MISTERIJA BOGATOG NASLJEDNIKA: Zašto niko ne zna ko će biti novi sultan Omana

25.04.2017. u 07:30

GLOBAL

Sultan Kabus nema djece, a slabog je zdravlja, pa je sva pažnja usmjerena na njegovog nasljednika. Niko, međutim, ne zna ko bi to mogao da bude


FOTO: Sultan Omana, Kabus ibn Said el Said; Izvor: Reuter

Sultan Kabus, bolesni vladar Omana, obavlja u svojoj maloj, ali bogatoj zemlji ulogu premijera, predsjednika, ministra inostranih poslova, ministra odbrane i komandanta vojske – istovremeno.

U Omanu se na svakom koraku vidi koliko je Kabus bin Said al Said značajan. Sultanove slike dočekuju putnike na aerodromu, a njegovo ime nose putevi, škole, bolnice, luke, stadioni i univerziteti.

Najveća džamija u svakom većem gradu također je nazvana po njemu, što se razlikuje od većine muslimanskih zajednica koje tu počast rezervišu za pokojnike.

Gotovo svaki stanovnik ove bliskoistočne zemlje može da ispriča neku priču o trenutku kada je sultan posjetio njegov grad ili selo, pomogao nekome ili lično otvorio školu ili fabriku vode. Zato biti lojalan Omanu znači biti lojalan sultanu Kabusu.

A sada kada 76-godišnji vladar ima problema sa zdravljem, pažnja je prirodno usmjerena na njegovog nasljednika. Tu nastaje problem: niko ne zna ko bi to mogao da bude.

Delikatno balansiranje u regionu

Stabilnost Omana je značajna za region i svijet, jer se nalazi na rubu Persijskog zaliva, a Hormuški moreuz ga dijeli od Irana. Dve zemlje zajedno kontrolišu vitalni tjesnac kojim prođe 20 posto zaliha svjetske nafte.

Zapadne diplomate u prijestonici Maskatu priznaju da će Hormuški moreuz biti "najveća nagrada" u rivalitetu Saudijske Arabije i Irana, ali i "izvor sljedećeg sukoba" ako Oman izgubi delikatnu diplomatsku ravnotežu koju ima sa dvije regionalne sile.

Tokom skoro 30 godina vladavine, sultan Kabus, koji je na tron došao u puču bez krvi poslije decenije nemira i državnih udara, iznad svega ostalog se starao da država bude stabilna. Kako bi spriječio unutrašnje dvorske intrige, miješanje regionalnih sila ili svađe među omanskim plemenima, Kabus svoje namjere o nasljedniku zadržava za sebe.

Složeni tajanstveni lavirinti oko procesa nasljeđivanja – koji uključuje izbore u porodičnom savjetu i zapečaćene koverte kao na dodjeli Oskara – smišljeni su, kažu analitičari i posmatrači, kako bi se osiguralo da Kabus prenese i stabilnost kao dio svog nasljeđa.

Da li će to funkcionisati? Svi se slažu da će sljedeći sultan, ma ko to da bude, imati zadatak da osvoji javnost koja je jedino poznavala i imala koristi od Kabusa. Još veći izazov će predstavljati vođenje ekonomije zavisne od nafte i sprečavanje društvenih nemira za koje svi strahuju da će pratiti neminovno opadanje zaliha crnog zlata.

Sultan Kabus predstavlja oca i zaštitnika Omana. Sa naftnim bogatstvom koje je kasno otkriveno, izvukao je zemlju iz bijede i stvorio modernu državu koja je jedan od ključnih igrača na arapskoj sceni.

Sultanov pečat

Kada je 1970. došao na vlast, Oman je bio jedna od najsiromašnijih zemalja u regionu. Imala je samo tri škole, a 66% odraslih bilo je nepismeno, uključujući 88% žena. Dvadeset posto djece umiralo je prije pete godine. Očekivani životni vijek bio je u prosjeku 49,3 godine.

Pod Kabusom, omanski BDP skočio je sa 256 miliona dolara na više od 80 milijardi. Danas u zemlji postoji 59 bolnica i 1.230 škola, nepismenost odraslih pala je na 5,2%, a životni vijek skočio na 76 godina.

Tako dramatičnoj transformaciji Omana, sultan je dodao i lični pečat, jer se direktno miješao u sve segmente života, od toga koliko građani često treba da peru kola, do ohrabrivanja da otvaraju firme.

Taj lični pečat ostavio je dubok trag među stanovništvom, čija je lojalnost sultanu iskrena i vidljiva. Tako se Jumaa bin Hasun, vlasnik brodogradilišta, sjeća dana kada mu je sultan predložio da se vrati kući iz Kuvajta i pravi i prodaje brodove.

"Sultan je sjedio ovdje, proveo sa nama cijelu noć. Na kraju nam je, prije nego što je krenuo, dao vreću para i rekao da gradimo", priča Bin Hasun.

U igri za nasljednika 85 rođaka

Stručnjaci smatraju da su sve opsene oko imenovanja nasljednika namjerne.

Vjeruje se da Kabus ima problema sa zdravljem od 2014. godine, a nekoliko mjeseci se liječio u Njemačkoj. U posljednje tri godine rijetko se pojavljivao na javnim događajima.

