DOKUMENT KOJI JE I PRIJE PREDSTAVLJANJA PODIJELIO JAVNOST Što piše u Deklaraciji o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca

30.03.2017. u 00:49

KULTURA

“Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik - odgovor je potvrdan


FOTO: (Karta područja na kojem se govore hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski)

U četvrtak će u Sarajevu biti predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, dokument koji je, kako se moglo i očekivati, uzbudio duhove, i već, i prije no što je službeno objavljen, podijelo javnost na pro et contra skupine.

Deklaraciju je do sada potpisalo više do 200 ljudi od jezika - lingvista i pisaca, ali i aktivista, umjetnika raznih profila. U sastavljanju teksta sudjelovalo je tridesetak eksperata različitih profila iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

“Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik - odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa - odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama - kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi... Korištenje četiri naziva za standardne varijante - bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski - ne znači da su to i četiri različita jezika”, stoji u Deklaraciji u kojom se među ostalim poziva na “hitno ukidanje svih oblika segregacije i diskriminacije u obrazovnim ustanovama, zaustavljanje umjetnog razdvajanja jezika, prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti i liberalizacija jezičnih praksi.”

Deklaracija je, objašnjava jedan od njezinih inicijatora, beogradski pisac Vladimir Arsenijević, nastala kao rezultat serije regionalnih konferencija koje su se održavale pod nazivom “Jezici i nacionalizmi”, a “pokrenute su s osjećajem da se nalazimo u neprirodnom stanju u regiji gdje identitetske politike dominiraju nad lingvističkom znanošću”.

Udruga Krokodil, koju vodi Arsenijević, projekt iz kojeg se izrodila Deklaracija pokrenula je u suradnji s partnerima, splitskom Udrugom Kurs, PEN Centrom iz Sarajeva te podgoričkim Centrom za građansko obrazovanje. Arsenijević komentira: “Krajnji cilj ne samo deklaracije, već i šire inicijative, jest da se smanji i zaustavi šteta koju neprestano proizvode nacionalističke identitetske politike u regiji. To je možda najvidljivije u obrazovanju u BiH,u tom projektu ‘dvije škole pod jednim krovom’, zapravo projektu proizvodnje budućih neprijatelja.”


(TBT)