NAJNOVIJA STRATFOR PROGNOZA ZA BALKAN: Rusija drma osinje gnijezdo, sprema se niz kriza koje Zapad ne može da obuzda!

30.03.2017. u 00:49

ANALITIKA

U tekstu pod naslovom "Rusija drma osinje gnijezdo", Stratfor prognozira tri ključna elementa ruskog uticaja koji će obilježiti naredni period


FOTO: Putin (public)

Američka privatna obavještajna agencija Stratfor, koja se bavi geopolitičkim i strateškim analizama i predviđanjima, objavila je najnoviju prognozu za Balkan i razmjere ruskog uticaja na njemu.

U tekstu pod naslovom "Rusija drma osinje gnijezdo", Stratfor prognozira tri ključna elementa koja će obilježiti naredni period.

Agencija navodi kako će Moskva nastaviti da "eksploatiše podjele" na Balkanu koji "tradicionalno predstavlja pozornicu za nadmetanje mnogih svjetskih sila". Dalje, ruski uticaj će nastaviti da se širi najturbuletnijim područjima Balkana, uključujući Srbiju, sjever Kosova, Crnu Goru i Makedoniju. Na kraju, Stratfor predviđa da će podsticanjem tenzija u regionu, Kremlj izazvati niz kriznih situacija koje Zapad neće moći da obuzda.

Balkansko poluostrvo sa svim svojim etničkim, religioznim i političkim pokretima, kroz historiju predstavljala je igralište za nadmetanje svjetskih sila. Rusija je počela da se otima sa Austrougarskom i Otomanskim carstvom za uticaj na balkanu još od 19. vijeka. Tokom Hladnog rata, Jugoslavija je postala ring za borbu između Sovjetskog saveza i Zapada uprkos njenom neutralnom statusu tokom Drugog svjetskog rata. Dok se Zapad udvarao nudeći ekonomsku pomoć, Sovjeti su igrali sa vladajućom komunističkom partijom, pa su dvije strane završile u ćorsokaku osamdesetih godina.

Kada se zemlja raspala 1991. godine, klima se promijenila. Raspad Sovjetskog saveza ostavio je Moskvu u poziciji u kojoj nije mogla da vidi jugoslovenske države na putu njihove tranziciju do suverenosti, a to je prepušteno Evropskoj uniji. Od tada, Zapad dominira nad ekonomijom balkanskih zemalja i njihovim odnosima.

Ipak, Moskva je zadržala svoj uticaj na Balkanu i ponovo se fokusirala na ovo područje. Stabilnost na Balkanu jedna je od gorućih tema sastanaka Vladimira Putina i bezbjednosnog savjeta Kremlja u tolikoj mjeri da je šef savjeta rekao da je to jedan od prioriteta Moskve. Incidenti ruskog miješanja na Balkanu postavljaju pitanje da li se Moskva na ovaj način obračunava sa Zapadom. Rastuće tenzije u Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini nude ruskoj vladi povoljnu priliku za uticaj i zbunjivanje Zapada, piše Stratfor.

Zveckanje oružjem u Srbiji

Srbija je svojim kulturnim i religijskim vezama spojena sa Rusijom i održava jaku vezu sa Moskvom u isto vrijeme trudeći se da osigura članstvo u Evropskoj uniji. Tokom posljednje dvije godine, uticaj Rusije u Srbiji očigledno raste. Dvije najveće ruske novinske mreže Sputnik i Russia Today ponudile su svoj program, internet vijesti i radijski signal za emitovanje u Srbiji. Isti slučaj je, navodi Stratfor, i sa časopisom "Nedeljnik" koji, sadrži antizapadnjačku retoriku kroz reference na NATO bombardovanje 1999. godine i rusku podršku tokom rata. Izgleda da to pali pošto prema istraživanju nedjeljnika "Vreme" 68 odsto Srba više preferira odnose sa Rusijom nego sa Evropskom unijom.

Također, vojne veze između dvije zemlje jačaju. Srpska vlada dobit će na poklon od Moskve 6 borbenih aviona Mikojan Mig-29 i desetine tenkova i borbenih vozila u narednom periodu. Povod je, pored predstojećih izbora, tenzija sa Kosovom nastala nakon vozana liniji Beograd - Kosovska Mitrovica. Hašim Tači je tada optužio Srbiju da primjenjuje "krimski model" u namjeri da preuzme sjeverni dio teritorije. Ivica Dačić, ministar spoljnih poslova, telefonirao je Rusiji i zatražio pomoć u strahu od mogućeg sukoba.

Kako se stvara kriza

Sada kada Kosovo koketira sa idejom da svoje lako oružane bezbjednosne snage pretvori u pravu vojsku, SAD i NATO zaprijetili su da će povući svoju podršku u zaštiti Kosova ako do toga dođe. Vlasti u Prištini strahuju da usljed unutrašnjih podjela u Evropskoj uniji i nove administracije u Washingtonu, Zapad neće imati vremena da održi devetogodišnji suverenitet države. Ukoliko tenzije nastave da rastu između Srbije i Kosova, Rusija će ih možda iskoristiti da sprovede potpunu krizu na terenu.

Moskva je trenutno pod optužbom da je to pokušala i u Crnoj Gori koja ju je optužila da kuje zavjeru za ubistvo premijera Mila Đukanovića. Rusija je odbacila ove optužbe i optužila crnogorsku vladu da je kleveta lažnim navodima.

Referendum o ruskom uticaju

Referendum o nezavisnosti Republike Srpske, koji predsjednik Milorad Dodik namjerava da sazove sljedeće godine može da poveća šanse Moskve da zaleluja situaciju. Sam Dodik koji je predložio referendum u predizbornoj kampanji 2014. godine, ne taji svoju povezanost sa Kremljom. On je čak dvije nedjelje pred izbore otputovao u Moskvu da se sastane sa Putinom, a na sam dan izbora vrijeme je proveo sa ruskim ultranacionalistom Konstantinom Malofejevim u hotelu nakon glasanja.

Širenje dezinformacija

I Makedonija je na udaru ruske kampanje dezinformsianja. Ruski ministar spoljnih poslova optužio je Evropsku uniju i SAD da podržavaju separatističke pokrete albanske manjine koje čine 25 odsto makedonskog stanovništva. Prethodnih nekoliko nedjelja, makedonski Albanci demonstriraju tražeći svoju državu, a Moskva tvrdi da Zapad podržava te interese u cilju stvaranja takozvane "velike Albanije". Skorašnje ankete pokazuju da bi se Makedonija u budućnosti prije okrenula Rusiji za pomoć nego Zapadu zato što su sumnjaju u njihovu predanost.

Nisu sve zemlje u regionu prihvatile ruski uticaj. Hrvatska, koja je članica Evropske unije i NATO, aktivno se borila da spriječi Ruse ili uplive ruskih medija u svoju zemlju. Isti je slučaj i sa Albanijom koja je također u NATO. Ruska vlada, čini se, ne gaji iluzije da će pridobiti balkanske zemlje na svoju stranu, ali ona region vidi kao košnicu koju može da uzdrma tako da stvori krizu koju EU i NATO ne mogu da obuzdaju.


(TBT, Stratfor, Newsweek.rs)