Prema procjenama stručnjaka, postoji 85 pojedinaca koji su zakoniti Kabusovi nasljednici – muški potomci kraljevske porodice al Said sa dva omanska roditelja.

Prema trenutnom Ustavu, porodični savjet odabrat će nasljednika u roku od tri dana poslije Kabusove smrti. Ako ne postignu konsenzus, biće otvorena dva zapečaćena koverta koje je sadašnji sultan ostavio na dvije lokacije u zemlji, a u oba je zapisano ime onoga koga vidi kao svog nasljednika.

"Vladajuća dinastija ima historiju bogatu prinčevima i braćom koji se bore za vlast i čak ubijaju jedni druge. Ako bi nasljednik bio neskriven i poznat, mnogo je aktera koji bi okretali članove porodice jedne protiv drugih", kaže Ahmed al Kuhaini, omanski politički analitičar. "Ako nema očiglednog nasljednika, sistem je na neki način stabilniji."

Kabus je tokom godina davao sve od sebe da ne izdvaja nijednog rođaka, kako tajna ne bi bila otkrivena prije vremena. Ipak, posmatrači često pominju tri imena: Asada, Šihaba i Hajtama bin Tarika.

Do nedavno, samo je nekoliko njih imalo direktnog iskustva u vladanju, a onda je u martu sultan izdao dekret kojim je Asada bin Tarika imenovao zamjenikom premijera. Bio je to rijedak slučaj da se neko iz porodice umiješao u državne poslove i signal analitičarima da bi Asad, sada u šezdesetim, mogao da bude sljedećim sultanom.

Međutim, zapadne diplomate i analitičari se slažu da je to samo puko nagađanje.

Zavaravanje susjeda

Kabusova sklonost tajnama ne leži samo u ličnom stavu i domaćim razmiricama. Posmatrači kažu da je to i reakcija na problematično susjedstvo Omana, zemlje koja se graniči sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima i udaljena je svega 50 kilometara od obale Irana.

Sultan je decenijama vješto održavao neutralnost: Oman je zadržao jake političke i ekonomske veze sa Iranom, starim trgovinskim partnerom, dok je istovremeno njegovao i tople odnose sa iranskim ljutim rivalom, Saudijskom Arabijom.

Kao geografska i politička spona između država Persijskog zaliva i Irana, Oman je koristio svoj položaj da bude njihov medijator sa Zapadom, pa čak i pomogao da se 2015. postigne nuklearni sporazum sa Teheranom.

Imenovanjem nasljednika, Kabus bi pružio priliku Saudijskoj Arabiji, UAE ili Iranu da probaju da privuku novog sultana ili da koriste svoje bogatstvo ili špijunske službe i izvrše na njega pritisak


Asad bin Tarik el Said; Izvor: ReuterFoto: Asad bin Tarik el Said; Izvor: Reuters

"Nije tajna da se u drugim državama Zalivskog savjeta za saradnju (GCC) negativno gleda na sve bolje odnose Omana sa Iranom", kaže analitičar Đorđo Kafijerom, direktor vašingtonske konsultantske firme Analitika zalivskih zemalja.

"Velike su šanse da će druge zemlje GCC, naročito Saudijska Arabija i UAE, pokušati da izvrše pritisak na nasljednika sultana Kabusa kako bi spoljna politika Maskata bila više u skladu sa Rijadom i Abu Dabijem, a manje sa Teheranom."

Tajanstvenost također štiti još jednu značajnu Kabusovu zaostavštinu: održavanje ravnoteže između različitih plemena i vjerskih manjina koji su podjednako zastupljeni na svim mjestima, od sudova do savjeta lokalnih škola. Kandidat za tron lako bi mogao da odbaci ovaj pažljivo održavani balans.

Novi sultan bit će nespreman za krizu

S druge strane, ovolika misterioznost mogla bi sljedećeg sultana da ostavi nespremnim za sljedeću potencijalnu krizu u zemlji, onu ekonomsku.

Prema više studija, ako se proizvodnja nastavi ovim tempom, Oman će ostati bez nafte za 15 godina. Zemlji je potrebno da dobija 55 dolara po barelu kako bi mogla da plaća zarade u javnom sektoru. Kada cijena padne ispod 55 dolara – a tako je već neko vrijeme – nastaje problem, kažu stručnjaci.

U Omanu su 2011. izbile demonstracije zbog nezaposlenosti i korupcije. Kabus je na proteste odgovorio otvaranjem novih radnih mjesta u javnom sektoru, većim platama i bonusima za koje vlada još uvijek plaća.

Građani se sada brinu kako bi novi i neiskusni sultan, neko ko nije odgajan za ovaj položaj i žudi da stekne kredibilitet, reagovao.

"Sa sve većim brojem onih koji traže posao, ako ekonomija ne bude napredovala i ne može da obezbijedi nove projekte, sve će se završiti socijalnom bombom", kaže analitičar Kuhaini. "Novi sultan neće imati isti kredibilitet kao prethodni, a to može da ugrozi ravnotežu."

Zapadne diplomate su uočile pojačanu militarizaciju omanskih snaga bezbjednosti i zabrinuti su da bi svaki izazov vladavini novog sultana, po svoj prilici iz ekonomskih pobuda, mogao da naiđe na upotrebu sile.


(TBT, CSM, Newsweek.rs)