog sistema Islamske Republike. On je dugogodišnji prijatelj ajatolaha Hamneija i njegov glavni adut je to što je on nosilac počasne titule "seid", odnosno on je direktni potomak proroka Muhameda. On uživa veliki ugled i u drugim državama gdje žive šiiti, ne samo u Iraku, što je također plus za njegov izbor, kao i činjenica da je član Savjeta eksperata koji će izabrati novog velikog vođu. Njegov minus je to što se prije pet godina zavadio sa vrlo moćnim Društvom seminarskih učitelja iz Koma, čiji je inače član, kao i to što nema kapilarne kontakte u obavještajnim strukturama, civilnim i vojnim.

Najozbiljniji kandidat za novog ajatolaha je 57-godišnji Ibrahim Raisi. Donedavno on je bio potpuno nepoznata figura širokim masama. Njegovo ime pamtile su samo porodice ubijenih političkih zatvorenika po naređenju Komiteta smrti u kojem je sjedio Raisi. Prije tri godine Raisija je Laridžani imenovao za glavnog tužioca, a prošle godine veliki vođa Hamnei postavio ga je na mjesto upravnika najveće i najbogatije fondacije u Iranu "Astan Kuds Razavi", koja upravlja najvažnijim šiitskim svetilištem u Iranu Reza Mašad i koja raspolaže bogatstvom od trinaest milijardi dolara i zapošljava 19.000 ljudi.

Raisi je očajan govornik, blijed političar, nemušt polemičar, ne pripada visokom islamskom kleru, ali zato ima odlične veze sa Čuvarima Islamske revolucije, odnosno pasdaranima, tajnim službama, tajnom policijom. Proveo je i dosta godina u upravnom odboru kompanije Setad, koju direktno kontrolišu Hamneijevi pasdarani i koja ima akcije u svim najvećim preduzećima u farmakološkoj industriji, telekomunikacijama, nekretninama, energiji, čija vrijednost dostiže sto milijardi dolara. Za 37 godina koliko je na usluzi Homeinijevom i Hamneijevom režimu, Raisi se uvijek pokazao kao pouzdan i kompletno odan vojnik.

Osvojenih šesnaest miliona glasova na predsjedničkim izborima pasdaranima je sasvim dovoljno za legitimaciju njihovog kandidata za nasljednika Hamneija.


(TBT)